Paradoks

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Paradoks se pojavljuje kada skup očigledno nepobitnih premisa daje neprihvatljive ili protivrječne konkluzije. Rješavanje paradoksa je dovelo do poboljšanja nekih nauka kao što su filozofija i matematika (na primjer Rusellov paradoks o teoriji skupova doveo je do poboljšanja teorije skupova u matematici).

Etimologija riječi "paradoks" datira još od rane renesanse. Prvi oblici ove riječi se mogu naći u latinskom paradoxum i sličnoj grčkoj riječi paradoxon. Riječ je sastavljena od prijedloga "prema tome" sastavljen na korijen imenice "doxa", što znači "ono što se dobija". U Srednjem vijeku je korištena i riječ insolubilia.

Lista paradoksa[uredi | uredi izvor]

Logički (bez matematičkih) paradoksi[uredi | uredi izvor]

Semantički paradoksi[uredi | uredi izvor]

Paradoksi nejasnoće[uredi | uredi izvor]

Matematički i statistički paradoksi[uredi | uredi izvor]

Paradoksi beskonačnosti[uredi | uredi izvor]

Geometrija i topologija[uredi | uredi izvor]

Psihološki paradoksi[uredi | uredi izvor]

Fizički paradoski[uredi | uredi izvor]

Filozofski paradoksi[uredi | uredi izvor]

Ekonomski paradoksi[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  • Cantini, Andrea (2012). "Paradoxes and Contemporary Logic". u Zalta, Edward N. (ured.). Stanford Encyclopedia of Philosophy (jezik: engleski).
  • Spade, Paul Vincent. "Insolubles". u Zalta, Edward N. (ured.). Stanford Encyclopedia of Philosophy (jezik: engleski).
  • Paradoxes na Curlie
  • "Zeno and the Paradox of Motion" na MathPages.com.
  • "Logical Paradoxes" odrednica u Internetska enciklopedija filozofije