Hubei
Húběi | |
---|---|
Položaj Hubeija u Kini | |
Kineske pokrajine | |
Vrsta uprave | Pokrajina |
Sjedište | Wuhan |
• najveći grad | Wuhan |
• Partijski sekretar | Li Hongzhong |
• Guverner | Wang Guosheng |
Površina | 185.900 km² (na 14. mjestu) |
Stanovništvo | |
• ukupno (2011.) | 57.237.740 (na 9. mjestu) |
• gustoća | 324 st./km² (na 12. mjestu) |
Službeni jezici i dijalekti | mandarinski kineski i Wuhanski dijalekt |
HDI (2008.) | 0,784 (16.) |
Etničke grupe | Han Kinezi (95,6%) Tujia (3,7%) Miao (0,4%) |
Prefekture | 13 |
Županije | 102 |
Gradovi | 1.235 |
ISO 3166-2 | CN-41 |
Web stranica | www.hubei.gov.cn/ |
Politička podjela Hubeija |
Hubei (kin:
Popularno neslužbeno ime za Hubei je Chu (
Hubei na sjeveru graniči s provincijom Henan, s Anhui na istoku, a na jugoistoku s Jiangxi, s Hunan na jugu, sa Shaanxi i Chongqing na zapadu i sjeverozapadu. Hidroelektrana Tri klanca nalazi se u Yichangu, u zapadnom dijelu Hubeija.
Hubei je naseljen još od paleolitika, o čemu svjedoče špiljske slike Daxi kulture.
Područje Hubeija je nastanjivao drevni narod Chu, po kome je Chu država i dobila ime. Njezini prvi vladari su bili plemići (zi) klana xiong (
U povijesnom razdoblju Proljeća i Jeseni (722. – 481. pr. Kr.), Kraljevstvo Chu se istaklo sposobnošću aneksije manjih država, pa je s vremenom počela ugrožavati druge kineske države na sjeveru. Na vrhuncu moći, kraljevstvo Chu je držalo širok teritorij koji je pored Hubeija uključivao i današnje kineske pokrajine Hunan, Chongqing, Henan, Šangaj i dijelove Jiangsua. Glavni grad Chua je bio u Yingu (郢|郢), oko suvremenog Jingzhoua u Hubeiju. Pohod Chua je privremeno zaustavljen u velikoj bitci kod Chengpua. Chu je snagu očuvala i u razdoblju Zaraćenih država (481. – 221. pr. Kr.), ali joj je u 4. stoljeću pr. Kr. moć počela slabiti. Godine 223. pr. Kr. je kao posljednja država pala pod vlast države Qin, čime je konačno ujedinjeno Kinesko Carstvo.
Stanovnici Hubeija su stali na stranu ustanika tijekom Bokserskog ustanka i sukobili su se s francuskim kolonijalnim snagama Saveza osam nacija 1900. god.
Ustanak u Wuchangu 10. kolovoza 1911. god. je doveo do kineske revolucije i konačnog pada dinastije Qing.
Hubei se odlikuje s nekoliko prirodnih znamenitosti kao što su slavna Tri klanca rijeke Yangtze (
Od prirodnog i kulturnog značaja je gorje Wudang, južno od grada Shiyana, poznato kao kolijevka Kung fua, poglavito Tai Chija.
Pored drevnog kompleksa građevina na gorju Wudang, UNESCO-ova svjetska baština su i carske grobnice dinastija Ming i Qing: Xianling grobnica (
Pokrajinski muzej Hubeija u Wuhanu ima bogatu kolekciju arheoloških i kulturnih izložaka, ali i predstava stare glazbe i plesova. Grad Wuhan posjeduje i druge atrakcije kao što je Paviljon žutog ždrala (
Hubei je podijeljen na 13 prefektura od kojih je 12 gradskih prefektura i jedna autonomna prefektura (br. 13.), te tri gradske prefekture-općine s jedinstvenom upravom (na slici desno žuto), a ostale su dalje podijeljene na 102 okruga (županije):
Zemljovid | # | Naziv | Upravno sjedište | Kinesko pismo Pinyin |
Stanovništvo (2010.) |
---|---|---|---|---|---|
— Podpokrajinski grad — | |||||
1. | Wuhan | Jiang'an (distrikt) | Wǔhàn Shì |
9.785.392 | |
— Gradske prefekture — | |||||
2. | Ezhou | Echeng (distrikt) | 鄂州 Èzhōu Shì |
1.048.672 | |
3. | Huanggang | Huangzhou (distrikt) | Huánggāng Shì |
6.162.072 | |
4. | Huangshi | Huangshigang (distrikt) | Huángshí Shì |
2.429.318 | |
5. | Jingmen | Dongbao (distrikt) | 荆门 Jīngmén Shì |
2.873.687 | |
6. | Jingzhou | Shashi (distrikt) | 荆州 Jīngzhōu Shì |
5.691.707 | |
7. | Shiyan | Zhangwan (distrikt) | Shíyàn Shì |
3.340.843 | |
8. | Suizhou | Zengdu (distrikt) | Suízhōu Shì |
2.162.222 | |
9. | Xiangyang | Xiangcheng (distrikt) | Xiāngyang Shì |
5.500.307 | |
10. | Xianning | Xian'an (distrikt) | 咸宁 Xiánníng Shì |
2.462.583 | |
11. | Xiaogan | Xiaonan (distrikt) | Xiàogǎn Shì |
4.814.542 | |
12. | Yichang | Xiling (distrikt) | Yíchāng Shì |
4.059.686 | |
— Autonomne prefekture — | |||||
13. | Enshi (za narode Tujia i Mjao) |
Enshi | Ēnshī Tǔjiāzú Miáozú Zìzhìzhōu |
3.290.294 | |
— Podprefekturni gradovi — | |||||
14. | Tianmen | Tianmen | Tiānmén Shì |
1.418.913 | |
15. | Qianjiang | Qianjiang | Qiánjiāng Shì |
946.277 | |
16. | Xiantao | Xiantao | Xiāntáo Shì |
1.175.085 | |
— Šumski distrikt — | |||||
17. | Shennongjia | Shennongjia | Shénnóngjià Línqū |
76.140 |
Prefekture su podijeljene na 102 okruga od kojih je 38 distrikta, 24 gradska okruga, 37 okruga, 2 autonomna okruga i jedno šumsko područje. Oni su nadalje dijele na 1.234 općine od kojih 737 ima status grada, 215 naselja, 9 etničkih naselja i 273 poddistrikta.
Hubei se često naziva "zemljom ribe i riže" (kin. 鱼米
Mineralni resursi koji se mogu naći u značajnim količinama uključuju: boraks, wollastonit, granat, lapor, željezo, fosfor, bakar, gips, rutil, halit, mangan i vanadij.
Gospodarstva Hubeija zauzima 11. mjesto među kineskim pokrajinama.
- ↑ http://www.thechinaperspective.com/topics/province/hubei-province/ Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. lipnja 2017. (Wayback Machine) Preuzeto 5. kolovoza 2012.
|