Povijesno, prvi filmaši bili su izumitelji, “hardveraši”, koje je više zanimala tehnika snimanja „živih slika“, nego što su razmišljali o filmu kao novom vidu umjetnosti. Njihove projekcije su i dočekivane kao tehničke novotarije koje nisu, a neće nikada ni biti, blizu mogućnostima teatarskog izričaja. No, “novotarija” je brzo počela progovarati sebi svojstvenim jezikom, jezikom montaže, koji ni u jednom drugom mediju nije bio moguć, nadograđujući film specifičnim narativnim i stilskim formama.

Kao što znamo, film je svojom popularnošću pretekao ostale umjetnosti, postao je glavna zvijezda, a sada smo svjedoci (skoro) identične priče s medijem video-igara: od prvih zanesenjaka-izumitelja kojima je bio uspjeh natjerati dva štapića da odbijaju kockastu loptu do industrije koja ostvaruje veći promet od filmske industrije te svojim budžetima konkurira filmovima hollywoodske A produkcije.

O tome gdje je medij video-igara danas i smijemo li ga uopće zvati “igricama”, razgovarat ćemo s Berislavom Jozićem i Lukom Žučkom, novinarima jedinog specijaliziranog časopisa za video-igre u Hrvatskoj - Reboota. (T. F.)

Urednik i voditelj je Tomislav Fiket, filmski i TV redatelj i ljubitelj video igara.

Osjećajte se pozvani na razigravanje! :)

Neprijeporna je činjenica da je Biblija temeljno djelo u milenijskoj kulturnoj povijesti Zapadne civilizacije. Tomu u prilog govori i statistička činjenica da je Biblija najčitanija, najprodavanija, najizdavanija i najpopularnija knjiga u cjelokupnoj povijesti čovječanstva, bez obzira na religijske ili kulturne konotacije. Ipak, u tom svekolikom “naj” kontekstu, činjenica je i to da je najčešće bila tumačena upravo u religijskom, tj. teološkom ključu, što, htjeli mi to ili ne, uvelike reducira sve ostale slojeve iščitavanja.

U novije vrijeme kao da oživljava, do sada potisnut, interes i za druge, možebitne svjetovne aspekte tog grandioznog djela. Bibliju se, tako, može čitati kao vrelo povijesnih, filozofskih, socioloških, psiholoških, medicinskih i mnogih drugih podataka, kao što je ona, do danas, bila izravna inspiracija svim postojećim umjetničkim rodovima i vrstama, kako klasičnim, tako i modernističkim, pa i avangardnim. To samo znači da je Biblija višeznačno, polisemantičko djelo, otvoreno različitim tumačenjima, ne dovodeći u pitanje moguće izvornu, religijsku inspiraciju Biblije kao aktivnoga djela “Božje riječi”. (S. N.)

U razgovoru sudjeluju urednik i voditelj izv. prof. dr. sc. Dean Slavić, koji će govoriti o Bibliji kao književnosti, docentica dr. sc. Slavica Dodig, koja će se osvrnuti na Bibliju i ženski svijet, te docent dr. sc. Mladen Tomorad, koji će se fokusirati na Bibliju i egipatsku povijest.

Ne propustite!!! :)

Rasprave o rodnoj (ne)ravnopravnosti na hrvatskoj rock sceni jednako su prisutne kao i u bilo kojoj drugoj djelatnosti ili poslu. Ovoga je ljeta veliku prašinu na nezavisnoj sceni dignula recenzija jednog koncerta te potaknula čitavu lavinu rasprava o rodnoj (ne)ravnopravnosti. I to ne zbog negativne ili pozitivne ocijene tog istog koncerta već zbog pristupa autora opisu ženske publike, zbog čega se razvila intenzivna javna polemika. Autora spomenute recenzije jedna je novinarka prozvala alfa mužjakom zbog njegovog “patroniziranja i podcjenjivanja ženske publike”, ali i navela niz primjera sličnog izražavanja glazbenih kritičara u Hrvatskoj. Istovremeno su se otvorila i mnoga pitanja vezana uz rodnu ravnopravnost na hrvatskoj ali i svjetskoj rock sceni. Zašto češće glazbene kritike pišu muškarci? Zašto se uvijek piše da je neka grupa ženska grupa, a nikada da je u pitanju muška rock grupa? Trebaju li uopće glazbene kritičarke i kritičari pisati uvijeno ili se od njih očekuje da piše bez dlake na jeziku? Treba li tretirati u glazbenoj kritici ženske izvođače jednako kao i muške? Imaju li žene na rock sceni veću prolaznost u medijima te ima li glazbena kritika uopće jednaku važnost kao prije 20 godina? (D. J.)O tim i ostalim pitanjima vezanim za rodnu (ne)ravnopravnost na hrvatskoj rock sceni govorit će Antonela Marušić (Nora Verde), novinarka i urednica na portalu Voxfeminae.net, glazbena kritičarka, aktivistica i nagrađivana književnica, Zoran Stajčić, glazbeni kritičar, novinar i urednik portala Ravnododna.com te Zrinka Kunić, urednica portala Muzika.hr, glazbena kritičarka i novinarka.  

Urednik i voditelj tribine je Dubravko Jagatić, novinar tjednika Nacional, glazbeni kritičar i dugogodišnji sudionik domaće glazbene scene.

Pridružite nam se u ovoj vrućoj raspravi ;)

Enciklopedija se najčešće doživljava kao mjesto na kojem se može naći sveobuhvatno znanje, tako da ni moto ovogodišnjega Mjeseca hrvatske knjige Sve na jednom mjestu posvećenog enciklopedistici, nije pogrešan, ali ga danas ipak treba shvatiti nešto dinamičnije. Svako se znanje danonoćno mijenja, ono izbjegava ukoričavanje u jednu ili više knjiga “na jednom mjestu”. Ali potrebno nam je jedno ishodišno mjesto, koje će nam omogućiti snalaženje u nepreglednosti današnjega općeg ali disperziranoga znanja, usmjeriti nas u iznalaženju pravoga znanja, upozoravati nas na prijepore u shvaćanju “istinitosti” znanja te time i samo pridonositi širenju znanja kao kritičkoga postupka uvijek novoga usvajanja javnoga znanja, usmjerenoga što širem krugu njegovih korisnika, ali i kreatora. Bio je to uvijek zadatak enciklopedija, ali sadržaj znanja, njegov obujam, kao i način i doseg njegova prezentiranja, mijenjali su se kao i epohe u kojima su se stvarale enciklopedije.
O tim i drugim pitanjima koja dodiruju i odnose knjižnica i enciklopedija, pitanja povezivanja javnog znanja uopće, razgovarat će urednik i voditelj ovog Književnog petka Antun Vujić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, s gostima - Mladenom Klemenčićem, dugogodišnjim urednikom Zavoda i Nikolom Petkovićem, predsjednikom Društva hrvatskih pisaca. (A. V.)

Vidimo se :)

Imamo li danas uopće razumijevanja za dijalekte? Na tribini će se predstaviti dvoje znanstvenika i istaknutih autora u čijim se nagrađivanim djelima dijalekt isprepliće sa standardom ili ipak samostalno odjekuje iz njihovih knjiga: Evelina Rudan i Kristian Novak.
Govorit će se ponajprije o njihovim djelima i važnosti nagrada koje su osvojili, ali bit će riječi i o povijesti hrvatskog jezika i postupnoj standardizaciji, kao i o usporedbi s drugim jezicima, kakva su njihova iskustva s prevođenjem na druge jezike, kako su prevoditelji prevodili njihova djela na dijalektu. (S. L.)
Urednik i voditelj tribine je Slađan Lipovec.

Veselimo se vašem dolasku!!!

Pričanje priča postoji od davnina i zajedničko je svim kulturama. Storytelling, odnosno kazivanje, kao najbolji hrvatski prijevod ove riječi, neodvojivo je vezano za čovjeka i njegovo poimanje svijeta, ono je njegova oprema za suočavanje s onim što ga okružuje. Kroz povijest, storytelling se očitovao kao kolektivni čin kojim su se kroz set verbalnih formula i spektar odabranih tema, u kombinaciji s izvedbenim vještinama, posredovale vrijednosti cijele zajednice. Kao izrazito komunikativna forma i specifikum imanentan ljudskoj prirodi, kazivanje se održalo do danas. Međutim, u svom suvremenom formatu, ono se više ne bavi kolektivnim djelom nego posreduje prije svega priču kao individualno djelo. Pri tome se govor/izvedba storytellera realizira kao performerski čin jasne narativne strukture s gusto kodiranim značenjima, kao akt koji implicira određeni emocionalni transfer, pa cijeli storytelling proces u interakciji s publikom postaje kolektivni live užitak u dobroj priči. 

Na tribini će o kazivanju govoriti urednik i voditelj ovog Književnog petka Kruno Lokotar, eminentno uredničko ime, jedan od utemeljitelja domaće storytelling scene, Tanja Mravak, spisateljica i pedagoginja, kraljica Pričigina, glasovitog splitskog festivala pričanja priča, te Antonio Nuić, redatelj, scenarist i također pedagog. Pritom će se Tanja i Antonio kao dva vrhunska storytellera okušati u pričanju priča. Kruno će gledati da šuti. I šutjeti da gleda. I slušati. Barem kada drugi kazuju.

Tribina će se održati 12. svibnja u klubu Pločnik, Međimurska 21 (Zapadni kolodvor) s početkom u 20 sati.

Dođite i uz jake snage storytellinga uživajte u dobrim pričama!

U današnjim medijima reportaža  - suočena s dvostrukim udarom diktata trke za profitom, za koji je preskupa, te tabloidnog novinarstva, koje ne trpi kompleksne forme - izumire. Ova novinarska vrsta dijelom je nastala u okviru socijalističkog pokreta, a s njom je srodno i kasnije američko New Journalism. Reportaža je od početaka vezana uz solidarnost sa slabijima i diskriminiranima te uz to često nastoji izazvati empatiju javnosti. Pri tom je riječ o hibridnoj formi - u njenoj osnovi stoji poznavanje novinarskog zanata, ali ona istovremeno naginje književnosti; štoviše, književna reportaže pretendira na punopravni književni status. Također, reportaža je najživotnija novinarska forma - reporter je svjedok koji govori o konkretnim pojedincima, događajima i socijalnim okolnostima. Nadalje, Ryszard Kapuściński isticao je da kvaliteta odnosa reportera i ljudi o kojima on piše utječu na vrijednost teksta: “Ovisimo o ljudima i reportaža je vrsta pisanja koja se stvara u najvećem zajedništvu”. Konačno, uspon televizije otvorio je posve nove svjetove TV-reportaže.

Na tribini će se raspravljati o reportaži kao vrsti koju karakteriziraju angažman i estetska kvaliteta, o tome što čini dobru reportažu dobrom, o TV reportaži i specifičnostima svijeta slike u odnosu na novinsku reportažu te o krizi reportaže kao sastavnom dijelu krize tradicionalnih medija, i o uzrocima te krize. (J. B. )

U razgovoru sudjeluju Saša Kosanović, Boris Postnikov i Ladislav Tomičić. Urednik i voditelj ovog Književnog petka je Jerko Bakotin.

Dođite :)

Marx nije mrtav? Kako i zašto?
Razgovaramo o aktualnosti Marxa s Damirom Pilićem i Katarinom Peović Vuković, autorima dviju recentno objavljenih knjiga koje, iako na različite načine, obrađuju problematiku Marxovog mišljenja i marksizma.
Damir Pilić knjigom Marx nije mrtav (Arkzin, 2016.) kroz novinarsko istraživanje života onih koju su do 1990. godine profesionalno proučavali i naučavali marksizam razotkriva iluzije i bijedu suvremene hrvatske povijesti, kao i aktualnost Marxove misli (pa i marksizma) čija budućnost ne prestaje.
Upravo je knjiga Katarine Peović Vuković Marx u digitalnom dobu (Durieux, 2016.) dokaz aktualnosti Marxa i marksizma. Autorica koristeći Marxovu kritiku kapitalističkog društva analizira problematiku medija u suvremenom društvu. Marxova misao nije za autoricu epistemološki instrumenti pored drugih, već upravo ključ za razumijevanje sadašnjosti. Njezina knjiga ne upućuje samo na aktualnost i plodonosnost Marxa i marksizma, već aktualizira i sam pojam dijalektički-materijalizam.
Osim spomenutih autora, u razgovoru još sudjeluju Zvonko Šundov i Toni Prug, dvojica znanstvenih radnika čija se djelatnost odvija u svijetu Marxovih analiza.

Pridružite nam se u razgovoru o “uskrsnuću” Marxa i marksizma te zajedničkom promišljanju je li i ovaj put marksizam koji stupa na scenu, nakon krize devedesetih, bogatiji za nove deklinacije Marxove misli i nove oblike njenog provođenja u praksu. (L. B.)

Urednik i voditelj tribine je Luka Bogdanić.

Dragi svi,

zbog smrtnog slučaja tribina Forsiranje glazbene monotonije (mainstream mediji vs. domaća glazbena scena) koja se trebala održati 10. ožujka odgađa se za sljedeći petak, 17. ožujka. Sve ostalo ostaje po starom.

Vidimo se…