Henri Poincaré – razlika između verzija
m dodana kategorija Članovi Académie française pomoću gadgeta HotCat |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 26: | Red 26: | ||
'''Jules Henri Poincaré''' ([[Nancy]], [[29. travnja]] [[1854.]] - [[Pariz]], [[17. srpnja]] [[1912.]]) je bio [[francuska|francuski]] [[matematika|matematičar]], [[fizika|fizičar]] i [[filozofija znanosti|filozof znanosti]]. Poincaré se često naziva [[polihistor]]om, a u matematici i ''Posljednjim univerzalistom'', s obzirom da je bio posljednji matematičar koji je doprinio na svim poljima te znanosti. |
'''Jules Henri Poincaré''' ([[Nancy]], [[29. travnja]] [[1854.]] - [[Pariz]], [[17. srpnja]] [[1912.]]) je bio [[francuska|francuski]] [[matematika|matematičar]], [[fizika|fizičar]] i [[filozofija znanosti|filozof znanosti]]. Poincaré se često naziva [[polihistor]]om, a u matematici i ''Posljednjim univerzalistom'', s obzirom da je bio posljednji matematičar koji je doprinio na svim poljima te znanosti. |
||
Kao matematičar i fizičar, Poincaré je dao niz originalnih i fundamentalnih doprinosa [[matematika|čistoj]] i [[primijenjena matematika|primijenjenoj matematici]], [[matematička fizika|matematičkoj fizici]] i [[nebeska matematika|nebeskoj matematici]]. Isto tako, formulirao je i [[Poincaréova konjektura|Poincaréovu konjekturu]], koja je sve do [[2002.]] - [[2003.]] godine bila jedan od [[Popis |
Kao matematičar i fizičar, Poincaré je dao niz originalnih i fundamentalnih doprinosa [[matematika|čistoj]] i [[primijenjena matematika|primijenjenoj matematici]], [[matematička fizika|matematičkoj fizici]] i [[nebeska matematika|nebeskoj matematici]]. Isto tako, formulirao je i [[Poincaréova konjektura|Poincaréovu konjekturu]], koja je sve do [[2002.]] - [[2003.]] godine bila jedan od [[Popis neriješenih matematičkih problema|najpoznatijih neriješenih problema u matematici]]. Prilikom svog proučavanja [[Problem tri tijela|problema triju tijela]], Poincaré je postao prva osoba koja je otkrila deterministički kaos, čime je postavio temelje modernoj [[teorija kaosa|teoriji kaosa]]. Također se smatra jednim od osnivača [[topologija|topologije]]. |
||
Poincaré je naglasio važnost činjenice da se zakoni fizike ne mijenjaju u sklopu različitih transformacija te je postao prvi čovjek koji je [[Lorentzove transformacije]] predstavio u njihovom modernom, simetričnom obliku. Poincaré je otkrio preostale relativističke transformacije brzine te ih je zabilježio u pismo, što ga je [[1905.]] godine poslao [[Nizozemska|nizozemskom]] fizičaru [[Hendrik Lorentz|Hendriku Lorentzu]]. Time je stekao savršenu nepromjenjivost svih [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellovih jednadžbi]], što je bio ključni korak u formuliranju teorije [[posebna relativnost|specijalne relativnosti]]. |
Poincaré je naglasio važnost činjenice da se zakoni fizike ne mijenjaju u sklopu različitih transformacija te je postao prvi čovjek koji je [[Lorentzove transformacije]] predstavio u njihovom modernom, simetričnom obliku. Poincaré je otkrio preostale relativističke transformacije brzine te ih je zabilježio u pismo, što ga je [[1905.]] godine poslao [[Nizozemska|nizozemskom]] fizičaru [[Hendrik Lorentz|Hendriku Lorentzu]]. Time je stekao savršenu nepromjenjivost svih [[Maxwellove jednadžbe|Maxwellovih jednadžbi]], što je bio ključni korak u formuliranju teorije [[posebna relativnost|specijalne relativnosti]]. |
Verzija na datum 25. novembra 2014. u 01:11
Jules Henri Poincaré (Nancy, 29. travnja 1854. - Pariz, 17. srpnja 1912.) je bio francuski matematičar, fizičar i filozof znanosti. Poincaré se često naziva polihistorom, a u matematici i Posljednjim univerzalistom, s obzirom da je bio posljednji matematičar koji je doprinio na svim poljima te znanosti.
Kao matematičar i fizičar, Poincaré je dao niz originalnih i fundamentalnih doprinosa čistoj i primijenjenoj matematici, matematičkoj fizici i nebeskoj matematici. Isto tako, formulirao je i Poincaréovu konjekturu, koja je sve do 2002. - 2003. godine bila jedan od najpoznatijih neriješenih problema u matematici. Prilikom svog proučavanja problema triju tijela, Poincaré je postao prva osoba koja je otkrila deterministički kaos, čime je postavio temelje modernoj teoriji kaosa. Također se smatra jednim od osnivača topologije.
Poincaré je naglasio važnost činjenice da se zakoni fizike ne mijenjaju u sklopu različitih transformacija te je postao prvi čovjek koji je Lorentzove transformacije predstavio u njihovom modernom, simetričnom obliku. Poincaré je otkrio preostale relativističke transformacije brzine te ih je zabilježio u pismo, što ga je 1905. godine poslao nizozemskom fizičaru Hendriku Lorentzu. Time je stekao savršenu nepromjenjivost svih Maxwellovih jednadžbi, što je bio ključni korak u formuliranju teorije specijalne relativnosti.
Tokom svog života, Poincaré je bio dobitnik nekoliko relevantnih nagrada svoga vremena, s tim da mu Nobelova nagrada za fiziku nikada nije uručena, unatoč ukupno 49 prijedloga u periodu od 1900. do 1912. godine. Poincaré je tako ostao najpredlaganiji znanstvenik koji nikada nije dobio nagradu. Dva su razloga takvog ishoda. Prvi je, svakako, Poincaréova smrt 1912. godine, a drugi je činjenica da je Akademija, u tom razdoblju, preferirala eksperimentalne fizičare.
Njemu u čast nazvana je Poincaréova grupa, koja se danas koristi u fizici i matematici.