Omoseksualidade

Husi Wikipédia, ensiklopédia livre
Bandeira ne'ebé movimentu direitu omoseksuál sira-nian hodi.
Kazál feto omoseksuál ka lezbiana sira-nian.
Marxa ba Diversidade, Dili (2019)
Marxa Gay, Saun Paulu, Brazíl (2014)
   Países que realizam casamento entre pessoas do mesmo sexo
   Países que reconhecem casamentos realizados em outros lugares
   Não há uniões do mesmo sexo
   Países que aprisionam homossexuais
   Países que impõem a pena de morte

Omoseksualidade (hosi lia-gregu lakin ὁμός, iguál, no lia-latín sexus, seksu) refere ba karaterístika, kondisaun no kualidade naran entidade moris nian (umanu ka lae) ida-ne'ebé sente atrasaun fíziku, estétiku no/ka emosionál ba entidade moris seluk ho seksu ka jéneru hanesan. Enkuantu orientasaun seksuál, omoseksualidade refere ba "padraun persistente esperiénsia seksuál, afetivu no romántiku sira-nian" ho prinsipál no ho eskluzivu entre ema ho seksu hanesan; "mós nia refere ba indivíduu ho sensu identidade pesoál no sosiál bazeadu ba atrasaun sira-ne'ebá, enkuantu ema ne'ebá manifesta komportamentu sira no adere nia an ba komunidade ema sira-ne'ebé kompartilla orientasaun seksuál hanesan".[1][2]

Omoseksualidade ne'e ida kategoria prinsipál sira-nian orientasaun seksuál nian, rabat biseksualidade, panseksualidade, eteroseksualidade no aseksualidade. Mós nia hetan rejistra iha kreis 5 000 espésie no ne'e hetan estuda di'ak no hetan komprova ho natoon iha kreis 500 sira-nian), no ema sira inklui minoria signifikativu sira ho entidade diversu sira hanesan mamíferu sira, manu-fuik sira no platelminte sira.[3][4] Prevalénsia homoseksualidade nian iha umanu sira-nia leet susar atu determina ho presizaun;[5] iha sosiedade loromonu modernu, estudu prinsipál sira hatudu prevalénsia hosi 2% ba 13% indivíduu omoseksuál sira-nian iha populasaun,[6][7][8][9][10][11][12][13][14][15] enkuantu estudu sira seluk sujere katak aprosimadamente 22% populasaun nian hato'o grau ruma tendénsia omoseksuál nian.[16]

Tuir ai-knanoik umanidade nian, knesan individuál sira omoseksualidade nian hetan admira, tolera ka kondena, haktuir norma seksuál vijente sira iha kultura no otas oioin bainhira sira mosu tiha. Bainhira sira hetan admira, knesan sira-ne'ebá hetan fó-entende nu'udar maneira atu hadi'a sosiedade;[17] bainhira sira hetan kondena, sira hetan konsidera pekadu ka tipu ruma moras nian no, iha kazu balu, sira hetan haluli hosi lei. Hori meadu sékuku XX, omoseksualidade hetan desklasifika gradualmente nu'udar moras no hetan deskriminaliza iha rain dezenvolvidu kuaze hotu-hotu no iha maioria mundu loromonu nian.[18] Entretantu, estatutu juríriku relasaun omoseksuál sira-nian sei varia tebetebes hosi rain ida ba seluk ida. Enkuantu, iha rain balu, kazamentu entre ema sira ho seksu hanesan hetan legaliza; iha seluseluk, komportamentu omoseksuál balu krime sira ho penalidade kruél sira, entre ne'ebé pena mate nian (porezemplu, Iraun kondena ema omoseksuál sira ba enforkamentu, enkuantu Arábia Saudita lapida sira).[19]

Organizasaun mahuluk sira saude nian (ne'ebé inklui psikolojia) afirma katak omoseksualidade ka biseksualidade karaterístika kompativel ho saude mentál no ho ajustamentu sosiál normál netik; instituisaun médiku hirak-ne'e mós la rekomenda katak ema sira tenta seluk sira-nia kondisaun seksuál, tan, aleinde ne'e la'os efikás, ne'e bele kauza estragu psikolójiku sira.[20][21] Iha tinan 1973, omoseksualidade hakmate hetan klasifika tiha nu'udar transtornu, bainhira nia hetan hasai tiha hosi Matadalan Diagnóstiku no Estatístiku Transtornu Mentál sira-nian (DSM) Asosiasaun Amerikanu Psikiatria nian. Iha tinan 1975, Asosiasaun Amerikanu Psikolojia nian adota tiha prosedimentu hanesan.[22] Iha Brazíl, iha tinan 1984, Asosiasaun Brazileiru Psikiatria nian (ABP) pozisiona tiha an hasoru diskriminasaun no konsidera tiha omoseksualidade hanesan buat ruma ne'ebé la halo aat ba sosiedade.[23] Iha 1985, ABP hetan tuir hosi Konsellu Federál Psikolojia nian (CFP), ne'ebé hakmate konsidera tiha omoseksualidade nu'udar desviu seksuál no, iha 1999, hari'i tiha regra sira ba atuasaun psikólogu sira-nian iha relasaun ba lia-husu sira orientasaun seksuál nian no deklara tiha katak "omoseksualidade la konstitui moras mós lae distúrbiu mós lae perversaun" no katak psikólogu sira labele kolabora ho eventu sira no servisu sira ne'ebé propoin terapia reorientasaun seksuál nian.[24][25] Iha loron 17 Maiu tinan 1990, Asembleia-jerál Organizasaun Mundiál Saúde nian (OMS) hasai tiha omoseksualidade hosi lista moras mentál sira-nian, Klasifikasaun Internasionál Moras sira-nian (CID), data ne'ebé ona hetan selebra nu'udar Loron Internasionál hasoru Omofobia.[22][25] Ikusliu, iha 1991, Amnistia Internasionál ona konsidera diskriminasaun hasoru ema omoseksuál sira nu'udar violasaun direitu umanu sira-nian.[25]

Etimolojia no uzu[edita]

Zéfiru no Jacintu reprezentadu iha pintura mean átiku iha serámika ida Tarkínia nian, 480 seidauk Kristu (Muzeu Arte Kmanek sira-nia hosi Boston).

Liafuan omoseksuál ne'e íbridu lia-gregu nian no lia-latín nian ho elementu ulukna'in derivadu hosi liafuan gregu ὁμός "hanesan" (la relasionadu ho liafuan latinu homo, "ema", hanesan iha Homo sapiens), no nune'e tiha konota atu seksuál no afetivu sira entre ema sira ho seksu hanesan, inkluidu lezbianizmu.[26] Liufuan gay jeralmente refere ba omoseksualidade manek, maibé nia bele hetan hodi ho sentidu boot liu atu refere ba ema LGBT hotu. Iha kontekstu seksualidade nian, lézbika refere de'it ba omoseksualidade inak. Liafuan "lézbika" hetan deriva hosi illa gregu Lezbus nian, iha ne'ebé poetiza Safu hakerek tebetebes kona-ba ninian relasionamentu emosionál ho noi sira.[27][28] Adjetivu omoseksuál deskreve komportamentu, relasionamentu, ema sira, orientasaun etc... Forma adjetivu katak literalmente "seksu hanesan" no ne'e íbridu formadu hosi liafuan gregu "omo-" (forma ὁμός nian "hanesan") no "seksuál" hosi liafuan lia-latín medievál sexualis (hosi liafuan lia-latín klásiku sexus). Loos duni liafuan ne'e to'o tiha ba lia-tetun hakat lia-portugés.

Espesialista balu rekomenda sees kompletamente uzu termu nian omoseksuál dunitán ninia istória klíniku no tanba liafuan refere de'it ba tipu ida komportamentu seksuál (hasoru sentimentu romántiku sira) no, portantu, iha konotasaun negativu.[29] Iha vizaun ne'ebé afirma katak problema la'ós termu omoseksualidade, fali liafuan omoseksualizmu. Espesialista sira iha literatura psikiátriku konkorda iha pozisiona kriasaun termu omoseksualizmu iha sékulu XIX, hale'u dékada 1860 nian ka 1870 nian, kriadu hosi diskursu médiku atu identifika sujeitu omoseksuál.[30][31] Bainhira sufiksu "-izmu" hetan utiliza atu referensia pozisaun filozófiku, ideolójiku no/ka sientífiku sira,[32] psikólogu oin-oin afirma katak ninia utilizasaun erradu no uzadu iha pasadu nu'udar forma atu asosia nia ho distúrbiu mentál ka moras.[33][34][35][36] Iha léksiku balu, omoseksualizmu mosu definidu hosi prátika atu omoseksuál sira-nian, enkuantu termu omoseksualidade hetan aplika ba atrasaun sentimentál no seksuál. Mós tan ne'e, ema barak konsidera katak termu omoseksualizmu iha signifikadu pejorativu,[37] no ne'e halo tiha katak ohin termu utilizadu liu hosi ema sira ne'ebé iha vizaun negativu omoseksualidade nian.[38] Nune'e mós, adosaun forma rua hotu nian importante iha naran kampu ida. Termu "omoseksualizmu" hetan utiliza ho frekuénsia, porezemplu, kolokialmente hanesan iha obra akadémiku sira no disionáriu famozu sira lia-portugés brazileiru, nu'udar sinónimu "omoseksualidade" nian lahó distinsaun entre liafuan rua hotu,[39][40] enkuantu iha dokumentu seluseluk "-izmu" no ninia nahan patolójiku hetan sees no "-dade" hetan adota ne'ebé katak modu ezisténsia nian.[41][42] To'o oras ne'e iha akadémiku sira ne'ebé, tuir Jurandir Freire Costa nia proposta, sees termu rua hotu no prefere omoafetividade banati-tuir karater "pejorativu" ne'ebé liafuan rua seluk hetan utiliza ho (termu ne'e hetan kria orijinariamente hosi psikanalista alemaun Sándor Ferenczi, iha 1911, ho asentimentu Freud nian).[43]

Mensaun ida-uluk termu omoseksuál, iha 1869, ne'ebé hetan hakerek tiha hosi Karl Maria Kertbeny.

Aparisaun koñesidu ida-uluk termu omoseksuál iha impresaun hetan hasoru tiha iha panfletu 1869, publikadu anónimamente hosi romansista alemaun ne'ebé moris-mai iha Áustria, Karl Maria Kertbeny,[44] enkuantu nia argumenta hasoru lei Prúsianu hasoru sodomia.[45][46] Iha 1879, Gustav Jäger uza tiha Kertbeny nia termu sira iha ninia livru Die Entdeckung der Seele (1880).[46] Iha 1886, Richard von Krafft-Ebing uza termu sira omoseksuál no eteroseksual ho ninia livru Psychopathia Sexualis, provavelmente empresta tiha hosi Jäger. Krafft-Ebin nia livru populár loos entre leigu sira no médiku sira, portantu termu "eteroseksuál" no "omoseksuál" sai tiha aseitu liu hotu atu dezigna orientasaun seksuál.[46][47] Nane'e, termu nia uzu daudauk iha ninia abut sira iha tradisaun abranjente sékulu XIX taksonomia nian personalidade nian. Sira-ne'é kontinua influénsia dezenvolvimentu konseitu modernu nian orientasaun seksuál, no hetan asosia ba domi romántiku no ba identidade, aleinde ninia signifikadu orijinál, ne'ebé seksuál exklusivamente.[48][49]

Termu seluseluk[edita]

Biar autór sira-uluk mós hodi tiha adjetivu omoseksuál atu refere ba kualkér kontekstu omo, i.e. seksu hanesan nian (hanesan konversatóriu ka eskola eskluzivu ba menina sira), ohin termu ne'e hetan hodi eskluzivamente ho referénsia ba atrasaun, ba atividade no ba orientasaun omoseksuál. Termu omososiál hetan hodi oras ne'e atu deskreve kontekstu sira seksu hanesan nian ne'ebé la'ós espesífikamente seksuál.[50] Mós iha liafuan referente ba domi ba seksu hanesan, omofília.[51] Sikat termu seluseluk, "Mane sira ne'ebé halo seksu ho mane sira" (ho uzu iha komunidade médiku bainhira sira debate, espesífikamente, atividade omoseksuál sikat mane sira), "omoerotizmu" (iha kontekstu obra sira-nian arte nian), "eterofleksível-bi-kuriozu" (referente ba ema ida ne'ebé identifika an eteroseksuál maibé, okazionalmente, nia sente ka hatudu interese ho ema ida seksu hanesan nian) no "metroseksuál" (referente ema ida lae gay vaidozu no ho gostu sira estereótipu gay nian ho hahán, moda no design) hetan inklui.[52][53][48]

Entre termu maktolok no makanek sira lia-tetun nian, ita iha liafuan paneleiru.[54] Maibé, hanesan nia mosu ho insultu étniku no rasiál sira, uzu aat termu sira-ne'ebá nian bele ofende tebetebes no gama utilizasaun permisivel nian hakno'a hosi lale'uk no hosi ema ne'ebé ko'alia daudaun (ema omoseksuál sira-nia lubuk sira uza sira-ne'e beibeik pozitivamente).[55] Fali, liafuan gay, ne'ebé orijinalmente hetan hakohak hosi mane omoseksuál sira no feto omoseksuál sira nu'udar pozitivu no afirmativu (hanesan iha haforun gay ka iha direitu gay sira) hetan emprega beibeik pejorativamente.[55][56]

Biar liafuan gay hetan uza hanesan denominadór komún entre mane no feto omoseksuál no biseksuál sira, uzu ne'e beibeik hetan kontesta, dunitán karan individuasaun nian lubun seluseluk nian variasaun seksuál nian, ne'ebé reivindika identidade autónomu, independente, rasik.[56] Espesialista balu hakerek tiha katak ne'e rasik, la de'it lubun sira-nian interese ne'e nian, maibé kualkér lubun umanu seluk ida-nian.[57][58]

Istória[edita]

Feto ida espiona kazál ida mane amante sira-nian. Rai-Xina, dinastia Qing.

Tuir istória umanidade nian, omoseksualidade nia aspetu individuál sira hetan admira ka kondena hetan, haktuir norma seksuál vijente sira iha kultura oioin no otas oioin iha ne'ebé sira akontese tiha.

Iha kompilasaun detalladu ida materiál istóriku no etnográfiku sira-nian kultura preindustriál sira-nian, "dezaprovasaun maka'as omoseksualidade nian hetan haktuir iha 41% hosi kultura 42; nia hetan simu ka ignora hetan hosi 21% no 12% la konta tiha konseitu ne'e. Hosi etnografia 70, 59% konta tiha omoseksualidade hanesan iha frekuénsia auzente ka raru no 41% konta tiha hanesan prezente ka la inkomún".[59]

Iha kultura sira ho hamkonan relijiaun abraámiku sira-nian, lei no kreda hari'i daudaun sodomia nu'udar tranzgresaun sakar lei divinu ka krime ida sakar natureza. Maibé kondenasaun seksu anál entre mane sira molok fiar kristaun.[60]

Figura istóriku barak -ne'ebé inklui Sókrates, Lord Byron, Eduardu II no Adrianu- iha tiha termu sira hanesan omoseksuál ka biseksuál ne'ebé hetan aplika ba sira. Liña komún ida argumentu konstrusionista nian maka la ema ida, iha Otas Lakin ka iha Otas Klarak, esperimenta omoseksulidade hanesan nu'un seksualidade eskluzivu ka permanente nian. John Boswell kombate tiha argumentu ne'e hodi sita sira hakerek lakin sira-nian gregu Plataun nian, ne'ebé deskreve individuu sira ne'ebé hatudu omoseksualidade eskluzivu.[61]

Áfrika[edita]

Khnumhotep no Niankhkhnum; Rejistu uluk uniaun omoseksuál nian istória nian (ca. 2400 molok Kristu).

Biar espresaun omoseksuál hetan ignora ka suprime hosi esploradór europeu no kolonialista sira beibeik, mós ne'e maka prezente iha Áfrika kahorik no espresaun ne'e kaer tiha variedade ida forma sira nian. Antropólogu Stephen Murray no Will Roscoe konta tiha katak feto lezotiana sira envolve an ho fafutuk sira "menon naruk nian no erótiku" ne'ebé hetan bolu motsoalle.[62] E. E. Evans-Pritchard mós rejista tiha katak asua'in Zande sira hosi Kongu nia Tasi-feto baibain kaer tiha amante klosan sira seksu manek nian entre otas tinan sanulu-resin-rua no ruanulu, ne'ebé tulun ho knaar umak sira no pratika seksu interkrurál ho sira-nia kaben-na'in sira tuan liu. Prátika ne'e mate ona iha inísiu sékulu XX nian, depoizde europeu sira konkista tiha kontrole rain afrikanu sira-nian, maibé ne'e konta tiha ba Evans-Pritchard hosi katuas sira hodi ne'ebé nia ko'alia tiha.[63]

Rejistu uluk kazál omoseksuál nian iha istória jeralmente hetan konsidera ne'e Khnumhotep no Niankhkhnum, kazál ejípsiu seksu manek nian, ne'ebé moris tiha hadulas 2400 molok Kristu. Kazál ne'e hetan pinta durante re'in ida, poze íntimu liu hotu iha arte ejípsiu, no hetan hale'u hosi sira ne'ebé parese sira-nia erdeiru sira.[64]

Amérika[edita]

Dansa Berdaxe nian
Dansa serimoniál Nasaun Sac no Fox nian atu selebra espíritu-rua. George Catlin (1796–1872); Smithsonian Institution.

Entre povu kahorik sira Amérika nian, molok kolonizasaun europeu, omoseksualidade nia forma klisuk ida hetan foka iha figura espíritu-rua nian. Normalmente, indivíduu ne'e hetan tada saan iha moris; depoizde inan-aman hili tuir dalan ne'e ba sira-nia oan no bainhira kosok-oan aprova papél ne'e, nia hetan hakiak hodi natoon atu aprende lisan sira jéneru nian ne'ebe nia hili tiha. Jeralmente, espíritu-rua sira maka matan-dook ne'ebé hetan respeita hanesan ema ne'ebé iha beran sira aleinde sira-ne'ebá matan-dook klisuk sira-nian. Sira-nia vida seksuál ho suku nia membru klisuk sira seksu hanesan nian.[65][66]

Ema omoseksuál no ema tranzjéneru mós komún entre sivilizasaun pré-konkista seluseluk iha Amérika Latinu, hanesan asteka sira, maia sira, kíxua sira, moxe sira, zapoteka sira no tupinambá sira iha Brazíl.[67]

Konkistadór europeu sira hetan hata'uk bainhira sira-ne'e deskobre tiha katak sodomia hetan pratika publikamente entre povu indíjena sira. Europeu sira habeur elimina berdaxe sira (hanesan españól sira bolu tiha prátika espíritu-rua sira-nian) hodi penalidade laran-asu sira, hanesan ezekusaun públiku, iha ne'ebé ema hetan sunu no hetan lees ho pedasuk sira hosi asu sira.[68]

Ázia[edita]

Ázia Lorosa'e[edita]

Omoseksualidade iha Xina, ho naran hanesan laran-murak sira pésegu kuak nian, haas lubuk ka lisan kraik, hetan haktuir aprosimadamente hori 600 uluk-ba Kristu.[69] Termu eufemístiku ne'e sira hetan utiliza tiha atu deskreve komportamentu sira no la deskreve identidade sira (resentemente, foin-sa'e Xina-oan balu seban tiha atu utiliza termu "brokeback" だん (duanbei) atu refere ba ema omoseksuál sira, dunitanba susesu filme Brokeback Mountain nian diretór nian Ang Lee.[70]

Áfrika Nordeste, Ázia Loromonu, Súl nian no Sentrál[edita]

Persa Abas I ho pajen (hale'u tinan 1627).

Entre kultura barak hosi Áfrika Nordeste no Ázia Loromonu musulmanu igualitáriu ka estruturadu iha otas, prátika omoseksuál sira hetan lekar no subar ho daudauk ka horiuluk. Iha tinan dahikus sira, relasaun igualitáriu sira, inspiradu iha padraun loromonuk, sai baibain liu, maski sira sei hela kirik. Relasaun seksuál entre indivíduu ho seksu hanesan hetan kastigu ofisialmente ho pena mate nian iha rain musulmanu oin-oin: Arábia Saudita, Iraun, Mauritánia, Nijéria, Sudaun no Iemen.[71]

Estudiozu balu hesuk katak ezemplu sira domin omoseksuál nian eziste iha literatura lakin, hanesan iha Epopeia Gilgamesh nian hosi Mezopotámia no hanesan istória bíbliku David no Jónatas. Iha Epopeia Gilgamesh nian, relasaun entre protagonista Gilgamesh no personajen Enkidu hetan haree hosi ema balu nu'udar omoseksuál iha ninia natureza.[72][73] Nune'e, domin omoseksuál David nian ba Jónatas mak sai "boot liu duké domin ba feto sira".[74]

Iha relatu balu de'it viajante arabi sira-nian iha Europa to'o inísiu sékulu XIX nian. Viajante hirak-ne'ebá nia rua, Rifa'ah al-Tahtawi no Muhammad al-Saffar, manifesta tiha surpreza wainhira sira haree tiha domin nia poezia fransés, dala balu ho tradusaun lakonak, entre mane-oan nurak, ida-ne'ebé refere tiha ba feto nurak, atu mantein ninia norma sosiál no morál sira.[75]

Ohin, governu iha Oriente Médiu dala barak ignora ka heli ezisténsia omoseksualidade nian ka kriminaliza nia. Omoseksualidade mak sai ilegál iha rain musulmanu balun boot liu.[76] Prezidente iranianu iha tempu ne'e, Mahmoud Ahmadinejad, durante ninia diskursu iha tinan 2007 iha Universidade Kolúmbia nian, hesuk tiha katak la iha omoseksuál sira iha Iraun. Omoseksuál barakliu hirak-ne'ebé moris iha ne'ebá mantein sira nia orientasaun seksuál ho subar tanba sira ta'uk sansaun sira ka hebain governu nian ba sira nia família sira.[77]

Kódigu Manu nian (ho lia-sánskritu मनुस्मृति), obra fundamentál direitu indú nian, tatemik "seksu datoluk" ida-ne'ebé nia membru sira bele ezerse espresaun tradisaun-laek sira jéneru nian no atividade omoseksuál sira.[78]

Europa[edita]

Pintura Safo nian, poetiza Grésia Lakin nian; ulusá poetiza ne'e moris-mai iha Lezbus, posibilidade hamosun nian termu nian "lézbika" hetan loke iha sékulu XIX; ninia versu sira domin nian mós sai dala barak enderesu sira ba feto seluseluk. Kópia romanu orijinál gregu nian, hori sékulu V molok Kristu.

Dokumentu sira lakin liu hotu Loromonu nian (ho forma obra literária sira-nian, objetu-arte sira-nian no materiál mitográfiku sira-nian) kona-ba relasaun entre ema ho seksu hanesan mai hosi Grésia Lakin. Pederastia iha Grésia Lakin hetan utiliza tebetebes nu'udar meiu pedagójiku; ema sira hatene katak Plataun, iha ninia hakerek uluk-nain sira, hahi'i tiha kadi'ak sira pederastia nian,[79] biar, iha ninia obra tardiu sira, nia hahoin tiha omoseksualidade nia ukun-bandu.[80]

Iha Bankete, Plataun hatete omoseksualidade nia aseitasaun ekivalente demokrasia no ninia supresaun ekivalente despotizmu no mós asegura katak "ninia vergoñozu ba bárbaru sira dunitán sira-nia governu despótiku sira".[81] Aristóteles, iha ninia obra Polítika, indefere tiha Plataun nia ideia sira kona-ba omoseksualidade nia abolisaun (2.4); nia haklake katak bárbaru sira, hanesan mós selta sira, admite tiha ne'e hanesan onra espesiál (2.6.6.), enkuantu kretense sira utiliza nia atu hamkadak populasaun (2.7.5.).[81]

Iha arte, ohin ema sira sei koñese poetiza Safu, figura importante ne'ebé hakerek tiha versu sira enderesadu ba feto seluseluk; no, falisá poetiza ne'e moris-mai iha Lezbus, hela tiha asosiadu ba lézbika sira, terminolojia ne'ebé hela tiha naran-boot loos iha sékulu XIX.[82][83] Narradór sira basuk nian ninia poema sira-nian ko'alia kona-ba paixaun no domin (dala balu korrespondidu, dala seluseluk la'ós) ba feto balun, maibé deskrisaun sira hahalok fíziku no/ka entre feto sira iha ninia versu sira uitoan no sujeitu ba debate.[84][85] Ho naran forma ida, ohin ema sira hatene katak maromak-feto Afrodite, iha Safu nia poema sira, hetan haree nu'udar lézbika sira-nia patrona.[86]

Mane adultu romanu ida haklurit mane foin-sa'e ida, ho belek atan ida, iha sékulu I nia balun uluk. Hetan tiha besik Jeruzalein.
Mane adultu no mane foin-sa'e gregu pratika sekso interkrurál. Grésia Lakin, 550-525 molok Kristu.

Hori sékulu XIII nia balun daruak, mate mak sai punisaun komún liu ba omoseksualidade manek iha Europa nia parte boot liu hotu.[87] Iha Renaxensa, kota maksoik sira iha Itália nia norte, partikularmente iha Florensa no Veneza, sai koñesidu dunitán sira-nia prátika jeneralizadu domin nian entre ema sira ho seksu hanesan, pratikadu hosi populasaun amak nia parte kaboot ida no konstruídu banati-tuir padraun klásiku estétiku Grésia no Roma.[88][89]

Koñese tiha horiuluk liu ho naran nu'udar "domin viríl", "sodomia", "pekadu nefandu", "uranizmu" ka "seksu datoluk", de'it iha 1869, iha Alemaña, domin entre ema sira ho seksu hanesan simu tiha naran sientífiku "omoseksualizmu" nian. Médiku, ninia makiak, ne'ebé mós mak sai omoseksuál, buka daudaun hato'o dadadak ba seksu hanesan nu'udar inatu, nune'e naturál no la adkiridu, atu malisan sala dunitán ninia prátika. Sasinar ne'e so'i tiha neon-monu mundu sientífiku progresista nian époka ne'ebá nian ba médiku ne'e. Tuir loloos, tiru sai tiha hakat kulatra, ulusá konseitu sientífiku hetan engloba hosi psikiatria. Ho ne'ebá, domin entre ema sira ho seksu hanesan husik sai pekadu nia matéria atu sai moras no, nune'e, pasivel tratamentu sira-nian. Omoseksuál sira-nia kondenasaun hetan transfere hosi relijiaun nia esfera ba siénsia, atubele padre sira hetan substitui hosi médiku sira nu'udar sira-nia algóz sira.[90]

Oseánia[edita]

Iha Melanézia nia sosiedade wa'in, espesialmente iha Papua-Giné Foun, seksu hanesan nia relasaun sira mak sai kultura nia parte integrante to'o sékulu kotukbá nia balun. Iha Melanézia nia kultura tradisionál wa'in, mane labarik ida iha pré-puberdade forma kazál ho foin-sa'e tuan liu ida, ne'ebé mai joven nurak liu nia mentór no ne'ebé "insemina" daudaun joven nurak liu (ho ibuk, analmente ka topikamente, banati-tuir suku) tuir tinan balun atu mós adolexente nurak liu hato'o puberdade. Maski nune'e Melanézia nia sosiedade wa'in sai si'ak ba relasaun sikat ema sira ho seksu hanesan hori tempu ne'ebé misionáriu europeu sira introdús tiha kristianizmu.[91]

Seksualidade no identidade jéneru nian[edita]

Etiolojia[edita]

Asosiasaun Estadunidense Psikiatria nian (ho lia-inglés American Psychiatric Association), Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian (ho lia-inglés American Psychological Association ka APA) no Asosiasaun Nasionál Traballadór Sosiál sira-nian (ho lia-inglés National Association of Social Workers ka NASW) haklorek iha tinan 2006:

"Atualmente, la iha konsensu sientífiku kona-ba fatór espesífiku sira ne'ebé halibur indivíduu ida atubele sai eteroseksuál, omoseksuál ka biseksuál, inklui daudaun efeitu biolójiku, psikolójiku ka sosiál belek sira orientasaun seksuál nian inan-aman nian. Maski nune'e, evidénsia disponivel sira indika katak lézbika sira-nia no adultu omoseksuál sira-nia maioria boot hetan kria hosi inan-aman eteroseksuál no katak maioria boot labarik sira-nian ne'ebé hetan kria hosi inan-aman gay ka lézbika dezenvolve nu'udar eteroseksuál".[92]

Koléjiu Liuraik Psikiatria nian (ho lia-inglés Royal College of Psychiatrists) afirma iha tinan 2007:

"Apezarde kuaze sékulu ida espekulasaun psikanalítiku no psikolójiku nian, la iha evidénsia substantivu ida mós atu apoia sujestaun katak natureza kriasaun nian oan sira-nian ka katak babarik nia esperiénsia uluk sira dezempeña naran papél ida iha formasaun orientasaun fundamentál nian ema eteroseksuál ka omoseksuál nian. Parese katak orientasaun seksuál mak sai natureza biolójiku nian, determinadu hosi interasaun halik fatór jenétiku sira-nian ka ambiente uterinu prekose nian. Nune'e, orientasaun seksuál la'ós hahilik ida".[93]

Akadémia Estadunidense Pediatria nian (ho lia-inglés American Academy of Pediatrics ka AAP) afirma, iha Pediatrics, iha tinan 2004:

"Orientasaun seksuál provavelmente la'ós determinadu hosi fatór ida de'it, maibé hosi kombinasaun hamkonan jenétiku, ormonál no ambientál sira-nian. Iha dékada ikus sira, teoria bazeadu sira iha fatór biolójiku hetan favorese hosi espesialista sira. Sei iha kontrovérsia no inserteza kona-ba jéneze diversidade nian orientasaun seksuál umanu sira-nian, la iha evidénsia sientífiku ida mós katak inan-aman anormál sira, abuzu seksuál ka kualkér mamosuk adversu seluk ida moris nian hamkona orientasaun seksuál. Koñesimentu atu daudauk hahoin katak orientasaun seksuál normalmente hetan estabelese durante babarik".[93][94][95]

Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian (ho lia-inglés American Psychological Association ka APA) afirma katak "iha provavelmente razaun wa'in ba formasaun orientasaun seksuál nian ema ida nian no razaun sira bele sai diferente ba ema diferente sira" no hatete katak orientasaun seksuál maioria nian ema sira-nian hetan determina iha otas prekose.[1] Peskiza kona-ba oinsá orientasaun seksuál iha mane sira bele hetan determina hosi fatór jenétiku sira ka fatór pré-natál seluseluk dezempeña papél ida iha debate polítiku no sosiál kona-ba omoseksualidade no mós hasa'e temór sira kona-ba impresaun jenétiku no teste pré-natál sira.[96]

Profesór Michael King afirma: "Konkluzaun sientista sira-nian hirak-ne'ebé peskiza tiha orientasaun seksuál nia hun-fatin sira no estabilidade mak sai katak buat ne'e karakterístika umanu ne'ebé hetan forma iha moris nia inísiu no reziste ba mudansa sira. Evidénsia sientífiku sira kona-ba omoseksualidade nia hun-fatin sira hetan konsidera relevante ba debate teolójiku no sosiál wainhira hahesuk sira katak orientasaun seksuál mak sai hahilik halo aat".[97]

"Biseksualidade inatu" (ka predispozisaun ba biseksualidade) mak sai termu introduzidu hosi Sigmund Freud, bazeadu ba knaar hosi ninia soman Wilhelm Fließ, ne'ebé espoin katak ema hotu moris-mai biseksuál, maibé, hakat hama'en psikolójiku, ne'ebé hakohak fatór esternu no mós larak, sira sai monoseksuál, wainhira biseksualidade nafatin iha estadu latente.[98]

Autór sira estudu nian hosi tinan 2008 hesuk katak "la iha evidénsia kaboot sira katak orientasaun seksuál umanu iha hamkonan jenétiku, atuhodi ema sira la hatene nu'usá omoseksualidade, ne'ebé iha tendénsia atu haki'ik susesu mahoris, hetan mantein iha populasaun ho frekuénsia aas relativamente". Ema sira supoin katak "wainhira jene hirak-ne'ebé predispoin ba omoseksualidade haki'ik omoseksuál sira-nia susesu mahoris, bele fó vantajen ruma ba eteroseksuál hirak-ne'ebé lori sira". Sira-nia rezultadu sira sujere katak "jene hirak-ne'ebé predispoin ba omoseksualidade bele fó vantajen ida atu hetan namoradu ka namorada iha eteroseksuál sira, buat ne'ebé bele tulun haklake omoseksualidade nia evolusaun no manutensaun iha populasaun".[99] Estudu hosi tinan 2009 hahoin mós fekundidade nia haboot signifikativu ba feto sira nakmaluk ho ema omoseksuál sira hosi liña inan nian (maibé la'ós ho ema-feto nakmaluk hosi liña aman nian).[100]

Garcia-Falgueras no Swaab afirma iha rezumu sira-nia estudu hosi 2010: "Kaukau nia kakutak dezenvolve an durante períodu intra-uterinu iha diresaun amak hodi asaun diretu testosterona nian sobre sélula nervozu iha dezenvolvimentu ka iha diresaun inak hodi auzénsia hosi laloran ne'e ormona nian. Ne'e duni, ita-nia identidade jéneru nian (hafiar hosi pertense ba seksu amak ka inak) no orientasaun seksuál hetan programasaun ka organizasaun iha ita-nia estrutura serebrál sira wainhira ita sei hela iha úteru. La iha indikasaun ruma katak ambiente sosiál hafoin moris iha efeitu balu sobre identidade jéneru nian ka sobre orientasaun seksuál".[101]

Reorientasaun seksuál nia terapia[edita]

La iha estudu ruma ho rigór sientífiku atu konklui se terapia xamadu sira reorientasaun seksuál nian funsiona atu muda ema nia orientasaun seksuál karik. "Terapia" hirak-ne'ebá mak sai kontroversu tanba tensaun sira entre organizasaun ho hun relijiozu hirak-ne'ebé realiza sira no organizasaun profisionál, sientífiku sira no hosi direitu LGTB. Konsensu data naruk nian hosi siénsia komportamentál no sosiál sira no hosi profisaun isin-di'ak nian no isin-di'ak neok afirma katak omoseksualidade, per se, mak sai variasaun normál no pozitivu seksualidade umanu nian.[102] Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian hesuk katak ema sira-nia maioria "iha sensu uitoan ka la iha sensu ruma hahilik nian sobre sira-nia orientasaun seksuál".[103] Indivíduu no lubuk balun promove tiha ideia katak omoseksualidade mak sai sintoma kamerik espirituál nian, dezenvolvimentu nian ka falla morál sira-nian no argumenta tiha katak esforsu sira atu muda orientasaun seksuál, ho inkluzaun psikoterapia nian no esforsu relijiozu sira-nian, bele altera sentimentu no komportamentu omoseksuál sira. Indivíduu no lubuk sira-ne'eba nia barak hetan inkorporasaun iha lale'uk boot liu hosi movimentu polítiku relijiozu koservadór hirak-ne'ebé apoia omoseksualidade nia estigmatizasaun tanba motivu polítiku ka relijiozu sira.[102]

Organizasaun ida hosi profisionál sira isin-di'ak neok nian la apoia esforsu sira atu muda orientasaun seksuál no kurakuran hotu-hotu adopta tiha haklorek polítiku hirak-ne'ebé adverte ba profisionál no públiku kona-ba tratamentu hirak-ne'ebé ema propoin atu muda orientasaun seksuál. Hirak-ne'e inklui Asosiasaun Estadunidense Psikiatria nian (ho lia-inglés American Psychiatric Association), Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian (ho lia-inglés American Psychological Association), Asosiasaun Nasionál Serbisu-na'in Sosiál sira-nia (ho lia-inglés National Association of Social Workers), Asosiasaun Estadunidense Akonsellamentu nian (ho lia-inglés American Counseling Association), Koléjiu Liuraik Psikiatra sira-nian (ho lia-inglés Royal College of Psychiatrists),[104], Sosiedade Australianu Psikolojia nian (ho lia-inglés Australian Psychological Society)[105] no Konsellu Federál Psikolojia nian Brazíl nian (ho lia-portugés Conselho Federal de Psicologia do Brasil)[25]. Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian no Koléjiu Liuraik Psikiatra sira-nian espresa tiha katak pozisaun hirak-ne'ebé lubuk hanesan Asosiasaun Nasionál Peskiza nian no Terapia nian Omoseksualidade nian (ho lia-inglés National Association for Research & Therapy of Homosexuality) defende la hetan apoiu iha siénsia no hakiak ambiente ida iha ne'ebé prekonseitu no diskriminasaun bele mosu.[104][21]

Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian "insentiva profisionál sira isin-di'ak neok nia atu evita desvirtua efikásia esforsu sira-nian mudansa nian orientasaun seksuál nian hakat promosaun no haklolok muda nian orientasaun seksuál wainhira sira presta asisténsia ba indivíduu angustiadu sira tan sira rasik ka tan seluseluk iha relasaun ho sira-nia orientasaun seksuál no sira konklui katak kadi'ak hirak-ne'ebé partisipante iha esforsu sira mudansa nian orientasaun seksuál nian haktuir bele hetan hola hakat abordajen hirak-ne'ebé la koko muda orientasaun seksuál".[102]

Identidade seksuál[edita]

Bandeira baur iha bairru The Castro iha Saun Fransisku, Kalifórnia, famozu tanba predominánsia mahorik omoseksuál sira-nian. Bandeira ne'e, símbolu movimentu nian LGBT, hetan kriasaun iha kota ne'e.

Ema barak ne'ebé sente dadadak ba ema ho seksu hanesan esperimenta prosesu ida ho naran hosi "dalan-sai hosi armáriu" iha momentu ruma sira-nia moris nian. Ne'e konsiste iha haloken públiku orientasaun seksuál nian hosi ema ida "iha armáriu nia laran".[106] Ema nurak sira komunika jeralmente sira-nia omoseksualidade ba sira-nia familiár sira no/ka belun sira no mós akontese katak selebridade sira no ema públiku sira haloke publikamente sira-nia orientasaun seksuál.[107][108]

Jeralmente, "dalan-sai hosi armáriu" hetan deskrisaun ho faze tolu: faze dahuluk mak sai "koñese rasik an", iha ne'ebé ema ne'e neon-nakloke no desididu atu esperimenta relasaun sira ho ema ida ho seksu hanesan (buat ne'ebé ema sira bolu "dalan-sai ka lia-kotu larak"); daruak envolve lia-kotu rasik atu revela an ba seluseluk, hanesan ba família, ba belun no/ka kolega sira, no dauk toir; datoluk refere ba envolve an tebetebes ho ema ida ho seksu hanesan no moris dala barak ho neon-nakloke nu'udar ema LGTB ida.[109]

Referénsia sira[edita]

  1. 1,0 1,1 «Sexual Orientation and Homosexuality» (ho li-inglés). HelpCenter.org. Consultadu iha loron 12 Janeiru 2019. Cópia arkivadu iha loron 28 Setembru 2007.
  2. «APA California Amicus Brief» (PDF) (ho li-inglés). Tribunál Supremu Kalifórnia nian. Iha loron 26 Setembru 2007. Consultadu iha loron 12 Janeiru 2019. Cópia arkivadu (PDF) iha loron 8 Outubru 2009.
  3. Bagemihl, Bruce (1999). Biological Exuberance: Animal Homosexuality and Natural Diversity (ho lia-inglés). Estadu Naklibur Sira Amérika Nian: St. Martin's Press. ISBN 0312192398.
  4. Harrold, Max (iha loron 16 Fevereiru 1999). «Biological exuberance: animal homosexuality and natural diversity» (ho lia-inglés). The Advocate, reeditadu ho Highbeam Encyclopedia. Consultadu iha loron 10 Setembru 2007.
  5. LeVay, Simon (1996). Queer Science: The Use and Abuse of Research Into Homosexuality (ho lia-inglés). Massachusetts: MIT Press. ISBN 9780262121996
  6. Spira, Alfred; Béjin, André; Bajos, Nathalie; Beltzer, Nathalie (1992). «AIDS and sexual behaviour in France.» (ho lia-inglés). ResearchGate. Nature.
  7. Billy, J. O.; Tanfer, K.; Grady, W. R.; Klepinger, D. H. (1993). «The sexual behavior of men in the United States» (ho lia-inglés) 2 ed. Family Planning Perspectives. 25. ISSN 0014-7354. PMID 8491287
  8. Binson, D.; Michaels, S.; Stall, R.; Coates, T. J.; Gagnon, J. H.; Catania, J. A. (1995). «Prevalence and social distribution of men who have sex with men: United states and its urban centers». Journal of Sex Research. doi:10.1080/00224499509551795
  9. Bogaert, Anthony F. (2004). «The prevalence of male homosexuality: the effect of fraternal birth order and variations in family size» (ho lia-inglés). Journal of Theoretical Biology. 230. doi:10.1016/j.jtbi.2004.04.035
  10. Fay, R. E.; Turner, C.F.; Klassen, A.D.; Gagnon, J.H. (1989). Science. 243. PMID 00100994.
  11. Johnson, AM; Wadsworth, J; Wellings, K; Bradshaw, S; Field, J (1992). «Sexual lifestyles and HIV risk» (ho lia-inglés). Nature. 360. PMID 1448163. doi:10.1038/360410a0.
  12. Laumann, Edward O.; Gagnon, John H.; Robert T., Michael; Michaels, Stuart (iha loron 15 Dezembru 2000). The Social Organization of Sexuality: Sexual Practices in the United States (ho lia-inglés). [S.l.]: University of Chicago Press. ISBN 9780226470207.
  13. Wellings, Kaye (iha loron 1 Marsu 1994). Sexual behaviour in Britain: the National Survey of Sexual Attitudes and Lifestyles (ho lia-inglés). [S.l.]: Penguin Books
  14. Tisdall, Jonathan (iha loron 25 Setembru 2003). «Norway world leader in casual sex, Aftenposten» (ho lia-inglés). Aftenposten. Consultadu iha loron 2 Novembru 2009. Arkivadu hosi orijinál iha loron 24 Fevereiru 2010.
  15. [«Sex uncovered poll: Homosexuality»]. The Guardian (ho lia-inglés). Iha loron 25 Outubru 2008. ISSN 0261-3077. Consultadu iha loron 12 Janeiru 2019.
  16. McConaghy, N; Hadzi-Pavlovic, D; Stevens, C; Manicavasagar, V (2006). «Fraternal Birth Order and Ratio of Heterosexual/Homosexual Feelings in Women and Men». no. 4. Journal of Homosexuality. 51. ISSN 0091-8369. OCLC 202629885. doi:10.1016/j.evolhumbehav.2008.07.002.
  17. Hutter, Horst (2006). Politics As Friendship: The Origins of Classical Notions of Politics in the Theory and Practice of Friendship (ho lia-inglés). Waterloo: Wilfrid Laurier Univ. Press. ISBN 9780889207622
  18. Bernstein, Elizabeth; Schaffner, Laurie (2005). Regulating sex: the politics of intimacy and identity. Nova Iorke: Routledge. ISBN 9780415948692.
  19. «The gay divide». The Economist. Iha loron 9 Outubru tinan 2014. Konsultadu iha loron 27 Novembru tinan 2014
  20. «Just the Facts about Sexual Orientation & Youth» (ho lia-inglés). American Psychological Association. Konsultadu iha loron 2 Abríl tinan 2011
  21. 21,0 21,1 «Statement of the American Psychological Association» (PDF). www.apa.org (ho lia-inglés). American Psychological Association. 10 Agostu tinan 2006. Konsultadu iha 12 Janeiru tinan 2019.
  22. 22,0 22,1 «Nota Pública - Comissão Nacional de Direitos Humanos apóia decisão do CFP» (ho lia-portugés). POL - Psicologia On Line. iha loron 31 Jullu tinan 2009. Konsultadu iha loron 14 Novembru tinan 2009. Arkivadu hosi orijinál iha loron 25 Agostu tinan 2011.
  23. Luis Mott (Setembru tinan 2006). Revista Estudos Feministas, ed. «Homo-afetividade e direitos humanos» (ho lia portugés). Konsultadu iha loron 31 Maiu tinan 2012.
  24. Konsellu Federál Psikolojia nian (iha loron 22 Marsu tinan 1999). «RESOLUSAUN CFP N° 001/99» (PDF) (ho portugés). Konsultadu iha loron 16 Janeiru tinan 2012. Arkivadu orijinál nian (PDF) iha loron 23 Maiu tinan 2012.
  25. 25,0 25,1 25,2 25,3 Couto, Rodrigo (iha loron 16 Maiu tinan 2010). «Hori tinan ruanulu, Organizasaun Mundiál Saúde nian hasai tiha omoseksualidade hosi relasaum moras mentál sira-nian: Konkista selebrada hosi organizasaun sosiál sira planeta tomak nian» (ho portugés). Correio Braziliense. Konsultadu iha loron 7 Dezembru tinan 2010. Arkivadu hosi orijinál iha loron 30 Jullu tinan 2012.
  26. «Etymology of Homosexuality» (ho lia-inglés). Universidade hosi Waterloo. Konsultadu iha 7 Setembru tinan 2007. Kópia arkivadu iha loron 25 Setembru tinan 2013.
  27. Johnson, Marguerite; Ryan, Terry (2005). Sexuality in Greek and Roman Society and Literature: A Sourcebook (ho lia-inglés). [S.l.]: Psychology Press. p. 4. ISBN 9780415173315.
  28. «The definition of lesbian». www.dictionary.com (ho lia-inglés). Dictionary.com. Konsultadu iha loron 13 Janeiru tinan 2019.
  29. «GLAAD Media Reference Guide - 10th Edition». www.glaad.org (ho lia-inglés). (nia sita matadalan sira estilu nian AP, NY Times, Washington Post). GLAAD. Iha loron 25 Agostu tinan 2011. Konsultadu iha loron 10 Maiu tinan 2007.
  30. Foucalt (1982), Weeks (2000), Costa (1992), Badinter (1993), Jagose (1996) no Fry (1982), nu'udar apontadu hosi Mariana de Moura Coelho, "Sexualidades em questionamento: uma abordagem queer sobre Caio Fernando Abreu" Archived 2019-01-13 iha Wayback Machine., p.22 (ho lia-portugés) (haree bibliografia dokumentu nian ba verifikasaun obra sira-nian autór sitadu sira-nian).
  31. Carlin dos Santos, Dayana Brunetto (2008). «Sexualidades e gêneros: questões introdutória» Archived 2016-03-03 iha Wayback Machine. (ho lia-portugés) (PDF). Fazendo Gênero 8 - Corpo, Violência e Poder. UFSC. p. 4. Konsultadu iha loron 13 Janeiru tinan 2019.
  32. Januário Francisco Megale (2007). «Alguns "ismos" das Ciências Sociais» (ho lia-portugés). Konsultadu iha loron 11 Novembru tinan 2007. Arkivadu hosi orijinál iha loron 12 Maiu tinan 2007.
  33. Melo Rezende, Cecília Luíza de; Tartáglia, Cláudia Campolina (iha Dezembru tinan 2010). «O homoerotismo em Caio Fernando Abreu: um cenário de preconceito e violência em Terça-feira Gorda» (ho lia-portugés). Vilavella. Revista FACEVV (5): 31-39
  34. Iran Ferreira de Melo (2007). «A Concepção da Homossexualidade em textos jornalísticos: uma análise crítica da transitividade verbal» (ho lia-portugés) (PDF). Resife: UFPE. p. 18. Kópia arkivadu (PDF) iha loron 14 Maiu tinan 2013.
  35. DIAS, Maria Berenice; PEREIRA, Rodrigo da Cunha (2004). Direito de Família e o Novo Código Civil (ho lia-portugés). Brazíl: Livraria do Advogado. ISBN 9788573483277.
  36. de Araújo, Ludgleydson Fernandes; da Silva Cruz de Oliveira, Josevânia (iha loron 21 Dezembru tinan 2008). «A adoção de crianças no contexto da homoparentalidade» (ho lia-portugés). Arquivos Brasileiros de Psicologia. 60 (3). ISSN 1809-5267.
  37. «Pejorativo» (ho lia-portugés). Dicio. Konsultadu iha loron 13 Janeiru tinan 2019.
  38. Latuf Isaias Mucci. «Homoerotismo» (ho lia-portugés). E-Dicionário de Termos Literários. Konsultadu iha loron 4 Dezembru tinan 2010. Kópia arkivadu iha loron 28 Jullu tinan 2012.
  39. Dicionário Houaiss, verbete "homossexualismo" (ho lia-portugés); Dicionário Aurélio, verbete "homossexualismo" (ho lia-portugés).
  40. «Significado de homossexualismo» (ho lia-portugés). www.aulete.com.br. Dicionário Caldas Aulete. Konsultadu iha loron 13 Janeiru tinan 2019.
  41. Sacconi, Luiz Antonio (1997). Minidicionário Sacconi da língua portuguesa (ho lia-portugés). [S.l.]: Atual. pp. 376–377. ISBN 9788570568403.
  42. Galvanini, Gabriela Ferreira (2009). «A Homossexualidade no direito e outros aspectos» (ho lia-portugés). Etic. 5 (5): 3.
  43. Freire Costa, Jurandir (1988). «Homossexualismo/Homoerotismo». A ética e o espelho da cultura (ho lia-portugés). Riudejaneiru: Rocco. p. 25.
  44. «Kertbeny Coins "Homosexual"» (ho lia-inglés). Gay History. 1998. Konsultadu iha loron 7 Setembru tinan 2007. Kópia arkivadu iha loron 18 Agostu tinan 1999.
  45. Feray, Jean-Claude; Herzer, Manfred (1990). «Homosexual Studies and Politics in the 19th Century: Karl Maria Kertbeny». Journal of Homosexuality. 19 (1). doi:10.1300/J082v19n01_02
  46. 46,0 46,1 46,2 [«Biography: Karl Maria Kertbeny»] (ho lia-inglés). www.gayhistory.com. Gay History. 1998. Konsultadu iha loron 7 Setembru tinan 2007. Kópia arkivadu iha loron 19 Agostu tinan 1999.
  47. «Psychopathia Sexualis». Kino.com. Konsultadu iha loron7 Setembru tinan 2007. Kópia arkivadu iha loron 4 Outubru tinan 2007.
  48. 48,0 48,1 Barbo, Daniel (2008). O Triunfo do Falo: Homoerotismo, Dominação, Ética e Política na Atenas Clássica (ho lia-portugés). Riudejaneiru: Editora E-papers. ISBN 9788576501480.
  49. Heilborn, Maria Luiza (2004). [Dois é par: gênero e identidade sexual em contexto igualitário] (ho lia-portugés). [S.l.]: Garamond. ISBN 9788576170303. Konsultadu iha loron 3 Dezembru tinan 2010.
  50. Alphen, Ernst van (10 Marsu tinan 2005). Art in Mind: How Contemporary Images Shape Thought (ho lia-inglés). [S.l.]: University of Chicago Press. ISBN 9780226015293. Konsultadu iha loron 4 Dezembru tinan 2010.
  51. [MOSER, Antônio (2002). O enigma da esfinge: a sexualidade (ho lia-portugés). Brazíl: Editora Vozes. ISBN 85-326-2595-9, p. 227 no 275.
  52. Villela, Fernando (Agostu tinan 2004). «Vitaminando o Dicionário». (ho lia-portugés) Revista Trip (125).
  53. García, Wilton (2004). Homoerotismo & imagem no Brasil. (ho lia-portugés) [S.l.]: FAPESP. pp. 36–37–38. ISBN 9788590368632
  54. Disionáriu Tomak iha Academia.edu, iha ne'ebé sira dehan "paneleiru SUBSTANTIVU Termu maktolok ba mane omoseksuál.".
  55. 55,0 55,1 Modesto, Edith (2006). Vidas em arco-íris. Riu de Janeiru: Editora Record. ISBN 85-01-07481-0.
  56. 56,0 56,1 Balka, Christie; Rose, Andy (2004). Duplamente Abençoado. Riu de Janeiru: Editora Record. ISBN 85-01-05159-4.
  57. Julia, Sudbury (2003). Outros Tipos de Sonhos: Organização de Mulheres Negras e Políticas de Transformação (ho lia-portugés). [S.l.]: Selo Negro. p. 138. ISBN 9788587478078. Konsultadu iha loron 3 Dezembru tinan 2010
  58. Grossi, Miriam Pillar; Uziel, Anna Paula; Mello, Luiz (2007). Conjugalidades, parentalidades e identidades lésbicas, gays e travestis (ho lia-portugés). [S.l.]: Editora Garamond. p. 413. ISBN 9788576171218. Konsultadu iha loron 3 Dezembru tinan 2010.
  59. Bancroft, John; Reinisch, June Machover (iha loron 15 Novembru tinan 1990). Adolescence and Puberty (ho lia-inglés). [S.l.]: Oxford University Press. p. 162. ISBN 9780195363869
  60. "… sow illegitimate and bastard seed in courtesans, or sterile seed in males in defiance of nature." Plato in THE LAWS (Book VIII p.841 edition of Stephanus) or p.340, edition of Penguin Books, 1972.
  61. BOSWELL, John (1980). Christianity, Social Tolerance, and Homosexuality: Gay People in Western Europe from the Beginning of the Christian Era to the Fourteenth Century. Chicago: University of Chicago Press. ISBN 9780226345369.
  62. Murray, Stephen O.; Roscoe, Will (iha loron 3 Fevereiru tinan 2001). Boy-Wives and Female-Husbands: Studies in African Homosexualities (ho lia-inglés). [S.l.]: Palgrave Macmillan. ISBN 9780312238292
  63. Evans‐Pritchard, E. E. (iha Dezembru tinan 1970). «Sexual Inversion among the Azande» Archived 2019-06-22 iha Wayback Machine.. American Anthropologist (ho lia-inglés). 72 (6): 1428–1434. ISSN 1548-1433. doi:10.1525/aa.1970.72.6.02a00170.
  64. Dowson, op.cit., pp.96ff.
  65. Roscoe, Will (1991). The Zuni Man-woman (ho lia-inglés). [S.l.]: University of New Mexico Press. p. 5. ISBN 9780826312532
  66. Gilley, Brian Joseph (2006). Becoming Two-spirit: Gay Identity and Social Acceptance in Indian Country (ho lia-inglés). [S.l.]: U of Nebraska Press. ISBN 9780803271265
  67. Pablo, Ben (2004). «Latin America: Colonial» Archived 2007-12-11 iha Wayback Machine.. glbtq.com. Konsultadu iha loron 1 Agostu tinan 2007. Kópia arquivadu iha loron 11 Dezembru tinan 2007.
  68. Coello de la Rosa, Alexandre (iha loron 15 Agostu tinan 2002). Informasaun hetan hasoru iha Introduction. «"Good Indians", "Bad Indians", "What Christians?": The Dark Side of the New World in Gonzalo Fernández de Oviedo y Valdés (1478-1557)». Delaware Review of Latin American Studies 3 (2).
  69. Hinsch, Bret (1990). Passions of the Cut Sleeve: The Male Homosexual Tradition in China (ho lia-inglés). Kalifórnia: The University of California Press. ISBN 0-520-06720-7.
  70. «Most frequently used new coinages in daily Chinese» Archived 2007-10-11 iha Wayback Machine. (ho lia-inglés). Jongo News. Iha loron 20 fulan-Agostu tinan 2007. Konsultadu iha loron 7 fulan-Setembru tinan 2007.
  71. «7 countries still put people to death for same-sex acts» (ho lia-inglés). ILGA. Iha loron 10 fulan-Outubru tinan 2007. Konsultadu iha loron 24 fulan-Agostu tinan 2010.
  72. Dynes, Wayne (1992). Homosexuality in the Ancient World (ho lia-inglés). Nova Iorke: Garland Publishing. ISBN 978-0815305460.
  73. Held, George F.; Dynes, Wayne R.;Donaldson, Stephen (1983). Parallels between The Gilgamesh Epic and Plato's Symposium 42 ed. (ho lia-inglés) Xikagu: The University of Chicago Press.
  74. Ackerman, Susan (2005). When Heroes Love. Nova Iorque (ho lia-inglés): Columbia University Press. ISBN 0-231-13260-3.
  75. El-Rouayheb, Khaled (2005). Before Homosexuality in the Arab-Islamic World, 1500-1800 (ho lia-inglés). Xikagu: The University of Chicago Press. ISBN 0-226-72988-5.
  76. Eke, Steven (iha loron 28 fulan-Jullu nian tinan 2005 nian). «Iran 'must stop youth executions'» (ho lia-inglés). BBC News
  77. Nazila, Fathi (iha loron 30 fulan-Setembru tinan 2007). «Despite Denials, Gays Insist They Exist, if Quietly, in Iran» (ho lia-inglés). New York Times. Konsultadu iha loron 1 fulan-Outubru tinan 2007.
  78. Walter, Penrose (2001). «Hidden in History: Female Homoeroticism and Women of a "Third Nature" in the South Asian Past» (ho lia-inglés). Journal of the History of Sexuality.
  79. Plataun, Fedru iha Bankete.
  80. Plataun, iha Lei sira, 636D & 835E.
  81. 81,0 81,1 BOSWELL, John (1980). Christianity, Social Tolerance, and Homosexuality: Gay People in Western Europe from the Beginning of the Christian Era to the Fourteenth Century (ho lia-inglés). Xikagu: University of Chicago Press. ISBN 9780226345369.
  82. Douglas Harper (2001). «Lesbian» (ho lia-inglés). Online Etymology Dictionary. Konsultadu iha loron 7 fevereiru nian 2009 nian.
  83. Douglas Harper (2001). «Sapphic» (ho lia-inglés). Online Etymology Dictionary. Konsultadu iha loron 7 fevereiru nian 2009 nian.
  84. Page, Denys Lionel (1979). Sappho and Alcaeus: An Introduction to the Study of Ancient Lesbian Poetry (ho lia-inglés). Londres: Clarendon Press. ISBN 9780198143758.
  85. Campbell, Beatrix; Coote, Anna (1982). Sweet freedom: the struggle for women's liberation (ho lia-inglés). Londres: Picador
  86. Conner, Randy P (1998). Cassell's Encyclopedia of Queer Myth, Symbol and Spirit (ho lia-inglés). Londres: Cassell. ISBN 9780304337606
  87. Kurtz, Lester R. (1999). Encyclopedia of violence, peace, & conflict. Kambríjia: Academic Press. ISBN 012227010X.
  88. Rocke, Michael (1996). Forbidden Friendships: Homosexuality and Male Culture in Renaissance Florence (ho lia-inglés). Oksford: Oxford University Press. ISBN 9780195122923.
  89. Ruggiero, Guido (1989). The Boundaries of Eros: Sex Crime and Sexuality in Renaissance Venice (ho lia-inglés). Oksford: Oxford University Press. ISBN 9780195056969.
  90. Spencer, Colin (1996). Homossexualidade: uma história (ho lia-portugés). Riu de Janeiru: Record.
  91. Herdt, Gilbert H. (1993). Ritualized Homosexuality in Melanesia (ho lia-inglés). Kalifórnia: University of California Press. ISBN 9780520080966.
  92. Case No. S147999 in the Supreme Court of the State of California, In re Marriage Cases Judicial Council Coordination Proceeding No. 4365 (...) (ho lia-inglés).
  93. 93,0 93,1 College of Psychiatrists: Submission to the Church of England’s Listening Exercise on Human Sexuality (PDF iha lia-inglés).
  94. Pediatrics: Sexual Orientation and Adolescents (ho lia-inglés). Arkivadu iha 30 agostu nian 2008 nian, iha Wayback Machine. Relatóriu Klíniku Akadémia Estadunidense nian Pediatria nian. Asesadu iha 8-12-2009.
  95. Perrin, E. C. (2002). Sexual Orientation in Child and Adolescent Health Care. Iorke Foun: Kluwer Academic/Plenum Publishers.
  96. Mitchum, Robert (12 agostu nian 2007 nian). «Study of gay brothers may find clues about sexuality». chicagotribune.com (ho lia-inglés). Chicago Tribune. Konsultadu iha 4 maiu nian 2008 nian.
  97. «How much is known about the origins of homosexuality?» (ho lia-inglés). Church Times. Iha loron 16 Novembru 2007. Konsultadu iha 24 Agostu 2010.
  98. António Rego Chaves. «Freud («Autobiografia Intelectual»)» (ho lia-portugés). Konsultadu iha loron 4 dezembru 2010.
  99. Zietsch et al. (2008).
  100. Iemmola, Francesca; Ciani, Andrea Camperio (2009). «New Evidence of Genetic Factors Influencing Sexual Orientation in Men: Female Fecundity Increase in the Maternal Line». no. 3 (ho lia-inglés): Springer. Archives of Sexual Behavior. 38. ISSN 0004-0002. OCLC 360232526. doi:10.1007/s10508-008-9381-6.
  101. Garcia 2010, p. 22–35.
  102. 102,0 102,1 102,2 «Resolution on Appropriate Affirmative Responses to Sexual Orientation Distress and Change Efforts». Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian (ho lia-inglés).
  103. «Answers to Your Questions About Sexual Orientation and Homosexuality». Asosiasaun Estadunidense Psikolojia nian (ho lia-inglés). Konsultadu iha loron 26 Maiu tinan 2008.
  104. 104,0 104,1 «Terapeutas oferecem 'tratamento' para gays, diz estudo». BBC Brasil (ho lia-portugés). Iha loron 26 Marsu tinan 2009. Konsultadu iha loron 2 Dezembru tinan 2010.
  105. «Sexual orientation and homosexuality» Archived 2012-05-29 at Archive.is. Sosiedade Australianu Psikolojia nian. Iha loron 30 Agostu tinan 2007.
  106. Neumann, Caryn E (2004). [1] (ho lia-inglés). glbtq.com. Konsultadu iha 4 Dezembru 2010.
  107. Maggio, Rosalie (1991). The dictionary of bias-free usage: a guide to nondiscriminatory language (ho lia-inglés). Feniks: Oryx Press. ISBN 9780897746533.
  108. Tatchell, Peter. «Outing hypocrites is justified» (ho lia-inglés). New Statesman America. Konsultadu iha loron 4 Maiu 2007.
  109. Coming Out Continuum» (ho lia-inglés). dev.hrc.org. Human Rights Campaign. Iha loron 4 Maiu 2007.