U stalnoj potrazi za materijalima za nastavu pronašao sam zanimljive umjetničke slikovne rekonstrukcije starih grčkih središta Atene, Olimpije, Delfa i Mikene.

Olimpijske igre su se održavale svake četiri godine u Olimpiji i bile su posvećene Zeusu. Zasjenile su sve ostale slične priredbe. Prve zabilježene Olimpijske igre su se održale 01.07.776. pr. Kr. U trećem stoljeću su Grci počeli svoje vrijeme računati prema olimpijadama- četverogodišnjem intervalu između igara. Posljednje su održane 393. kad ih je rimski car Teodozije ukinuo.

Prije kraja drugog tisućljeća prije nove ere Dorani su osvojili veći dio Lakonije i tu osnovali svoja naselja. U doba između XI. i IX. stoljeća pr.n.e. razvio se od nekoliko ujedinjenih dorskih naselja grad Sparta. Od ovog se grada razvila država koja se u povijesno antičko doba nazivala Lakedomonskim polisom, po imenu ahejskog grada Lakedemona koji je prije tu ležao. Spartanci su prije sredine VIII. stoljeća pr.n.e. osvojili preostali dio Lakonije, a prije VI. stoljeća teškim i upornim borbama zauzeli plodnu Mesiniju. Za to vrijeme Sparta se razvila u vojničku aristokratsko oligarhijsku državu u kojoj je vladajuća klasa ratnika zemljoposjednika posebnim političkim sistemom čuvala i jačala svoje pozicije. Grci su pripisivali spartansko državno, političko uređenje zakonodavcu Likurgu. Danas se drži da Likurg nije povijesna ličnost, nego da su spartanski aristokrati stvorili legendu o Likurgu da bi se na aristokratski poredak gledalo sa strahopoštovanjem.

Herodot govori da su Grci primili pismo od Feničana. Kretsko - mikensko slogovno pismo pružalo je samo ograničene mogućnosti za pismeno izražavanje. Grci su do VIII. stoljeća pr.Kr. prihvatili fenički alfabet, Tako je stvoren grčki alfabet s 24 slova, od alfa do omega. Grci su najprije pisali na semitski način, od desna ulijevo. Nakon kolebanja su kao i drugi Indoeuropljani ustalili pisanje slijeva udesno. Stari spomenici pokazuju da se pisalo i bustrophedon - zdesna pa slijeva.  Najstariji su sačuvani pisani spomenici alfabetskog pisma natpisi na vazama iz kraja VIII.st. nađeni u Atici, na Egini, Itaci i Ishiji. Malo su mlađi natpisi na kamenu i bronci iz Tere, Melosa i Krete.

Engleski arheolog Arthur Evans počeo je 1900. iskapati spomenike grada Knososa, kojeg je položaj ustanovio 1878. Grk Minos Kolokairinos. Evans je utvrdio tri razvojne minojske epohe i nazvao ih starominojskom, srednjeminojskom i kasnominojskom, sinhronizirajući ih s epohama starog, srednjeg i novog faraonskog carstva u Egiptu.

Oko 2000. pr.Kr. postojala je u Knososu velika palača nekog moćnog i bogatog vladara - kompleks zgrada oko četvrtastog dvorišta. Osebujnim se arheološkim spomenicima ističe epoha prvih palača koja se otprilike datira 2000-1750. jer koincidira s epohom faraona srednjeg carstva u Egiptu. Najtipičniji su obrtnički proizvodi toga doba na Kreti kamares vaze, nazvane po pećini na brdu Ida, gdje su nađeni prvi najmnogobrojniji i najosebijniji primjerci.

Epoha helenizma počela je, kako se danas uzima, pojavom Aleksandra Velikog a završila 30. godinom pr.Kr. kada su Rimljani pokorili posljednju helenističku državu. Razne su definicije helenizma. Po jednim helenizam je heleniranje, grecizacija Orijenta, širenje helenske kulture na Istok. Po drugima to je nastavak razvitka grčke kulture ili modificiranje grčke kulture u novim uvjetima.

Herodot je u svojim pisanjima spomenuo i bitku na Maratonskom polju (490.g.pr.Kr.). Usred grčko-perzijskih ratova Grci su, iako brojčano slabiji, uspjeli pobijediti moćnu vojsku Darija I. Grčki vojnik Fidipid je cijelu stazu od Maratonskog polja do Atene pretrčao i tako javio sretnu vijest. Od silne iscrpljenosti uspio je prozboriti tek "Pobjedili smo!" i nakon toga je preminuo. Njemu u čast se u modernim Olimpijskim igrama trči utrka duga 42.195 metara nazvana maraton. Međunarodni olimpijski odbor je procijenio da je staza između Maratona i Atene usvari bila duga oko 34 kilometra.

Prema grčkom mitu Laokoont je bio Apolonov svećenik u Troji. Kada su Grci pred Trojom kao tobožnji zavjetni dar ostavili velikog drvenog konja, Laokoont je savjetovao Trojancima da konja ne uvode u grad. Uvjeravao ih je da se u tome krije nekakva varka - što je bilo i točno jer su u konju bili najhrabriji Grci. Dok se spremao za žrtvu bogu Posejdonu sa mora su navalile dvije goleme zmije (Porkes i Chariboia). Zmije koje je poslala božica Atena su napale njegove sinove Antiphasa i Thymbraiosa. U pokušaju da ih spasi i on je odvučen u morske dubine.

Poznata je njegova izreka "Quidquid id est, timeo Danaos et dona ferentes." (lat.) - Što god to jest, bojim se Danajaca i kad nose darove.

Priča iz grčke mitologije. U IV. stoljeću prije Krista Sirakuzom je vladao tiranin Dionizije II. Njegov dvorjanin bio je slatkorječivi hvalisavac Damoklo. Damoklo je koristio svaku priliku kako bio pohvalio veliku sreću i moć koju Dionizije ima kao vladar. Vjerojatno iznerviran stalnim zadirkivanjem Dionizije mu je ponudio da zamijene mjesta na jedan dan, kako bi mogao osjetiti sve "čari" vladanja.

Damoklo je uživao u kraljevskim počastima, a najviše na svečanoj večeri. Tada je primjetio da mu iznad glave visi veliki, oštri mač obješen samo o jednu konjsku dlaku. Odmah je izgubio volju za slavljem i nije ga više zanimala ukusna hrana i lijepi mladići koji su ga okruživali. Nije više želio biti vladar niti imati tu "sreću".

Izraz "Damoklov mač" se danas koristi kao izraz za veliku nesigurnost koju donosi vlast. Simbolizira mogućnost da velika vlast brzo propadne ili kobno završi.