Starting in 1996, Alexa Internet has been donating their crawl data to the Internet Archive. Flowing in every day, these data are added to the Wayback Machine after an embargo period.
Problem naše države nije Ekonomske naravi nego Političke. Kriza morala je dovela do korupcije, a pri tome ne mislim samo na materijalnu korupciju već i na duhovnu. Pri tome mislim na odnose među ljudima što se odrazilo na hijerarhijski odnos ljudi i ustanova tj vlasti. Dakle zakazalo je kršćansko načelo supsidijarnosti horizontalno i vertikalno. Moja tema je obrazovanje pa ću analizirati korupciju u obrazovanju, koja je isto tako posljedica krize morala. Zašto je došlo do krize morala na svim društvenim razinama. Odgovr ne treba tražiti u ljudima već u nedostatku odgovornosti. Ljudi se bilo gdje u svijetu ponašaju moralno ili nemoralno onoliko koliko im to dozvoli zakon. Kod nas su zakoni dobri ali korupcija je nastala zbog toga što se zakoni ne provode i što je najvažnije nema odgovornosti za naša djela ili nedjela. Konkretno nema nikakvih posljedica za nerad. Stanje u obrazovanju i društvu se može mijenjati uvođenjem pojma odgovornosti u društvu, zato jer odgovornost smanjuje korupciju, a obrazovni sustav i svi ostali počinju funkcionirati.
Autori osvrta na filmove koji direktno ili indirektno obrađuju ratnu i poratnu Hrvatsku su profesori Marin Somborac i Hrvoje Knežević. U ovom kratkom prikazu zastupljena su osobna stajališta autora,gdje smo željeli sa osnovnim smjernicama pomoći prof.pri odabiru filma za prikazivanje na satu. Preporučamo prvo da sami pogledaju i vide je li ili nije primjereno za prikazivanje.Ovo je predavanje održano na trećem državnom stručnom skupu o Domovinskom ratu u Vinkovcima 9. travnja 2010. godine.
Sa našim učenicima članovima povjesničarske grupe odlučili smo se za ovaj projekt iz nekoliko razloga:
prikupljanje hrvatskih i stranih filmova koji direktno ili indirektno obrađuju Domovinski rat, raspad Jugoslavije...
prikupljanje video dokumentarne građe hrvatske ili vanjske proizvodnje koji govore o Domovinskom ratu
prikupljanje građe sa interneta, gdje se govori o hrvatskoj kinematografiji
uspostavljanje direktnog kontakta sa ljudima koji su učestvovali u stvaranju filma
Cilj našeg projekta je bio upoznati djecu sa filmovima koji obrađuju nedavnu tragičnu prošlost, gdje su putem gledanja pojedinih scena filma mogli stvoriti filmski ili dokumentarni vizualni prikaz ratnih događanja. Iz iskustva znamo kako je filmski materijal uglavnom više zanimljiviji i bliži nego isčitavanje ponekad suhoparnih podataka. Ponekad jedna scena može reći više, nego stranica teksta. Bitno je samo učenike pripremiti za ono što će vidjeti, dati im informacije, smjernice i male zadaće gledanja. Najvažnija je tišina i koncentracija koja optimalno traje oko 15-20 minuta.
Prije nekoliko mjeseci sam u nekim dnevnim novinama ili čak na televiziji usput saznala za ime Lee Deutsch. Više ne znam ni koji je bio povod, jedino se sjećam da je tema bila povezana s glumom i holokaustom. Vjerojatno bi mi ta informacija potpuno izblijedjela iz pamćenja da nisam s kolegicom iz povijesti dogovorila korelacijsku nastavu na temu holokausta i Dnevnika Ane Frank.
Učenici Osnovne škole Šenkovec će 27. siječnja 2009. godine u 10 sati otvoriti "Razredni muzej holokausta" u sklopu projekta "Učenje o ljudskim pravima na primjeru holokausta". Učenici već četvrti mjesec vrijedno prikupljaju spajalice i nedostaje im još oko 20.000 spajalica. Svoj doprinos u obliku spajalica možete osobno ili poštom dostaviti u Osnovnu školu Šenkovec, "za povijesnu grupu", Maršala Tita bb, 40000 Čakovec.
Tijekom rujna i listopada 2008. godine učenici petih razreda OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu radili su na projektu „Šetnja s pračovjekom“ i na zanimljiv način usvajali gradivo o prapovijesti. „Šetnja“ je započela metodom uživljavanja u jedan dan ljudi starijeg kamenog doba. Kako je to zamislila Antonija Peček iz V. a donosimo u Prilogu 1.
Suvremena pedagogijska znanost kurikulum odgoja, obrazovanja i škole stavlja u središte svog interesa. Kurikulum postaje znanstveno polazište svih promjena u odgoju i obrazovanju, pa tako i temelj za promjene, izmjene i osuvremenjivanje u nastavi povijesti. Fenomen kuriukuluma postaje istraživačko područje ne samo pedagogijske znanosti, već i široko interdisciplinarno područje humanističkih, društvenih i prirodnih znanosti.
Sa učenicima petih razreda OŠ I. K. Sakcinskog u Ivancu i PŠ Salinovec (ukupno 117 učenika) organizirana je 29. travnja 2008. g. terensko integrirana nastava u Varaždinskim Toplicama. Nastava je organizirana nakon obrađene kataloške teme Rimski svijet. Projekt je proveden pod geslom: „Nasljeđe zavičaja – zalog budućnosti“, a obuhvatio je arheološki lokalitet, Rimske igre i tradicijsku kuću s etnografskom zbirkom.
Izvannastavna aktivnost "povijesne grupe" održava se jednom tjedno i prijavilo se oko 25 učenika. Većina od njih redovito dolazi, pa imamo prilike razgovarati o nekim povijesnim temama ili pogledati po neki dokumentarac. Nedavno (početkom svibnja) sam učenike pokušao motivirati da malo pregledaju svoje udžbenike i zapišu svoje komentare. Zanimalo me prije svega da li im se udžbenik sviđa, koje su mu dobre ili loše strane, što bi trebalo poboljšati i kako im se sviđa CD medij koji su dobili uz njega. Te su me informacije interesirale da vidim kako učenici razmišljaju o udžbenicima, te da li su uočili kakvu razliku od prijašnjih udžbenika. Kao novi nastavnik povijesti ove sam školske godine po prvi put samostalno izabrao autore i izdavače. Prilikom izbora vodio sam se mišlju da bi bilo najbolje da iz razreda u razred učenici imaju materijale istog izdavača, te da se tako najviše prilagode na njihovo korištenje. Odabir za ovu školsku godinu je pao na udžbenike izdavačke kuće Alfa. Vjerojatno bi bolji izbor bio kombinacija udžbenika više izdavača jer mi se čini da je svaka izdavačka kuća "jača" u nekom - 5., 6., 7. ili 8. - razredu. Rezultate tog malog upitnika ću vam prikazati prema osnovnim natuknicama.
