Hijena

Hijena (starogrčki: ὕαあるふぁιいおたνにゅーαあるふぁ húaina) su mačkolike zvijeri iz porodice Hainida. Sa samo četiri postojeće vrste (u tri roda) peta je najmanja biološka porodica Carnivora i jedna od najmanjih sisara. Uprkos svojoj maloj raznolikosti, hijene su jedinstvene i vitalne komponente većine afričkih ekosistema.

Četiri vrste hijena

Iako su filogenetski bliže mačkama i viveridima, hijene su morfološki sličnije psima u nekoliko elemenata konvergentne evolucije; i hijene i psi su nearboralni lovci koji plijen love zubima a ne kandžama. Oboje jedu hranu brzo i mogu je skladištiti, a njihova zamršena stopala s velikim i tupim kandžama su prilagođena trčanju i pravljenju oštrih okreta. Međutim, njega, obilježavanje mirisa, navike, parenje i roditeljsko ponašanje hijena su u skladu sa ponašanjem drugih mačaka.

Pjegave hijene ubijaju čak 95% životinja koje jedu, dok su prugaste hijene uglavnom lešinari. Općenito se zna da hijene tjeraju veće predatore, poput lavova, iako imaju reputaciju kukavica. Hijene su uglavnom noćne životinje, ali ponekad izlaze iz svojih jazbina u ranim jutarnjim satima. Hijene uglavnom nisu pohlepne životinje i žive u porodičnim skupinama.

Hijene su prvi put nastale u Euroaziji tokom miocena i razvrstane su u dvije različite vrste: lagano građene pseće hijene i robusne hijene za drobljenje kostiju. Iako su pseće hijene nastale prije 15 miliona godina (jedna je vrsta kolonizirala Sjevernu Ameriku), one su izumrle nakon promjene klime. Od psećih hijena preživjeli su samo insektinorodni vilinski vukodlaci, dok su hijene za drobljenje kostiju (pjegave, smeđe i prugaste hijene) postale neprikosnoveno najčišći ribari Euroazije i Afrike.

Hijene su istaknute u folkloru i mitologiji ljudskih kultura koje su živjele sa njima. U nekim kulturama se smatra da hijene utječu na duhove ljudi jer pljačkaju grobove i kradu stoku. Druge kulture ih povezuju s čarobnjaštvom, pa koriste njihove dijelove tijela u tradicionalnoj afričkoj medicini.