Mujaga Komadina
Mujaga Komadina (pravim imenom Mustafa) bio je poslovna i politička ličnost iz Mostara.
Mujaga Komadina | |
---|---|
Rođenje | 1839. |
Smrt | 6. maj 1925. |
Poznat(a) po | Gradonačelnik Mostara (1909–1918) |
Biografija
urediRođen je u Husein-hodžinoj mahali u Mostaru (današnja Carina). Njegov otac Omer-aga bio je sarač, a osim Mujage, imao je još tri sina i jednu kćer.[1] Obrazovanje je stekao u mektebu i medresi i tečno je govorio turski i njemački jezik. Volio je čitati i posjedovao je veliku biblioteku, koja se većinom sastojala od djela na turskom jeziku.
Bio je uspješan poslovni čovjek[2] i povremeno je nudio da finansira određene projekte vlastitim sredstvima. Bio je jedan od osnivača Dobrovoljne vatrogasne jedinice (1885), u koju je uložio 50 forinti.
Javni funkcioner
urediVijećnik Gradskog vijeća Mostara bio je od 1893, a gradonačelnik Mostara od 1909. do 1918, u posljednjoj deceniji austro-ugarskog perioda. Za njegovog mandata u Mostaru je izgrađeno više građevina evropskog stila i Mostar je počeo ličiti na srednjoevropske gradove.[3]
Najprije je 1903. godine dao izgraditi džamiju u Gornjoj Drežnici, ženski mekteb u Brankovcu i trospratnicu na Glavnoj ulici, u kojoj je do rata bila smještena Skupština opštine Mostar. Zatim je 1906. dao izgraditi zgradu suda, koja je bila njegovo vlasništvo, 1912. izgrađena je gradska elektrana i na gradskim ulicama 630 lampi zamijenilo je fenjere. Godine 1913. izgrađen je Lučki most, u čijoj je neposrednoj blizini smještena škola, a koji je tadašnje Gradsko vijeće Mostara nazvalo po Komadini zbog njegovih zasluga u gradnji mosta. Sljedeće godine izgrađeno je gradsko kupatilo – Banja, 1917. izgrađen je Carinski most, zatim zgrada Gimnazije, privatna rezidencija na Stefanijinom šetalištu te niz drugih građevina.
Gradska banja
urediNa kraju osmanlijske vladavine nad Bosnom i Hercegovinom Mostar je imao dva javna kupatila (hamama). Komadina je bio oduševljen kupatilom koje je vidio u Budimpešti i u maju 1911. predložio je projekt izgradnje kupatila. Nacrt je izradio Miroslav Loose, tadašnji upravnik gradskog vodovoda. Na Komadininu preporuku Gradsko vijeće poslalo je Loosea u inozemstvo da proučava javna kupatila. Gradska banja otvorena je 3. juna 1914, a, prema anegdoti, Komadina je okupljenim ljudima tom prilikom rekao: "Narode, evo ti banje. Ko ima para – bujrum; ko nema – eno mu Neretve."
Smrt
urediPosjetio je Italiju 7. aprila 1925, 29 dana prije smrti. Ukopan je u dvorištu Lakišića džamije na Ričini.[4]
Ostalo
urediOd 29. aprila 2011. nekadašnja VII osnovna škola u mostarskom naselju Donja Mahala, nedaleko od Lučkog mosta, nosi ime Mujage Komadine.[3]
Njegovo ime sačuvano je i u sevdalinci "Dvore gradi Komadina Mujo", čija je najpoznatija interpretacija onā Himze Polovine, također Mostarca.
-
Mujaga Komadina ~1910
-
Mujaga Komadina ~1921
-
Mezar Mujage Komadine u dvorištu Lakišića džamije u Mostaru
Reference
uredi- ^ Admir Lisica (19. 9. 2017). "Mujaga Komadina – uspješni gradonačelnik Mostara". AKOS. Arhivirano s originala, 21. 10. 2020. Pristupljeno 19. 9. 2017.
- ^ "Mustafa Mujaga Komadina – legendarni gradonačelnik Mostara".
- ^ a b "OŠ "Mujaga Komadina" Mostar".
- ^ "Mostarske legende: Mujaga Komadina". Pristupljeno 15. 2. 2017.
Vanjski linkovi
uredi- "Mustafa Komadina – gradonačelnik koji je promijenio lice Mostara", Alen Zečević, Al Jazeera Balkans, 14. 6. 2022.