Slavonija
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Slavonija je ravničarska geografska i historijska regija u istočnom dijelu Republike Hrvatske.
Leži između rijeka Drave na sjeveru (granica sa Mađarskom), Save na jugu (granica sa BiH) i Dunava na istoku (granica sa Srbijom). Regija je glavna žitnica i poljoprivredno najrazvijeniji dio Hrvatske.
Historija
urediRegija je prvotno bila dio Panonije, jedne od najvećih rimskih provincija a nakon propasti Rimskog Carstva, naseljavaju je Slaveni. Lokalna plemena ovdje stvaraju svoju prvu državu, koja će stupiti u savez sa Avarima. Prije dolaska Mađara u Panoniju, Slaveni formiraju relativno usko povezanu zajednicu sve od zapadnih Karpata do Sjevernog Balkana, te čine većinu stanovništva na zapadnoj obali Dunava sve do Alpa. Slavonija se u to doba proteže od današnje zapadne Vojvodine do Istočnih Alpa.
Stanovnici regije sebe identificiraju jednostavno kao "slaveni", odnosno "sloven(c)i/slavon(c)i", tako ih identificiraju i njihovi jugo-zapadni susjedi latini kao Sclaveni, dok ih susjedi Bavarci identificiraju kao Vendi sve od njihove najzapadnije inačice oko izvora rijeke Drave do Dunava.[1]
Tomislav I. osvaja dio panonskih kneževina pa 925. one postaju dio Hrvatske Kraljevine. Godine 1091. regiju osvajaju Mađari, 11 godina prije ostatka tadašnje hrvatske države. Tada postaje administrativna jedinica nezavisna od Hrvatske, i takva ostaje sve do 19. stoljeća.
Nakon poraza hrvatsko-mađarske vojske u bici na Mohačkom polju 1526. regija prelazi u vlast Osmanskog Carstva. Dana 12. marta 1689. na brdu Sokolovcu kod Požege, fra Luka Ibrišimović je sa narodnom vojskom razbio Osmane, te je tom prigodom dobio nadimak Sokol. Fra Luka i njegova narodna vojska odigrali su veliku ulogu u oslobođenju Slavonije.[2] Mirovnim sporazumom u Sremskim Karlovcima 1699, dolazi pod Habsburšku krunu zajedno s ostatkom Hrvatske, ali postaje drugačija geografska i administrativna jedinica od one prijašnje srednjovjekovne. Tamo gdje je ranije Slavonija bila regija između rijeke Drave i Kupe, Habsburška Slavonija je bila njezina istočnija varijanta rijetko naseljenih teritorija između Drave i Save. U prvo vrijeme Habsburške vladavine bila je autonomno kraljevstvo, dok su južni dijelovi bili dio Vojne krajine, pod upravom Ratnog vijeća u Beču. Nakon revolucije 1848. Hrvatska i Slavonija čine autonomnu Hrvatsko-Slavonsku regiju, koja 1867. dolazi u ugarski dio monarhije. Godine 1881. Vojna krajina se konačno se ponovo ujedinjenjuje sa civilnom Hrvatskom, čime se cijela regija opet nalazi pod hrvatskom vlašću.[3]
Nakon raspada Austro-Ugarske, Slavonija postaje dio Kraljevine Jugoslavije, gdje je od 1929. dio Savske banovine.[4] Godine 1939, postaje dio Hrvatske banovine. Za vrijeme 2. svjetskog rata, spadala je u njemačku okupacijsku zonu Nezavisne Države Hrvatske, a nakon rata postaje dio Socijalističke Republike Hrvatske, unutar SFR Jugoslavije.
Nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost 1991, srpsko stanovništvo proglasuje paradržavu na dijelovima istočne i zapadne Slavonije. Istočni dio je nazvan Srpska autonomna oblast Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, a sadržavala je područja istočno od Osijeka, Vinkovaca i sjeveroistočno od Županje (cijela Baranja, gradovi Vukovar i Ilok). Zapadni dio sadržavao je područje oko sela Okučani i veći dio planine Psunj. U maju 1995, zapadna regija je vraćena Hrvatskoj nakon vojne operacije Bljesak.
Istočna regija je predana mirovnoj misiji Ujedinjenih Naroda (UNTAES) 1996, a 1998. vraćena je Hrvatskoj.
Stanovništvo
urediApsolutna većina stanovništva su Hrvati, dok su Srbi najveća nacionalna manjina.
Etnički sastav po županijama
uredi- Virovitičko-podravska: 89,47% Hrvati, 6,08% Srbi, 0,27% Mađari, 0,25% Albanci, 0,10% Česi
- Osječko-baranjska: 83,89% Hrvati, 6,73% Srbi, 2,96% Mađari, 0,65% Slovaci, 0,30% Romi, 0,29% Nijemci, 0,26% Albanci, 0,15% Slovenci, 0,12% Bošnjaci, 0,11% Crnogorci
- Požeško-slavonska: 88,68% Hrvati, 5,54% Srbi, 0,92% Italijani, 0,90% Česi, 0,26% Mađari, 0,17% Albanci, 0,14% Slovaci
- Brodsko-posavska: 93,98% Hrvati, 3,02% Srbi, 0,33% Romi, 0,21% Bošnjaci, 0,18% Ukrajinci, 0,16% Albanci
- Vukovarsko-srijemska: 78,27% Hrvati, 11,45% Srbi, 1,00% Mađari, 0,88% Rusini, 0,65% Slovaci, 0,56% Bošnjaci, 0,24% Albanci, 0,23% Ukrajinci
U Istočnoj je Hrvatskoj prema rezultatima posljednjega popisa stanovništva iz 2011- živjelo ukupno 806.192 stanovnika, ili 19,8% ukupnog stanovništva Hrvatske. U odnosu na 1991. (977.391 stanovnik) zabilježena je ukupna depopulacija ili pad ukupnoga broja stanovnika od 13,5% (apsolutno za 171.199 osobe). [5]
Gradovi
urediViše od 14.000 stanovnika (2011)
uredi- Osijek (108.048 stanovnika)
- Slavonski Brod (59.141 stanovnika)
- Bjelovar (36.092 stanovnika)
- Vinkovci (32.029 stanovnika)
- Đakovo (30.092 stanovnika)
- Vukovar (27.683 stanovnika)
- Požega (26.248 stanovnika)
- Virovitica (21.291 stanovnika)
- Našice (16.224 stanovnika)
- Nova Gradiška (15.833 stanovnika)
- Slatina (14.819 stanovnika)
Manje od 14.000 stanovnika (2011)
uredi- Valpovo (12.327 stanovnika)
- Županja (12.090 stanovnika)
- Pleternica (11.323 stanovnika)
- Beli Manastir (10.986 stanovnika)
- Belišće (10.825 stanovnika)
- Donji Miholjac (9.491 stanovnika)
- Pakrac (8.460 stanovnika)
- Otok (7.755 stanovnika)
- Ilok (6.767 stanovnika)
- Kutjevo (6.247 stanovnika)
- Orahovica (5.792 stanovnika)
- Lipik (2.258 stanovnika)
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Alemko Gluhak (mart 2003). "Ime Slavonije" [Name of Slavonia]. Migracijske i etničke teme (jezik: Croatian). Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb. 19 (1): 111–117. ISSN 1333-2546. Pristupljeno 11. marta 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|access-date=
(pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) - ^ Dino Mujadžević (juli 2009). "Osmanska osvajanja u Slavoniji 1552. u svjetlu osmanskih arhivskih izvora" [The 1552 Ottoman invasions in Slavonia according to the Ottoman archival sources]. Povijesni prilozi (jezik: Croatian). Croatian History Institute. 36 (36): 89–107. ISSN 0351-9767. Pristupljeno 11. 3. 2012.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Branko Dubravica (januar 2002). "Političko-teritorijalna podjela i opseg civilne Hrvatske u godinama sjedinjenja s vojnom Hrvatskom 1871.-1886" [Political and territorial division and scope of civilian Croatia in period of unification with the Croatian military frontier 1871–1886]. Politička misao (jezik: Croatian). Univerzitet u Zagrebu, Faculty of Political Sciences. 38 (3): 159–172. ISSN 0032-3241. Pristupljeno 10. aprila 2012. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|access-date=
(pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) - ^ Egon Kraljević (novembar 2007). "Prilog za povijest uprave: Komisija za razgraničenje pri Predsjedništvu Vlade Narodne Republike Hrvatske 1945.-1946" [Contribution to the history of public administration: commission for the boundary demarcation at the government's presidency of the People's Republic of Croatia, 1945–1946 (English language summary title)] (PDF). Arhivski vjesnik (jezik: Croatian). Hrvatski državni arhiv. 50 (50). ISSN 0570-9008. Pristupljeno 10. decembra 2010. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|access-date=
(pomoć)CS1 održavanje: nepoznati jezik (link) - ^ Demografski ratni gubici kao determinanta razvoja stanovništva Istočne Hrvatske u razdoblju 1991.–2001.
Nedovršeni članak Slavonija koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.