Izvorni kôd stranice Znanje

[[Datoteka:Efez Celsus Library 5 RB.jpg|mini|Personifikacija znanja ([[Grčki jezik|grčki]] ''Επιστημη'', [[Epistem]]) u [[Biblioteka Celzus|biblioteci Celzus]] u Efezosu, Turska.]]
{{Epistemologija – bočna traka|rasklopljeno=koncepti}}
'''Znanje''' je sve ono što je poznato. Kao i kod sličnih pojmova, kao što su [[istina]], [[vjera]] i [[mudrost]], nema egzaktne definicije znanja, oko koje bi se složili svi naučnici, ali postoji veliki broj teorija, kao i debata, oko prirode znanja.

Sticanje znanja uključuje kompleksne kognitivne procese: percepciju, učenje, komunikaciju, asocijaciju i [[rezonovanje]]. Termin ''znanje'' se, također, koristi da se izrazi sigurno [[razumijevanje]] subjekta, sa mogućnosti da se njime (znanjem) poslužimo u određene svrhe.
[[Datoteka:Tetradrachm_Athens_480-420BC_MBA_Lyon.jpg|alt=Coin showing the owl of Athena|mini|[[Atenina sova]], simbol znanja]]
Znanje' se može definisati kao [[Deskriptivno znanje|svijest o činjenicama]] ili kao [[Proceduralno znanje|praktične vještine]], a može se odnositi i na [[Znanje po poznanstvu|poznavanje predmeta ili situacija]]. Poznavanje činjenica, koje se naziva i [[Prijedlog|propoziciono]] znanje, često se definiše kao [[Istina|istinsko]] [[vjerovanje]] koje se razlikuje od mišljenja ili nagađanja na osnovu [[Opravdanje (epistemologija)|opravdanja]]. Dok među filozofima postoji široko slaganje da je propoziciono znanje oblik istinskog vjerovanja, mnoge kontroverze u filozofiji fokusiraju se na opravdanje: da li je ono uopće potrebno, kako ga razumjeti i da li je potrebno još nešto osim njega. Ove kontroverze su se pojačale zbog niza [[Veći problem|misaonih eksperimenata Edmunda Gettiera]] i izazvale različite alternativne definicije. Neki od njih poriču da je opravdanje neophodno i zamjenjuju ga, na primjer, [[Pouzdanost|pouzdanošću]] ili ispoljavanjem [[Epistemologija vrline|kognitivnih vrlina]]. Drugi tvrde da je opravdanje potrebno, ali formulišu dodatne zahtjeve, na primjer, da nema [[Poraznik|narušitelja]] vjerovanja ili da osoba ne bi imala vjerovanje da je lažno.

Znanje se može proizvesti na mnogo različitih načina. Najvažniji izvor [[Empirijsko znanje|empirijskog znanja]] je [[percepcija]], koja se odnosi na upotrebu [[Čulo|čula]]. Mnogi teoretičari također uključuju [[Introspekcija|introspekciju]] kao izvor znanja, ne o vanjskim fizičkim objektima, već o vlastitim [[Mentalna stanja|mentalnim stanjima]]. Drugi izvori o kojima se često raspravlja uključuju [[Memorija (biologija)|pamćenje]], [[Racionalna intuicija|racionalnu intuiciju]], [[Zaključak|zaključivanje]] i [[Svjedočenje|svjedočanstvo]]. Prema [[Fundacionalizam|fundacionalizmu]], neki od ovih izvora su osnovni u smislu da mogu opravdati vjerovanja bez ovisnosti o drugim mentalnim stanjima. Ovu tvrdnju odbacuju [[Koherentizam|koherentisti]], koji tvrde da je za znanje neophodan dovoljan stepen koherentnosti svih mentalnih stanja vjernika.

Istražuju se mnogi različiti aspekti znanja i ono igra ulogu u različitim disciplinama. To je primarni predmet u oblasti [[Epistemologija|epistemologije]], koja proučava ono što znamo, kako to saznajemo i šta znači znati nešto. Problem ''vrijednosti znanja'' tiče se pitanja zašto je znanje vrijednije od pukog istinskog vjerovanja. [[Filozofski skepticizam]] je kontroverzna teza da nam nedostaje bilo kakav oblik znanja ili da je znanje nemoguće. [[Formalna epistemologija]] proučava, između ostalog, pravila koja regulišu kako se znanje i srodna stanja ponašaju i u kakvim odnosima stoje jedno prema drugom. [[Nauka]] pokušava da stekne znanje koristeći [[Naučna metoda|naučnu metodu]] koja se zasniva na ponovljivom [[eksperiment]]isanju, [[Opservacija|posmatranju]] i [[Mjerenje|mjerenju]]. Mnoge religije smatraju da ljudi treba da traže znanje i da je Bog ili božansko izvor znanja.

== Definicije ==
Predložene su brojne definicije znanja.<ref name="StanfordAnalysis">{{Cite web|url=https://plato.stanford.edu/entries/knowledge-analysis/|title=The Analysis of Knowledge|last=Ichikawa|first=Jonathan Jenkins|last2=Steup|first2=Matthias|date=2018|website=The Stanford Encyclopedia of Philosophy|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|archive-url=https://web.archive.org/web/20220502031402/https://plato.stanford.edu/entries/knowledge-analysis/|archive-date=2. 5. 2022|url-status=live|access-date=24. 5. 2022}}</ref><ref>{{Cite book|last=Bolisani|first=Ettore|url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-60657-6_1|title=Emergent Knowledge Strategies: Strategic Thinking in Knowledge Management|last2=Bratianu|first2=Constantin|date=2018|publisher=Springer International Publishing|isbn=9783319606576|pages=1–22|language=en|chapter=The Elusive Definition of Knowledge|doi=10.1007/978-3-319-60657-6_1|access-date=12. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220602105801/https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-60657-6_1|archive-date=2. 6. 2022|url-status=live}}</ref><ref>{{cite encyclopedia|url=http://oxforddictionaries.com/view/entry/m_en_us1261368#m_en_us1261368|archive-url=https://web.archive.org/web/20100714023323/http://www.oxforddictionaries.com/view/entry/m_en_us1261368|url-status=dead|archive-date=14. 7. 2010|title=knowledge|encyclopedia=Oxford dictionary (American English)}}</ref> Većina definicija znanja u analitičkoj filozofiji prepoznaje tri fundamentalna tipa. "Znanje-to", koje se još naziva i propoziciono znanje, može se izraziti korištenjem tog-rečenica kao u "Znam da je Dave kod kuće".<ref name="RoutledgeKnowledge">{{Cite book|last=Klein|first=Peter D.|title=[[Routledge Encyclopedia of Philosophy]]|date=1998|publisher=Routledge|isbn=9780415250696|editor-last=Craig|editor-first=Edward|location=London; New York|chapter=Knowledge, concept of|doi=10.4324/9780415249126-P031-1|oclc=38096851|access-date=13. 6. 2022|chapter-url=https://www.rep.routledge.com/articles/thematic/knowledge-concept-of/v-1|archive-url=https://web.archive.org/web/20220613025031/https://www.rep.routledge.com/articles/thematic/knowledge-concept-of/v-1|archive-date=13. 6. 2022|url-status=live}}</ref><ref name="IEPKnowledge">{{Cite web|url=https://iep.utm.edu/knowledg/|title=Knowledge|last=Hetherington|first=Stephen|website=[[Internet Encyclopedia of Philosophy]]|archive-url=https://web.archive.org/web/20220602105750/https://iep.utm.edu/knowledg/|archive-date=2. 6. 2022|url-status=live|access-date=18. 5. 2022}}</ref><ref name="BritannicaEpistemology">{{Cite web|url=https://www.britannica.com/topic/epistemology|title=epistemology|last=Stroll|first=Avrum|website=www.britannica.com|language=en|archive-url=https://web.archive.org/web/20190710175341/https://www.britannica.com/topic/epistemology|archive-date=10. 7. 2019|url-status=live|access-date=20. 5. 2022}}</ref> "Knowledge-how" (knowledge- how ) izražava praktičnu [[Kompetencija (ljudski resursi)|kompetenciju]], kao "ona zna da pliva". Konačno, "[[Znanje po poznanstvu|znanje putem poznanstva]]" odnosi se na poznavanje poznatog objekta na osnovu prethodnog direktnog [[Iskustvo|iskustva]].<ref name="IEPKnowledge" /><ref name="Knowing How">{{Cite journal|last=Stanley|first=Jason|last2=Willlamson|first2=Timothy|date=2001|title=Knowing How|url=https://philpapers.org/rec/WILKHV|journal=Journal of Philosophy|volume=98|issue=8|pages=411–444|doi=10.2307/2678403|jstor=2678403|archive-url=https://web.archive.org/web/20220602215122/https://philpapers.org/rec/WILKHV|archive-date=2. 6. 2022|access-date=12. 6. 2022}}</ref> {{Sfn|Zagzebski|1999}} Većina definicija znanja u analitičkoj filozofiji ima za cilj da identifikuje [[Suština|suštinske karakteristike]] propozicionog znanja. {{Sfn|Zagzebski|1999}} Postoji široko, iako ne univerzalno, slaganje među filozofima da znanje uključuje [[Spoznaja|kognitivni]] uspjeh ili epistemički kontakt sa [[Stvarnost|stvarnošću]], te da je [[Prijedlog|propoziciono]] znanje oblik istinskog vjerovanja. {{Sfn|Zagzebski|1999}} <ref name="StanfordEpistemology">{{Cite web|url=https://plato.stanford.edu/entries/epistemology/|title=Epistemology|last=Steup|first=Matthias|last2=Neta|first2=Ram|date=2020|website=[[Stanford Encyclopedia of Philosophy]]|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|archive-url=https://web.archive.org/web/20200721023728/https://plato.stanford.edu/entries/epistemology/|archive-date=21. 7. 2020|url-status=live|access-date=22. 5. 2022}}</ref>
[[Datoteka:Justified_true_belief.png|alt=Venn diagram of justified true belief|mini|Znanje se često definiše kao opravdano istinsko vjerovanje.]]
Mnogi filozofi definišu znanje kao ''opravdano istinito vjerovanje'' (JTB). Ova definicija karakteriše znanje kroz tri bitne karakteristike: kao (1) [[vjerovanje]] koje je (2) [[Istina|istinito]] i (3) [[Opravdanje (epistemologija)|opravdano]].<ref name="RoutledgeKnowledge" /> {{Sfn|Zagzebski|1999}} U dijalogu ''[[Theaetetus (dijalog)|Theaetetus]]'' [[Starogrčka filozofija|starogrčkog filozofa]] [[Platon]]a, [[Sokrat]] je razmatrao razliku između znanja i istinskog vjerovanja, ali je odbacio JTB definiciju znanja.<ref name="Parikh2017">{{Cite book|last=Parikh|first=Rohit|url=https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-53280-6_4|title=Philosophical Explorations of the Legacy of Alan Turing: Turing 100|last2=Renero|first2=Adriana|date=2017|publisher=Springer International Publishing|isbn=9783319532806|pages=93–102|language=en|chapter=Justified True Belief: Plato, Gettier, and Turing|doi=10.1007/978-3-319-53280-6_4|author-link=Rohit Jivanlal Parikh|access-date=12. 6. 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220602105750/https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-319-53280-6_4|archive-date=2. 6. 2022|url-status=live}}</ref><ref name="StanfordTheaetetus">{{Cite web|url=https://plato.stanford.edu/entries/plato-theaetetus/|title=Plato on Knowledge in the ''Theaetetus''|last=Chappell|first=Sophie-Grace|authorlink=Sophie Grace Chappell|date=2019|website=[[Stanford Encyclopedia of Philosophy]]|publisher=Metaphysics Research Lab, Stanford University|archive-url=https://web.archive.org/web/20220710154406/https://plato.stanford.edu/entries/plato-theaetetus/|archive-date=10. 7. 2022|url-status=live|access-date=12. 6. 2022}}</ref> Najšire prihvaćena karakteristika je istina: može se vjerovati u nešto lažno, ali ne može se znati nešto lažno.<ref name="IEPKnowledge" /><ref name="BritannicaEpistemology" /> Nekoliko [[Filozofija običnog jezika|filozofa običnih jezika]] je izazvalo sumnju da je znanje oblik vjerovanja zasnovanog na svakodnevnim izrazima poput "Ne vjerujem u to; ja to znam".<ref name="RoutledgeKnowledge" /><ref name="IEPKnowledge" /> {{Sfn|Zagzebski|1999}} Većina teoretičara odbacuje ovu razliku i objašnjava takve izraze kroz nejasnoće [[Prirodni jezik|prirodnog jezika]].<ref name="RoutledgeKnowledge" /><ref name="IEPKnowledge" />

== Također pogledajte ==
* [[Inteligencija]]
* [[Učenje]]
* [[Mudrost]]

== Reference ==

=== Bilješke ===
{{Refspisak|grupa=lower-alpha}}

=== Citati ===
{{Refspisak}}

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Knowledge}}
* http://www.iep.utm.edu/knowledg/ (en)
* http://philpapers.org/browse/knowledge (en)

{{stub-filoz}}
{{Epistemologija}}
{{Pozitivizam}}

[[Kategorija:Obrazovanje]]
[[Kategorija:Epistemologija]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]