Koprivničko-križevačka županija

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske

Historija

"Križevački župan" se spominje 1193. godine što ukazuje da je tada postojala tzv. "Križevačka županija". Na prostoru oko nje postojalo je u srednjem vijeku više županija. Najpoznatija od njih je "Komarnička županija" - koja je zauzimala prostor uz rijeku Dravu - Podravina. Manje županije su oko 1350. udružene s Križevačkom u jedinstvenu županiju. Srednjovjekovne županije nisu imale jedinstvena središta već je sjedište bilo privremeno ono mjesto gdje je stolovao "veliki župan". Ta je županija u vrijeme osmanskih prodora sjedinjena sa Zagrebačkom u jedinstvenu upravu kojoj je na čelu bio hrvatski podban. No, "Križevačka županija" kao takve više ne postoji. Moderni Križevački kanton utemeljen je 1759. - njegovo središte postaje grad Križevci, a 1886. je sjedinjen s Bjelovarskim u Bjelovarsko-križevačka županija (sjedište je bilo Bjelovar) koji je opet postojao do 1922. Godine 1993. osnovan je Koprivničko-križevački kanton- sjedište grad Koprivnica na tradiciji starog Križevačkog kantona (ali i Komarničkog kantona). Prvi "župan" Koprivničko-križevačke županije je bio: Ivan Stančer (1993. - 1997.), drugi Nikola Gregur (1997. - 2001.), a treći Josip Friščić (2001. do danas).

Administrativna podjela

Županija je podijeljena na 3 grada i 21 općinu.

• Gradovi:
  • Đurđevac
  • Koprivnica
  • Križevci

• Općine:
  • Drnje
  • Đelekovec
  • Ferdinandovac
  • Gola
  • Gornja Rijeka
  • Hlebine
  • Kalinovac
  • Kalnik
  • Kloštar Podravski
  • Koprivnički Bregi
  • Koprivnički Ivanec
  • Legrad
  • Molve
  • Novigrad Podravski
  • Novo Virje
  • Peteranec
  • Podravske Sesvete
  • Rasinja
  • Sokolovac
  • Sveti Ivan Žabno
  • Sveti Petar Orehovec
  • Virje

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine kanton je imao 124.467 ( 2.8 % stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 71 stanovnika/km2. Etnički sastav je bio sljedeči: Hrvati 96 %, Srbi 1.9 %, Slovenci 0.1 %, Romi 0.1 %, Mađari 0.1 % i drugi.

Današnji raspored stanovništva u prostoru posljedica je privrednih i društvenih procesa u posljednjih pola vijeka. Prisutni su procesi deagrarizacija, industrijalizacija, deruralizacija i urbanizacija. Oni su ubrzali proces napuštanja ruralnih naselja i porast stanovništva gradova (Koprivnica, Križevci i Đurđevac).

Geografija

Koprivničko-križevačka županija je smještena u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske. Površinom od 1.746 km² sedamnaesti je kanton po veličini u Hrvatskoj. Sjeveroistočni dio kantona čini dolina rijeke Drave na kojem prevladava poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Veća naselja ovog prostora su Koprivnica i Đurđevac.

Privreda

Sa stajališta poljoprivredne regionalizacije Koprivničko-križevački kanton spada u panonsku regiju. Poljoprivredni prostor Kantona sastoji se od pet mikroregionalnih cijelina:

• Podravski poljoprivredni bazen (Podravina)
• Prekodravlje
• Istočni i sjeveroistočni dio (Bilogora)
• Kalničko područje (Kalnik)
• Kalničko-prigorski dio kantona

Podravski poljoprivredni bazen i Prekodravlje je područje sa intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Ostale grane privrede kantona su proizvodnja mlijeka (Naturaagro - PZ Đurđevac), proizvodnja hmelja, stočarstvo, povrćarstvo i vinogradarstvo.

Kultura

Putujući od Zagreba prema Koprivnici, nailazi se Obrež i Kalničke klijeti. Tu su još i utvrde Veliki Kalnik, Koprivnička utvrda i Stari grad Đurđevac, i kompleks dvoraca i perivoja Erdödy u Gornjoj Rijeci, manastirski kompleks kraj sela Lepavina i kompleks dvoraca Inkey i župne crkve Sv. Križa u Rasinji.

Turizam

Najvažnije destinacije kantona su Galerija naivne umjetnosti u Hlebinama, župna crkva Sv. Ane, grkokatolička katedrala Sv. Trojstva i crkva Sv. Križa u Križevcima, historijsko središte Križevaca, prehrambeni muzej "Podravka" – Koprivnica, Stari grad Đurđevac i Galerija Lacković – Batinske, krajolik Kalnika, stari grad Kalnik i Mali Kalnik.

Znamenitosti

Na području Koprivničko-križevačke županije ima jedanaest zaštićenih dijelova prirode, koji zauzimaju površinu od cca 5550 ha.

• Posebni rezervati :
  • geografsko-botanički: Đurđevački pijesci
  • botanički: Mali Kalnik
  • ornitološki: Veliki Pažut
  • šumski: Crni Jarci, Dugačko Brdo

• Park šuma: Župetnica

• Zaštićeni krajolici:
  • Čambina
  • Kalnik

• Spomenik prirode:
  • Sedam stabala hrasta lužnjaka smještenih u parku koji okružuje zgradu šumarije Repaš

• Spomenici parkovne arhitrkture:
  • Park kraj Osnovne škole ˝Vladimir Nazor˝, Križevci
  • Park kraj poljoprivredne škole u Križevcima

Vanjski linkovi

• Službena stranica kantona
• Regionalni tjednik - informativni portal