Mavrinci
Mavrinci | |
|---|---|
naselje | |
  Mavrinci | |
| Koordinate: 45°20′44″N 14°29′58″E / 45.34556°N 14.49944°E | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija | Datoteka:Zastava primorsko goranskog kantona.gif Primorsko-goranska |
| Općina | Čavle |
| Najveća nadmorska visina | 287 m |
| Stanovništvo (2011) | |
| • Naselje | 1.021 |
| Vremenska zona | CET (UTC+01:00) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+02:00) |
| Poštanski broj | 51219 Čavle |
| Pozivni broj | (+385) 51 |
Mavrinci su naseljeno mjesto u sastavu općine Čavle, Primorsko-goranska županija, Republika Hrvatska. Unutar općine graniči sa naseljima: sjeverno s naseljem Soboli, zapadno s naseljem Cernik i Čavle, te jugozapadno s naseljem Buzdohanj. Mjesto svoju najdužu granicu ima sa područjem grada Bakra koja se proteže cijelom jugoistočnom stranom. Mavrinci zauzimaju 10,35 km2 i drugo su najveće naselje općine Čavle po površini. Po broju stanovnika četvrto su naselje po većini (od 10).
Povijest
U dužem tekstu, priređenom za Grobnički zbornik br.3., pokojni Anton Sobotinčić nalazi da ime ovog naselja dolazi od Mavrina sela, najvjerojatnije matere Mavre, koji kasnije putem potomstva dobiva konačno ime Mavrinci. Mavrinci su prvi put zabilježeni u pisanim dokumentima davne 1445. godine, ali osobiti značaj dobivaju u prigodi razgraničenja nekadašnjeg bakarskog dominija koji se dijeli nakon očeve smrti između braće Frankopana na bakarsku i grobničku gospoštiju, uz dosta teškoća i poduljeg spora koji je okončan tek 1455. godine.
Život puka na području ovog naselja uvijek je bio težak. U dugoj povijesti ovdje se bavilo stočarstvom, stokom sitnog zuba, a kasnije, osobito u XX. stoljeću, prilično je razvijeno govedarstvo, mogli bismo reći više nego u susjednim naseljima. Obrađivalo se zemlju, koje je bilo premalo za potrebe obitelji. Sadilo se gdje god je bilo mogućnosti, a poglavito u Dragama, Bujanovu ili Stričajni, uglavnom južnom stranom naselja unatoč žestokoj grobničkoj klimi koja je prečesto uzrokovala oskudnu ljetinu. Ono što je dobivano od blaga mlikarice bi odnijele u Grad i tako pribavljale novac za plaćanje obligacija državi, a ostatak za osnovne potrebe domaćinstva. Moralo se i u pečalbu, u prekomorske zemlje, jer za mnoga domaćinstva grunt koji su posjedovali nije bio dostatan za preživljavanje.
Kasnije, koncem XIX. stoljeća, u industrijski stasaloj Rijeci otvara se mogućnost zarade u Harteri, Ukodu, Delti, ali i služeći gospodi. Svakako, bilo je i skromnog razvoja i unapređenja gospodarstva, premda prečeste okupacije i promjene vlasti nisu previše ostavljale prostora tim aktivnostima. Međutim, niti palež niti internacije od strane okupatora nisu nikada uspjele pokolebati snažan slobodarski duh ljudi, čvrst u vjeri i odlučan opstati.
Mavrinci danas
Mavrinci su danas uređeno naselje s razvijenom komunalnom infrastrukturom koja je posebno naglašena u športskoj sferi. Zapravo, naši su neimari, izgradnjom novog nogometnog igrališta i Mehane davne 1949. godine u Juričinoj ogradi, predodredili ovo naselje za budući športski centar. Novija prostorno-planska dokumentacija Općine rezervirala je čitav prostor oko nogometnog igrališta, Ravne i veći dio Rešetarova kao športski centar.
Nakon otvorenja športske dvorane u kolovozu 2009. godine športski objekti na ovom prostoru postali su dostupni našem stanovništvu za svekolika športska natjecanja, rekreaciju i uživanja u športskim priredbama. Brojne udruge u športu dobile su prostor koji otvara mogućnost pripadnicima svih uzrasta, naravno ponajviše mladima, da uz trenere-učitelje ostvare snove i vrhunskog športaša i športaša natjecatelja koji zdušno brani boje svog kluba, pa ako ne uspije u športu zasigurno će, kao socijalizirana osoba, biti primjeren član društva.
Za naselje Mavrinci, međutim, sam atribut športski nije dostatan. Uz već izgrađenu športsku infrastrukturu, a sukladno načelu policentričnog razvija Općine, u ovom naselju, na Gorici, teku i opsežne pripreme za izgradnju poslovne zone (jedan dio već je izgrađen) koja će omogućiti potencijalnim ulagačima pokretanje gospodarske aktivnosti tik do industrijske zone R-29. Predviđene su i druge mogućnosti u zoni K-1. Ostvarenjem ove razvojne politike otvaraju se nova radna mjesta, boljitak za mnoge ljude, a svakako i same stanovnike naselja.
Stanovništvo
Na popisu stanovništva 2011. godine, Mavrinci su imali 1.021 stanovnika.
| Broj stanovnika po popisima[1] | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
| 303 | 359 | 358 | 407 | 415 | 407 | 381 | 453 | 385 | 359 | 392 | 591 | 986 | 1.070 | 999 | 1.021 |
Napomena: U 1857. iskazano pod imenom Haramije. U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Kukuljanovo (grad Bakar).
Prema popisu iz 2011. godine, U Mavrincima živi 507 muškaraca i 514 žena. Najviše osoba, njih 114, ima između 55 i 59 godina života. Tri mještana imaju između 90 i 95 godina.
Popis 1991.
Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Mavrinci je imalo 1.070 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:
| Popis 1991. | ||||
|---|---|---|---|---|
| Hrvati | 519 | 48,50% | ||
| Srbi | 285 | 26,63% | ||
| Muslimani | 84 | 7,85% | ||
| Jugoslaveni | 69 | 6,44% | ||
| Albanci | 21 | 1,96% | ||
| Crnogorci | 11 | 1,02% | ||
| Slovenci | 4 | 0,37% | ||
| Ukrajinci | 3 | 0,28% | ||
| Mađari | 1 | 0,09% | ||
| Makedonci | 1 | 0,09% | ||
| Poljaci | 1 | 0,09% | ||
| Rusi | 1 | 0,09% | ||
| ostali | 2 | 0,18% | ||
| neopredijeljeni | 30 | 2,80% | ||
| region. opr. | 34 | 3,17% | ||
| nepoznato | 4 | 0,37% | ||
| ukupno: 1.070 | ||||
Sport
U samom mjestu izgrađena je već spomenuta sportska dvorana i nogometni stadion kapaciteteta gotovo 3000 gledatelja. Mavrinci su tako, športski gledano, najrazvijenije mjesto općine Čavle, pa i cijele Grobinštine.
U Mavrincima djeluju sljedeći sportski klubovi:
- Nogometni klub Grobničan
- Odbojkaši klub Grobničan
- Rukometni klub Grobničan
- Taekwondo klub Grobnik
- Atletski klub Grobnik
Svi klubovi, a osobito nogometni i odbojkaški, okupljaju iznimno velik broj djece i mladeži što je izuzetno bitno da sportski i kulturni život samog mjesta i općine.
Literatura
- [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
- Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;
Reference
Vanjski linkovi
Nedovršeni članak Mavrinci koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
