Golubovi
| Golubovi | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Aves |
| Red | Columbiformes |
| Porodica | Columbidae |
| potporodice | |
Golubovi (Columbidae) su porodica ptice iz reda Columbiformes. To su ptice debelog tijela s kratkim vratom i kratkim vitkim kljunovima. Prvenstveno se hrane sjemenkama, plodovima i biljkama. Rasprostranjeni su širom svijeta, a najveća raznolikost između vrsta postoji na području Indonezije i Australije. Zbijene su građe, imaju kratak vrat, te kratke i uske noseve.
Porodica sadrži 344 vrste podijeljene u 50 rodova. Trinaest vrsta je izumrlo.[1] Historijski gledano, uobičajena imena za ove ptice uključuju velike varijacije među terminima. Jednostavan naziv "golub" se najčešće odnosi na goluba pećinara jer on vrlo učestalo naseljava urbane sredine.
Golubovi grade relativno slaba gnijezda, često koristeći štapove i druge krhotine, koje se mogu postaviti na grane drveća, na izbočine ili na tlo, ovisno o vrsti. Polažu jedno ili (obično) dva bijela jajeta istovremeno, a oba roditelja brinu o mladima koji napuštaju gnijezdo nakon 25-32 dana. Mladunci golubova bez perja općenito su sposobni da lete od 5 sedmica starosti. Za razliku od većine ptica, oba spola golubova proizvode "mlijeko od usjeva" za hranu za svojih ptića, koje se izlučuje otjecanjem stanica ispunjenih tekućinom iz sluznice usjeva.
Porijeklo i evolucija
[uredi | uredi izvor]Columbiformes je jedan od najraznovrsnijih grupa neoavijana koji nisu vuci, a njegovo porijeklo je u kredi[2] i rezultat je brze diverzifikacije na kraju K-Pg granice.[3] Analiza cjelokupnog genoma otkrila je da columbiformes čine sestrinsku grupu koju čine pješčani tetrijebi (Pterocliformes) i meziti (Mesitornithiformes).[4][5]
Taksonomija i sistematika
[uredi | uredi izvor]Naziv "Columbidae" za porodicu uveo je engleski zoolog William Elford Leach u vodiču za sadržaj Britanskog muzeja objavljenom 1820. godine.[6][7] "Columbidae" je jedina živa porodica iz reda Columbiformes. Tetrijeb (Pteroclidae) je ranije bio smješten u ovu porodicu, ali je premješten u poseban red, "Pterocliformes", na osnovu anatomskih razlika (kao što je nemogućnost da pije "sisanjem" ili "pumpanjem").[8]
"Columbidae" se obično dijele u pet podfamilija, vjerovatno netačno.[9] Na primjer, američki golub i prepelica (Geotrygon), koji se obično nalaze u "Columbinae", izgledaju kao dvije različite potporodice. Redoslijed koji je prikazan u nastavku slijedi Baptista et al. (1997),[10] sa nekim ažuriranjima.[11][12][13]
Raspored rodova i imenovanje podfamilija je u nekim slučajevima provizoran jer analize različitih DNK sekvenci daju rezultate koji se često značajno razlikuju, u postavljanju određenih (uglavnom indo-australskih) rodova. Atrakcija duge grane, čini se da potvrđuje da su prvi golubovi evoluirali u Australijskoj regiji, i da "Treronidae" i srodni oblici (krunasti i fazanski golubovi, na primjer) predstavljaju najranije grananje grupe.
Porodica "Columbidae" je ranije sadržavala i porodicu "Raphidae", koju čine izumrli "Rodrigues solitaire" i "Dodo".[13][14][15] Ove vrste su po svoj prilici dio indo-australskog grananja koje je proizvelo tri male podfamilije spomenute iznad,[16] sa golubovima voćarima ("Ptilinopus") i golubovima (uključujući nikobarskog goluba). Stoga su oni ovdje uključeni kao potporodica "Raphinae", u očekivanju boljih materijalnih dokaza o njihovim tačnim srodstvima.[17]
Što pogoršava ove probleme, golubovi nisu dobro zastupljeni u fosilnim ostatcima.[18] Do danas nisu pronađeni istinski primitivni oblici. Rod "Gerandia" je opisan iz naslaga ranog miocena u Francuskoj, ali iako se dugo vjerovalo da je golub,[19] sada se smatra tetrijebom.[20] Fragmentarni ostaci vjerovatno "ptilinopinskog" goluba iz ranog miocena pronađeni su u formaciji Bannockburn na Novom Zelandu i opisani kao "Rupephaps";[20] "Columbina prattae" iz savremenih naslaga u Floridi danas je uslovno odvojena u "Arenicolumbi" od "Columbina"/"Scardafella" i srodni rodovi moraju biti čvršće uspostavljeni (npr. analizom).[21] Osim toga, svi ostali fosili pripadaju postojećim rodovima.[22]
Pod-porodice: Columbinae, Didunculinae, Gourinae, Otidiphabinae i Treroninae [23].
Historija
[uredi | uredi izvor].jpg)
Smatra se da su golubovi pripitomljeni prije više od 3000 godina prije nove ere. Najvjerojatnije su ih pripitomili Egipćani i Sumerani. Ovi narodi su štovali golubove kao svetu pticu i glasnike bogova. Prilikom iskopavanja faraonskih grobnica pronađeni su muminficirani golubovi koji su faraonu trebali poslužiti kao glasnici prilikom putovanja u nebo. Iz starog Egipta uzgoj domaćih golubova se širio na ostale civilizacije. Poznato je da su se stari Grci i Rimljani počeli rano baviti uzgojem golubova. U to vrijeme su se polako počele formirati različite pasmine golubova. U srednjem vijeku samo su plemići smjeli uzgajati rasne, dok su seljaci smjeli držati samo obične poludivlje golubove. Raspadom feudalnog sistema i stvaranjem demokracija rasni golubovi postaju dostupni svim zainteresiranim ljudima pa otada počinje stvaranje mnogih novih pasmina. Domaće golubove možemo podijeliti na dvije osnovne grupe - na ukrasne golubove koji se uzgajaju zbog svoje iznimne ljepote, i sportske golubove koji se uzgajaju zbog svojih letačkih osobina. Golubovi letači dijele se na letače, visokoletače, Engleski tipler, pismonoše i prevrtače. Ukrasni golubovi se dijele na njivske golubove i golubove u boji, golubove bubnjare, golubove gušane, strukturne golubove, golubove galebiće, bradavičaste golubove i kratkokljune ukrasne golubove.
Izgled i osobine
[uredi | uredi izvor]Perje ovog reda ptica je od jednostavno obojenog pa do tropsko šarenog. Mnoge vrste imaju upadljive šare ili naročito na glavi, vratu i krilima perje s metalnim odsjajem. Razlikovanje spolova na temelju boje perja kod ovih ptica nije moguće.
Sve vrste imaju snažno razvijenu voljku koja im služi za pohranu hrane, za neke dijelove probavnog procesa i za pripremu voljkinog mlijeka. Neke vrste još imaju zakržljali ostatak slijepog crijeva, dok je kod većine vrsta potpuno nestalo.
Među vrstama postoje izraženi specijalisti, ali i svežderi. Ali većina vrsta ima veliku potrebu za vodom za piće, ali i za kupanje. Ove ptice žive monogamno.
Gnijezde se pretežno na drveću i u grmlju. No, postoje i vrste koje se gnijezde na tlu ili u dupljama. Većina vrsta može imati nekoliko legla u jednoj godini. Na ležanju na jajima učestvuju oba roditelja. Golublja gnijezda golubovi najčešće izrađuju od štapića pronađenih u prirodi. Na golubljim jajima za vrijeme inkubacije sjede i mužjak i ženka.
Ishrana
[uredi | uredi izvor]Golubovi se hrane sjemenjem, voćem i biljkama. Za razliku od ostalih ptica, proizvode vlastito mlijeko. Golublje mlijeko ima vrlo visoke nutritivne vrijednosti, a roditelji njime hrane svoje mlade.
Hrane se biljnom hranom - vrste umjerenih područja pretežno raznim sjemenjem, a tropske vrste i plodovima. Domaći golubovi potječu od goluba pećinara, divlje vrste koja još i danas živi po pećinama i jamama pod zemljom. Pećinari su rasprostranjeni pretežno na Sredozemlju (žive i u Dalmaciji), sjevernoj Africi i Indiji. U Evropi osim pećinara žive i druge vrste divljih golubova: golub dupljaš, golub grivnjaš, divlja grlica i gugutka.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Gill, Frank; Donsker, David; Rasmussen, Pamela, ured. (2020). "Pigeons". IOC World Bird List Version 10.1. International Ornithologists' Union. Pristupljeno 27. 2. 2020.
- ^ Pereira, S.L. et al. (2007) Mitochondrial and nuclear DNA sequences support a Cretaceous origin of Columbiformes and a dispersal-driven radiation in the Paleocene. Syst Biol. 56:656–72
- ^ Soares, A.E.R. et al. (2016) Complete mitochondrial genomes of living and extinct pigeons revise the timing of the columbiform radiation. BMC Evolutionary Biology, 16(230).
- ^ Jarvis, E.D.; et al. (2014). "Whole-genome analyses resolve early branches in the tree of life of modern birds". Science. 346 (6215): 1320–1331. Bibcode:2014Sci...346.1320J. doi:10.1126/science.1253451. PMC 4405904. PMID 25504713.
- ^ Prum, R.O.; et al. (2015). "A comprehensive phylogeny of birds (Aves) using targeted next-generation DNA sequencing". Nature. 526 (7574): 569–573. Bibcode:2015Natur.526..569P. doi:10.1038/nature15697. PMID 26444237. S2CID 205246158.
- ^ Leach, William Elford (1820). "Eleventh Room". Synopsis of the Contents of the British Museum. 17 (17th izd.). London: British Museum. str. 68. Although the name of the author is not specified in the document, Leach was the Keeper of Zoology at the time.
- ^ Bock, Walter J. (1994). History and Nomenclature of Avian Family-Group Names. Bulletin of the American Museum of Natural History. Number 222. New York: American Museum of Natural History. str. 139. hdl:2246/830.
- ^ Cade, Tom J.; Willoughby, Ernest J.; MacLean, Gordon L. (1966). "Drinking Behavior of Sandgrouse in the Namib and Kalahari Deserts, Africa" (PDF). The Auk. 83 (1): 124–126. doi:10.2307/4082983. JSTOR 4082983.
- ^ Allen, Barbara (2009). Pigeon. Reaktion Books. ISBN 978-1-86189-711-4.
- ^ Baptista, L. F.; Trail, P. W.; Horblit, H. M. (1997). "Family Columbidae (Doves and Pigeons)". u del Hoyo, J.; Elliott, A.; Sargatal, J. (ured.). Handbook of birds of the world. 4: Sandgrouse to Cuckoos. Barcelona: Lynx Edicions. ISBN 978-84-87334-22-1.
- ^ Johnson, Kevin P.; Clayton, Dale H. (2000). "Nuclear and Mitochondrial Genes Contain Similar Phylogenetic. Signal for Pigeons and Doves (Aves: Columbiformes)" (PDF). Molecular Phylogenetics and Evolution. 14 (1): 141–151. doi:10.1006/mpev.1999.0682. PMID 10631048.
- ^ Johnson, Kevin P.; de Kort, Selvino; Dinwoodey, Karen; Mateman, A. C.; ten Cate, Carel; Lessells, C. M. & Clayton, Dale H. (2001). "A molecular phylogeny of the dove genera Streptopelia and Columba" (PDF). Auk. 118 (4): 874–887. doi:10.1642/0004-8038(2001)118[0874:AMPOTD]2.0.CO;2. hdl:20.500.11755/a92515bb-c1c6-4c0e-ae9a-849936c41ca2. JSTOR 4089839. S2CID 26083712. Arhivirano s originala (PDF), 19. 11. 2022. Pristupljeno 24. 1. 2023.
- ^ a b Shapiro, Beth; Sibthorpe, Dean; Rambaut, Andrew; Austin, Jeremy; Wragg, Graham M.; Bininda-Emonds, Olaf R. P.; Lee, Patricia L. M.; Cooper, Alan (2002). "Flight of the Dodo". Science. 295 (5560): 1683. doi:10.1126/science.295.5560.1683. PMID 11872833. S2CID 29245617. Supplementary information
- ^ Janoo, Anwar (2005). "Discovery of isolated dodo bones Raphus cucullatus (L.), Aves, Columbiformes from Mauritius cave shelters highlights human predation, with a comment on the status of the family Raphidae Wetmore, 1930". Annales de Paléontologie. 91 (2): 167. doi:10.1016/j.annpal.2004.12.002.
- ^ Cheke, Anthony; Hume, Julian P. (2010). Lost Land of the Dodo: The Ecological History of Mauritius, Réunion and Rodrigues. Bloomsbury Publishing. ISBN 978-1-4081-3305-7.
- ^ "dodo | extinct bird". Encyclopedia Britannica.
- ^ Christidis, Les; Boles, Walter E. (2008). Systematics and Taxonomy of Australian Birds. Csiro Publishing. ISBN 978-0-643-09964-7.
- ^ Fountaine, Toby M. R.; Benton, Michael J.; Dyke, Gareth J.; Nudds, Robert L. (2005). "The quality of the fossil record of Mesozoic birds". Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences. 272 (1560): 289–294. doi:10.1098/rspb.2004.2923. PMC 1634967. PMID 15705554.
- ^ Olson, Storrs L. (1985). "The fossil record of birds". u Farmer, Donald S.; King, James R.; Parkes, Kenneth C. (ured.). Avian Biology, Vol. VIII. Academic Press. str. 79–238. hdl:10088/6553. ISBN 978-0-12-249408-6.
The earliest dove yet known, from the early Miocene (Aquitanian) of France, was a small species named Columba calcaria by Milne-Edwards (1867–1871) from a single humerus, for which Lambrecht (1933) later created the genus Gerandia
- ^ a b Worthy, Trevor H.; Hand, Suzanne J.; Worthy, Jennifer P.; Tennyson, Alan J. D.; Scofield, R. Paul (2009). "A large fruit pigeon (Columbidae) from the Early Miocene of New Zealand". The Auk. 126 (3): 649–656. doi:10.1525/auk.2009.08244. S2CID 86799657.
Because Columba calcaria Milne-Edwards, 1867–1871, from the Lower Miocene at Saint-Gérand-le-Puy in France, is now also considered a sandgrouse, as Gerandia calcaria (Mlíkovský 2002), there is no pre-Pliocene columbid record in Europe.
- ^ "Fossilworks: Gateway to the Paleobiology Database". fossilworks.org. Arhivirano s originala, 24. 1. 2023. Pristupljeno 24. 1. 2023.
- ^ Mayr, Gerald (2009). Paleogene Fossil Birds. Springer. ISBN 978-3-540-89628-9.
- ^ Family Columbidae
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
