Izvorni kôd stranice Stopalo

==Pregled i plan građe==
[[Datoteka:Blausen 0411 FootAnatomy.png|thumb|100px|Ilustracija kostiju potkoljenice i stopala]]
[[Datoteka:Gray437.png|thumb|100px|Prednji nožni mišići]]

Stopalo – kod kopnenih [[kičmenjak]]a – je dio donjih ekstremiteta ([[noga|nogu]]. Tokom evolucije, brojnost kostiju u stopalu se smanjivao, što se osobito odnosi na [[korijen stopala]] (''basipodium''), čije susu se pripajale susjednim skeletnim elementima, a neke su i potpuno iščezle.<ref name="Hadziselimović">{{cite book |author=Hadžiselimović R.| year=1986|title= Uvod u teoriju antropogeneze.|publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-9344-2-6}}</ref>

Djelomično smanjenje pretrpio je srednji red kostiju (''centralia'' ili ''medialia''). Od većih životinjskih skupina, uveliko izmijenjeno stopalo, u odnosu na osnovni plan građe, imaju [[gmizavci]] i [[ptice]]. Kod gmizavaca, u korijenu stopala, zbog srašćivanja, postoje samo dvije kosti: ''calcaneus'' (petna) i ''astrogalus'' (ostruga), izuzev guštera, koji u ovom dijelu skeleta imaju samo jedna kost.

Broj stopalskih kostiju je često smanjen na dvije do tri, a ostale srastaju sa zastopalskim kostima. Posljedica tih promjena je pokretanje stopala pod uglom, preko međustopalnog zgloba, a broj prstiju sveden je na četiri, jer peti je obično zakržljao. Kod [[ptica]], od četiri prsta, tri su okrenuta prema naprijed. U korijenu stopala kod njih više nema niti jedne samostalne kosti, budući da su predačke jsrasle sa [[cjevanica|cjevanicom]] u jedinstvenu goljeničnostopalnu kost (''tibiotarsus''), dok je distalni kraj stopala (''tarsalia'') srastao sa evolucijski ranije sraslim kostima grane stopala (''metatarsus'') u vrlo izduljenu kost pisak (''tarsometatarsus''). To uvjetuje da se stopalo pokreće isključivo preko međustopalnog zgloba. Kod [[sisar]]a, od kostiju korijena stopala su preostale samo dvije: skočna kost (''calcaneus'') i [[petna kost]] (''talus'', ''astragalus''). Ostale kosti stopala kod njih su jedna slobodna srednja kost i četiri u distalnom dijelu, od kojih je četvrta srasla (s petnom kosti) u [[kuboidna kost|kuboidnu ili kvadratnu kost]]. 
[[Datoteka:Gray438.png|100|Gray439.png|mini|100px|lijevo|Dubinski i površinsku dijelovi stopala]]
[[Datoteka:Gray443.png|83|Gray444.png|100px]]
[[Datoteka:Gray445.png|100px|mini|Tabanska površina stopala od površine do dubinskog dijela]]

Sisarsko stopalu obično ima po pet razvijenih prstiju, a često postoji i mala pretpalčana kost (''praehallux''), analogno kosti zvanoj ''praepollex'' u prednjim ekstremitetima. 
[[Vodozemci]], [[gmizavci]] i mnogi niži [[sisar]]i, [[majmun]]i (uključujući i [[čovjek]]a) oslanjaju se na cijelo stopalo (''plantigrada''), [[ptice]] i [[zvijeri]] se oslanjaju na prste (''digitigrada''), a kopitari samo na vrhove prstiju (''unguligrada'').<ref name=<Gray14>{{cite book|authors=Drake R., Vogl A. W., Mitchell A.W. M. |year=2014|title= Gray's anatomy for students, 3rd Edition |publisher=Elsevier|location=Philadelphia, Pa|isbn=9780702051319}}</ref><ref name= <"Campbell">{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref>
<ref name=<"Korene">{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn=9958-10-396-6}}</ref>
<ref name="Sofradzija"/><ref name="Međedović"/><ref name="Hadži-Masl"/>