Amazonija
Amazonija je veliko šumsko prostranstvo na sjeveru Južne Amerike. Ime je dobilo po rijeci Amazon. Amazonija zauzima oko 5 500 000 km2.
Amazoníja je najveća svjetska prašuma. Zauzima oko jedne trećine Južne Amerike na dijelu oko rijeke Amazon. To je ujedno i područje sa najvećom svjetskom bioraznolikošću, sa procijenjenom vrijednošću od oko 390 milijardi stabala podijeljenih u 16.000 biljnih vrsta[1].
Područje prašume proteže se kroz 9 država, najveći dio, oko 60%, je smješteno u Brazilu. Ostale države koje dijele ovo šumsko bogatstvo su: Kolumbija, Peru, Venecuela, Ekvador, Bolivija, Gvajana, Surinam i Francuska Gvajana.
Ekonomski razlozi su doveli do nekontrolisane sječe šumskih sortimenata, a što je dalje izazvalo probleme kao što su erozija, poplave i klimatske promjene, a ujedno se na taj način uništavaju staništa mnogih biljaka i životinja.
U prašumi također žive mnoga domorodačka indijanska plemena.
Geologija
[uredi | uredi izvor]Geolozi smatraju da su Andi, prilikom sudara geoloških ploča, zaokružili sve vode Južne Amerike. Erozijom istočne obale one su potekle ka Atlantskom okeanu, stvorivši Amazoniju, nazvanu još i "pluća čovječanstva".[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Field Museum scientists estimate 16,000 tree species in the Amazon". Field Museum. 17. 10. 2013. Pristupljeno 18. 10. 2013.
- ^ "Predstavljamo sedam čuda prirode (sa sajta ritamgrada.rs)". Arhivirano s originala, 1. 1. 2014. Pristupljeno 12. 2. 2014.
Nedovršeni članak Amazonija koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
