Denticija
Denticija je termin koji označava razvoj zuba i njihov raspored u ustima. Konkretno, karakterističan je raspored, vrsta i broj zuba kod određene vrste u određenoj životnoj dobi. To se odnosi na nicanje, broj, tipu i morfo-fiziološka obilježja (to jest odnos oblika i veličine datog zuba i njegove zaključene funkcije) zuba životinje.
Životinje čiji su zubi iste vrste, kao što je većina kičmenjaka koji nisu sisari imaju homodontnu denticiju, dok oni čiji se zubi morfološki razlikuju, imaju heterodontnu denticiju. Denticija životinja sa dva slijeda zuba (mliječni, trajni) naziva se difiodontna, dok denticija životinja sa samo jednim setom zuba tokom života je monofodontna . Denticija u kojoj se zubi kontinuirano odbacuju i zamjenjuju tokom života naziva se polifodontna. Denticija životinja kod kojih su zubi postavljeni u vilične futrole naziva se tekodontna.
Zubna formula
[uredi | uredi izvor]Budući da su zubi svakog sisara specijalizirani za različite funkcije, mnoge njihove skupine izgubile su zube koji nisu potrebni u njihovoj adaptaciji. Oblik zuba također je pretrpio evolucijske promjene kao rezultat prirodne selekcije za specijaliziranu ishranu ili druge prilagodbe. S vremenom su različite skupine sisara razvile različite zubne osobine, kako u broju i vrsti zuba, tako i u obliku i veličini žvačne površine.
Broj zuba svake vrste izražava se zubnom formulom za jednu stranu usta ili kvadrant, pri čemu su gornji i donji zubi prikazani u zasebnim redovima. Broj zuba u ustima dvostruko je manji od navedenog jer postoje dvije strane. U svakom su setu redom navedeni sjekutići (I), očnjaci (C) drugi, pretkutnjaci (P) treći, te na kraju kutnjaci (M), što daje I:C:P:M. Tako, naprimjer, formula 2.1.2.3 za gornje zube označava 2 sjekutića, 1 očnjak, 2 pretkutnjaka i 3 kutnjaka s jedne strane gornjeg dijela usta. Linija dentalne formule označena je malim slovima ispred slova d: na primjer: di: dc: dp. Denticija životinja koja se odnosi na opadajuće ili trajne zube može se tako izraziti zubnom formulom, ispisanom u obliku frakcije, koja se može napisati kao Šablon:DentalFormula ili I.C.P.M / I.C.P.M. Naprimjer, sljedeće formule prikazuju mliječnu i uobičajenu trajnu denticiju svih uskonosnih majmuna, uključujući i ljude:
- Mliječni:
Ovo se može prikazati kao Šablon:DentalFormula. Nadkript i potskript označavaju gornju i donju vilicu, tj. ne označavaju matematičke operacije; brojevi su broj zuba svakog tipa. Crtice (–) formuli također nisu matematički operatori, već razmaci, što znači "do": naprimjer, ljudska formula je Šablon:DentalFormula, što znači da osobe 2 ili 3 kutnjeka na svakoj strani vilice, a 'd' označava opadajuće (tj. mliječne) zube; donji niz ukazuje i na privremene zube. Još jedna napomena je Šablon:DentalFormula
- Stalni: , što se može iskazati i kao Šablon:DentalFormula.
Kad su formule za zube gornje i donje vilice jednake, neki tekstovi pišu formulu bez frakcije (u ovom slučaju 2.1.2.3), na implicitnu pretpostavku da će čitatelj shvatiti da se mora primjenjivati i na gornji i donji kvadrant. To se vidi na primjer u cijelom Cambridgeovom rječniku biologije i evolucije čovjeka.
Najveći broj zuba u bilo kojem poznatom kopnenom sisaru sa placentom Šablon:Navedite bio je 48, s formulom Šablon:DentalFormula. Međutim, niti jedan živi placentalni sisar nema taj broj. Kod postojećih takvih sisara maksimalna je zubna formula je kod svinja: Šablon:DentalFormula . Broj zuba kod sisara obično je identičan u gornjoj i donjoj čeljusti, ali ne uvijek. Naprimjer, polumajmun aj-aj ima formulu Šablon:DentalFormula, demonstrirajući potrebu za gornjim i donjim kvadrantom.
Razlike u imenovanju zuba
[uredi | uredi izvor]Zubi se broje počevši od 1 u svakoj grupi. Dakle, ljudski zubi su I1, I2, C1, P3, P4, M1, M2 i M3. U ljudi treći, molar je poznat kao umnjak ili zub mudrosti]bez obzira na to je li ili nije izbio.
Što se tiče premolara, postoji neslaganje u vezi s tim da li je treći tip mliječnih zuba pretkutnjak (opći konsenzus kod sisara) ili kutnjak (obično se podržava u anatomiji čovjeka). Zbog toga postoji određena razlika između nomenklatura u zoologiji i stomatologiji. To je zato što pojmovi stomatologije, koji su uglavnom preovladavali s vremenom, nisu uključivali evolucijsku teoriju dentacije sisara. Izvorno su bila četiri pretkutnjaka u svakom kvadrantu ranih oblika. Međutim, svi živi primati izgubili su barem prvi premolar. Dakle, većina polumajmuna i širokonosnih majmuna imaju tri pretkutnjaka. Neki rodovi su izgubili i više od jednog. Drugi je izgubljen kod svih uskonosnih majmuna . Preostali stalni premolari tada su pravilno identificirani kao P2, P3 i P4 ili P3 i P4; međutim, tradicijska stomatologija ih naziva P1 i P2.[1][2]
Redoslijed nicanja
[uredi | uredi izvor]Redoslijed izlaska zuba kroz desni poznat je pod nazivom zubna erupcija. Antropoidni primati koji se brzo razvijaju, kao što su makaki , čimpanze i australopitecine imaju erupcijski niz M1 I1 I2 M2 P3 P4 C M3, dok anatomski moderni ljudi imaju niz M1 I1 I2 C P3 P4 M2 M3. Što kasnije započne nastajanje zuba, ranije se prednji zubi (I1 – P4) pojavljuju u slijedu.
Primjeri zubnih formula
[uredi | uredi izvor]| Vrsta | Zubna formula | Komentar |
|---|---|---|
| Neplacentni sisari | . | Besplaceni sisari koji kao što su torbari (npr. Opossum) mogu imati više zuba od placentnih. |
| Kengur | Šablon:DentalFormula[3] | |
| Ostatak porodice Potoroidae | Šablon:DentalFormula | Porodica torbara Potoroidae uključuje betonge, potoruse i dva pacovska kengura. Svi su zečje veličine, smeđi, skačući torbari i podsećaju na velikog glodara ili vrlo malog valabija. |
| Tasmanijski đavo | Šablon:DentalFormula [4] | |
| Oposum | Šablon:DentalFormula [5] | |
| Placentni | . | Neki primjeri zubnih formula sisara sa placentom |
| Armadillo | Šablon:DentalFormula | |
| Aj-aj polumajmuni | Šablon:DentalFormula|Polumajmuni: aj-aj ima formulu mliječnih zuba (dI:dC:dM)Šablon:DentalFormula. | |
| Jazavac | Šablon:DentalFormula[6] | |
| Veliki smeđi šišmiš | Šablon:DentalFormula | |
| Mačka (mliječni) | Šablon:DentalFormula | |
| Mačka (stalni) | Šablon:DentalFormula | Posljednji gornji pretkutnjak i prvi donji kutnjak mačke, budući da je to mesožder, nazivaju i karnasijski, a koriste se za rezanje mesa i kože. |
| Čimpanza | Šablon:DentalFormula | Svi veliki majmuni (izuzev 20–23% ljudi) i majmuni Starog svijeta (izuzev polumajmuna) imaju istu formulu, ponekad poznatu i kao cerkopitekoidna zubna formula. |
| Goveda | Šablon:DentalFormula[7] | Goveda nemaju gornje sjekutiće ili očnjake, rostralni dio gornje vilice koji formira zubni jastučić. Donja je inciziformna, što daje izgled četvrtog sjekutića. |
| Pas (mliječni) | Šablon:DentalFormula[8] | |
| Pas (stalni) | Šablon:DentalFormula[6] | |
| Eulemur | Šablon:DentalFormula | Polumajmunski malgaški rod kojem pripadaju veliki ili pravi lemuri, ogrličasti lemuri (rod Varecia), patuljasti lemuri (rod Mirza) i mišji lemuri (rod Microcebus) također imaju ovu zubnu formulu , ali mišji lemuri imaju i zubni češalj. |
| Euoticus | Šablon:DentalFormula | Polumajmunski rod kojem pripadaju igličaste „bebe grmlja“ (ili galago). Specijalizirana morfologija desni sastoji se od izbočenih zubnih češljeva i konusih gornjih prednjih pretkutnjaka. |
| Lisica (crvena) | Šablon:DentalFormula | |
| Zamorci | Šablon:DentalFormula[9] | |
| Jež | Šablon:DentalFormula | |
| Konj (mliječni) | Šablon:DentalFormula | |
| Konj (stalni) | Šablon:DentalFormula | Stalna denticija varira u rasponu 36–42, ovisno o prisustvu/odsustvu očnjaka brojnih pretkutnjaka. Prvi pretkutnjak (vučji zub) može nedostajati ili biti zakržljao, a uglavnom je prisutan samo u gornjoj (maksilarnoj) čeljusti. očnjaci su mali i šiljasti, a obično su prisutni samo u mužjaka. Očnjaci se pojavljuju kod 20–25% ženki i obično su manji nego kod mužjaka. |
| Čovjek (mliječni zubi) | Šablon:DentalFormula | |
| Čovjek (stalni zubi) | Šablon:DentalFormula | U 20–23% ljudske populacije, kongenitalno nema umnjaka; udio ageneze umnjaka znatno se razlikuje među populacijama, u rasponu od skoro 0% stope incidencije (tasmanijski urođenici) do gotovo 100% (autohtoni Meksikanci.[10] |
| Indri | Vidi komentar | Polumajmun: zubla formula upitna. U obje vilice Šablon:DentalFormula ili Šablon:DentalFormula. Pristalice obje formule slažu se da ima 30 zuba i da u zubnom češlju postoje samo četiri zuba. |
| Vitki lemur | Šablon:DentalFormula | Polumajmun: odrasli namaju gornje očnjake, koji se javljaju u prvoj denticiji. |
| Lav | Šablon:DentalFormula[11] | |
| Krtica | Šablon:DentalFormula | |
| Miš (kućni) | Šablon:DentalFormula | Poljska vuluharica (Perognathus flavescens) ima zubnu formulu Šablon:DentalFormula.[12] |
| Majmuni Novog svijeta | Vidi komentar | Svi majmuni Novog svijeta imaju zubnu formulu Šablon:DentalFormula or Šablon:DentalFormula. |
| Svinja (mliječni) | Šablon:DentalFormula | |
| Svinja (stalni) | Šablon:DentalFormula | |
| Kunić | Šablon:DentalFormula | |
| Rakun | Šablon:DentalFormula | |
| Pacov | Šablon:DentalFormula[6] | |
| Ovca (mliječni) | Šablon:DentalFormula[8] | |
| Ovca (stalni) | Šablon:DentalFormula | |
| Verirovka | Šablon:DentalFormula | |
| Sifaka | Vidi komentar | Polumajmuni_ zubna formuka upitna. Šablon:DentalFormula ili Šablon:DentalFormula. Ima zubnu kandžu kao četiri zuba |
| Vitki lori Slow loris |
Šablon:DentalFormula | Polumajmuni: Donji sjekutići i očnjaci tvore zubni češalj; gornji prednji zub je peglast i kratak. |
| Vjeverica | Šablon:DentalFormula | |
| Avetnjaci | Šablon:DentalFormula | Polumajmuni. |
| Voluharica (poljska) | Šablon:DentalFormula | |
| Lasica | Šablon:DentalFormula |
Upotreba denticije u arheologiji
[uredi | uredi izvor]Stomatologija, odnosno proučavanje zuba, važno je područje u arheologiji, posebno specijaliziranih argeologa za proučavanje starijih ostataka.[13] Denticija nudi brojne prednosti u odnosu na proučavanje ostatka samog kostura (osteometrija). Struktura i raspored zuba je konstanta i iako se nasljeđuje, ne podliježe velikim promjenama tiom promjene okoliša, prehrambene specijalizacije ili promjene u obrascima upotrebe. Ostatak kostura će mnogo vjerovatnije pokazati promjene zbog adaptacije. Zubi se također čuvaju bolje od kostiju, pa je tako uzorak zuba dostupan arheolozima mnogo opsežniji i stoga reprezentativniji.
Stomatologija je posebno korisna u praćenju kretanja drevnih populacija, jer postoje razlike u oblicima sjekutića, broju utora na kutnjacima, prisutnosti/odsutnosti umnjaka i dodatnim kvržicama na pojedinim zubima. Te se razlike ne mogu povezati samo s različitim populacijama širom prostora, već se i vremenom mijenjaju, tako da bi proučavanje karakteristika zuba moglo ukazati o kojoj populaciji se radi i u kojem periodu u historiji te populacije.
Dinosauri
[uredi | uredi izvor]Zubi dinosaura uključivali su sve zube u viličnim kostima, koji se sastoje od samih zubs, gornje vilice, a u nekim slučajevima i kostiju premaksila. Maksila je glavna kost gornje vilicea premaksila je manja kost koja tvori prednju stranu gornje čeljusti životinje. Zub je glavna kost koja formira donju vilicu (mandibule). Predzubna je manja kost koja tvori prednji kraj donje čeljusti kod ornitishijskih (letećih) dinosaura; uvijek je poduprt rožnatim kljunom.
Za razliku od modernih guštera, dinosaurski zubi rasli su pojedinačno u futrolama vilice, poznatih kao alveole. Razlikuju se od zuba drugih kičmenjaka, koji su direktno spojeni sa kostima vilice. Zubi koji su izgubljeni zamijenili su zube ispod korijena u svakoj zubnoj alveoli. Okluzija (grizna površina) odnosi se na zatvaranje usta dinosaura, gdje se susreću zubi iz gornjeg i donjeg dijela vilica. Ako okluzija uzrokuje da zubi iz maksilarnih ili premaksilalarnih kostiju prekrivaju zube izrasle i preksinoćne, kaže se da dinosaurus ima prekomernu preobilnost, što je najčešće stanje u ovoj grupi. Suprotno stanje se smatra podmuklom, što je rijetkost u teropodnim dinosaurima.
Većina dinosaura imala je zube koji su bili sličnih oblika širom čeljusti, ali varirali su u veličini. Oblici zuba dinosaura bili su cilindrični, nalik na klinove, u obliku suze, listova, dijamanta i oštrice. Za dinosaura koji ima različite oblike zuba kažu da ima heterodontsko zubalo. Primjer za to su dinosauri iz skupine Heterodontosauridae i enigmatični rani dinosaur, Eoraptor. Dok je većina dinosaura imala po jedan zub na svakoj strani čeljusti, drugi su imali zubne serije gdje su zubi u predjelu obraza spojeni tako da tvore složene zube. Pojedinačno ti zubi nisu bili pogodni za mljevenje hrane, ali kada bi se spojili s ostalim zubima, formirali bi veliku površinu za mehaničku probavu živih biljnih materijala. Ova vrsta zubne strategije je promatrana kod ornitopopa i ceratopskih dinosaura, kao i kod patkastih hadrosaura koji su imali više od stotinu zuba u svakoj zubnoj bateriji. Zubi mesožderskih dinosaura, zvani zifodontni, obično su bili oštri ili konusni, zakrivljeni, s nazubljenim ivicama. Ovaj zub bio je prilagođen za zahvat i rezanje mesa. U nekim slučajevima, kao što je to opaženo kod zuba Tyrannosaurus rex, oblikovani tako da probiju i drobe kost. Neki dinosauri imali su izbočene zube koji su se pružali prema naprijed u ustima.[14]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Napomene
[uredi | uredi izvor]- ^ Freeman, Patricia W.; Genoways, Hugh H. (decembar 1998), "Recent northern records of the Nine-banded Armadillo (Dasypodidae) in Nebraska", The Southwestern Naturalist, 43 (4): 491–504, JSTOR 30054089, arhivirano s originala, 11. 6. 2011
- ^ Angus Stevenson, ured. (2007), "Dentition definition", Shorter Oxford English Dictionary, 1: A–M (6th izd.), Oxford: Oxford University Press, str. 646, ISBN 978-0-19-920687-2
- ^ "Kangaroo". www.1902encyclopedia.com. Arhivirano s originala, 4. 7. 2017. Pristupljeno 28. 3. 2018.
- ^ University Of Edinburgh Natural History Collection, arhivirano s originala, 1. 3. 2012
- ^ Dental formulae of mammal skulls of North America, Wildwood Tracking, arhivirano s originala, 14. 4. 2011
- ^ a b c Daris R. Swindler. "The Skulls". Chunnie's British Mammal Skulls. Arhivirano s originala, 8. 10. 2012. Pristupljeno 15. 10. 2011.
- ^ "Using Dentition to Age Cattle". fsis.usda.gov. Arhivirano s originala, 16. 9. 2008. Pristupljeno 6. 9. 2008.
- ^ a b "Dental formulae". www.provet.co.uk. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 28. 3. 2018.
- ^ Noonan, Denise. "The Guinea Pig (Cavia porcellus)" (PDF). ANZCCART. Arhivirano s originala (PDF), 4. 8. 2016. Pristupljeno 23. 6. 2020.
- ^ Rozkovcová, E.; Marková, M.; Dolejší, J. (1999). "Studies on agenesis of third molars amongst populations of different origin". Sborník Lékařský. 100 (2): 71–84. PMID 11220165.
- ^ "Dental Formula". www.geocities.ws. Arhivirano s originala, 28. 2. 2017. Pristupljeno 28. 3. 2018.
- ^ "Plains Pocket Mouse (Perognathus flavescens)". www.nsrl.ttu.edu. Arhivirano s originala, 7. 10. 2017. Pristupljeno 28. 3. 2018.
- ^ Towle, Ian; Irish, Joel D.; Groote, Isabelle De (2017). "Behavioral inferences from the high levels of dental chipping in Homo naledi" (PDF). American Journal of Physical Anthropology (jezik: engleski). 164 (1): 184–192. doi:10.1002/ajpa.23250. ISSN 1096-8644. PMID 28542710.
- ^ Martin, A. J. (2006). Introduction to the Study of Dinosaurs. Second Edition. Oxford, Blackwell Publishing. 560 pp. ISBN 1-4051-3413-5.
Reference
[uredi | uredi izvor]- Adovasio, J. M.; Pedler, David (2005), "The peopling of North America", u Pauketat, Timothy R.; Loren, Diana DiPaolo (ured.), North American Archaeology, Blackwell Publishing, str. 35–36, ISBN 978-0-631-23184-4
- Cirelli, Al, Equine Dentition (PDF), Nevada: University of Nevada, pristupljeno 7. 6. 2010
- Mai, Larry L.; Young Owl, Marcus; Kersting, M. Patricia (2005), The Cambridge Dictionary of Human Biology and Evolution, Cambridge & New York: Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-66486-8
- Martin, E. A. (1983), Macmillan Dictionary of Life Sciences (2nd revised izd.), London: Macmillan Press, ISBN 978-0-333-34867-3
- Pence, Patricia (2002), Equine Dentistry: A Practical Guide, Baltimore: Lippincott Williams & Wilkins, ISBN 978-0-683-30403-9
- Primate Dentition: An Introduction to the Teeth of Non-human Primates (PDF), Cambridge: Cambridge University Press, 2002, ISBN 978-0-521-65289-6, arhivirano s originala (PDF), 21. 7. 2011, pristupljeno 23. 6. 2020
|first=nedostaje|last=(pomoć) - Ultimate Ungulates, Family Equidae: Horses, asses, and zebras, Ultimate Unqulate.com, pristupljeno 7. 6. 2010
- Weiss, M. L.; Mann, A. E. (1985), Human Biology and Behaviour: An Anthropological Perspective (4th izd.), Boston: Little Brown, ISBN 978-0-673-39013-4
Dopunska literatura
[uredi | uredi izvor]- Daris R. Swindler (2002), "Chapter 1: Introduction (pp. 1–11) and Chapter 2: Dental anatomy (pp. 12–20)." (PDF), Primate Dentition: An Introduction to the Teeth of Non-human Primates, Cambridge: Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-65289-6, arhivirano s originala (PDF), 21. 7. 2011, pristupljeno 23. 6. 2020 See also preview pages in Google books
- Feldhamer, George A.; Lee C. Drickhamer; Stephen H. Vessey; Joseph F. Merritt; Carey Krajewski (2007), "4: Evolution and Dental Characteristics", Mammalogy: Adaptation, Diversity, Ecology, Baltimore, Maryland: Johns Hopkins University Press, str. 48–67, ISBN 978-0-8018-8695-9, pristupljeno 7. 6. 2010 (link provided to title page to give reader choice of scrolling straight to relevant chapter or perusing other material).
