Kobilica (sazviježđe)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kobilica (lat.: Carina)
Carina
klikni za veću sliku
SkraćenicaCar
GenitivCarinae
SimboliziraBrodska kobilica
Rektascenzija9 h
Deklinacija-60°
Površina494 kv. stepen. (rang: 34.)
Broj zvijezda
sjajnijih od m = 3
6
Najsjajnija zvijezdaαあるふぁ Car
(Priv. mag. -0.72)
Meteorski pljuskoviEta Carinidi
Susjedna sazviježđaKrma Jedro Kompas
Vidljivo u rasponu geografskih širina: +20° i −90°
U najboljem položaju za posmatranje u 21h u mjesecu martu.

Kobilica (lat.. Carina) je veoma veliko sazviježđe južne hemisfere. Ono je bilo dio drevnog sazviježđa Argo Navis (brod Argonauta). Najsjajnija zvijezda je αあるふぁ Car (Canopus) prividnog sjaja -0.72 . Ona je druga zvijezda po sjaju na našem nebu. Ovdje ima veoma veliki broj zvjezdanih jata i drugih astronomskih objekata. [1] [2]

Važniji objekti[uredi | uredi izvor]

Zvijezde[uredi | uredi izvor]

Ima veoma dosta divova i superdivova.[3]

Divovi[uredi | uredi izvor]

Pored Canopus, poznata je plavo-bijela zvijezda βべーた Car (Miaplacidus) udaljena 300 sg i prividnog sjaja od 1,7 mag. εいぷしろん Car se sastoji od dvije zvijezde, primarna je εいぷしろん Car A žuti div spektralne kalse K0 , poznat i po nazivima She odnosno Avior, prividnog sjaja od 1,9 mag. Može se lako posmatrati s teleskopom (apertura 5 cm), dok je sekundarna plavi patuljak spektralne klase B. Promjenljiva zvijezda ηいーた Car je također interesantna, okružena je maglinom istog imena, većom od magline Orion. ηいーた Car je 1843. imala prividan sjaj od -1 (odgovara Sirijusu) dok u današnje vrijeme ima oko 6-7 mag. Pretpostavlja se da je nestabilan div sa 100 masa Sunca, kandidat je za supernovu (za oko 10000 godina). ωおめが Car je plavo-bijeli div spektralne klase B, udaljen 370 sg.[3][1]

Superdivovi[uredi | uredi izvor]

υうぷしろん Car je udaljena 1623 sg s prividnim sjajem od 3 mag, sastoji se od superdiva spektralne klase A i diva spektralne klase B. t2 Car se isto sastoji od dvije zvijezde, primarna je superdiv, udaljena je 1500 sg. Superdiv ιいおた Car udaljen je 690 sg i 4900 sjajniji od Sunca. Svijetli plavi promjenljivi superdiv AG Carinae je s apsolutnim sjajem od -10,3 jedna od najsjajnijih zvijezda u našoj galaksiji.[3]

Promjenljive zvijezde[uredi | uredi izvor]

PP Carinae je plavo-bijeli patuljak prividnog sjaja 3,3, udaljen 497 sg. Promjenljivog je sjaja podvrste γがんま Cas. V337 Carinae je svijetli div F tipa promjenljvog sjaja (3,36-3,44). Udaljen je 740 sg. V357 Carinae je spektroskopijska ekliptična dvostruka zvijezda s prividnim sjajem od 3,43. Udaljen je 419 sg, sastoji se od dva plavo-bijela subdiva s orbitalnim periodom od 6,75 dana. χかい Car je plavo-bijeli subdiv, s prividnim sjajem od 3,46 i udaljen 387 sg. Ubraja se u promjenljive podvrste βべーた Cep perioda promjene sjaja traje 2,42 sata. L Carinae je žuti superdiv G tipa, prividnog sjaja od 3,69 mag, udaljen 1510 sg. Spada u Cefeide, sjajnost varira 3,28-4,18 s periodom trajanja od 35,54 dana. Također Cefeida je žuti hiperdiv G tipa, 747 puta veći od Sunca, V382 Carinae udaljena 5930 sg. Sjajnost varira 3,84-4,02. V533 Carinae je bijeli superdiv A tipa, s prividnim sjajem od 4,59 mag, udaljen 4000 sg. Ubraja se u αあるふぁ Cyg promjenljive.[3]

Patuljci[uredi | uredi izvor]

Plavi patuljak glavnog niza θしーた Car je najpoznatija zvijezda u otvorenom zvjezdanom jatu IC 2602.[3]

Asterizmi[uredi | uredi izvor]

βべーた, θしーた,υうぷしろん i ωおめが Car čine asterizam Dijamantni krst. ιいおた Car u sastavu sa Avior, δでるた Vel i κかっぱ Vel formira Lažni krst.

Objekti dubokog neba[uredi | uredi izvor]

Meteorski pljuskovi[uredi | uredi izvor]

Eta Carinidi mogu se posmatrati od 14-27. januara, svoj vrhunac dostižu 21. januara.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Sazviježđe Kobilica iz arhiva astronomije u Arhivirano 1. 11. 2011. na Wayback Machine Minhenu pristupljeno 13.2.2014 (de)
  2. ^ Zvijezde u sazviježđu Kobilica iz njemačkog arhiva astronomije u Arhivirano 5. 3. 2016. na Wayback Machine Minhenu pristupljeno 13.2.2014 (de)
  3. ^ a b c d e Sazviježđe Kobilica iz constellation-guide.com pristupljeno 13.2.2014 (en)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]