Mramorno more
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα
Voda mu je slana, a od Galipolja do Izmira je dugo 282 km i 80 km široko. U blizini obale je duboko uglavnom samo 50 m, dok je na najdubljim mjestima i više od 1300 m. Površina Mramornog mora iznosi 11.655 km², od čega 182 km² otpada na otoke. Na istoku je Izmirski zaljev, a na jugoistoku Mudanjski zaljev. Mramorno more dobilo je ime po otoku koji je u njemu i zove se Mramorni otok (u staro vrijeme Prokonnesos). Otok je dugačak 21 km i širok 10 km, a površina mu je oko 130 km². Pored poznatog bijelog mramora (otuda i porijeklo imena) na otoku se proizvodi vino, žitarice i masline.
Mramorno more služi i kao regulator količine vode kojom više moćnih rijeka pune Crno more a kroz Mramorno more te vode neprekidno prolaze u Sredozemno. Nivo vode u Crnom moru je viši od onog u Egejskomm
U ovom moru se nalaze dvije skupine ostrva poznatih pod imenom Princezina ostrva i Mramorna ostrva. Ova posljednja grupa daje ime cijelom moru jer se na tim ostrvima nalaze bogati izvori mramora (na grčkom, marmaros).
Propontis (Προποντίς, -ίδος < pro 'prije' + pontos, "Crno more") je stari grčki naziv za ovo more.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Grad Adiyaman, Turska - Mramorno more (na engleskom)