Narodni heroj Jugoslavije
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Prvi narodni heroj proglašen je februara 1942, neposredno pošto je odlukom Vrhovnog štaba uvedeno zvanje narodnog heroja. Orden narodnog heroja ustanovljen je Ukazom Vrhovnog komadanta NOV i POJ 15.08.1943.godine o odlikovanjima u NOV, dodjeljivan je onima koji su pokazivali osvjedočeni heroizam na bojnom polju ili u držanju pred neprijateljem. Takvih je bilo mnogo među borcima i rukovodiocima oružane borbe, ljudi i žena svih uzrasta i zanimanja svih nacionalnosti. Samo najhrabrijima je pripalo ovo zvanje. Narodnim heroja proglašeno je 1322 učesnika oružane revolucije, 19 stranih državljana (16 građana SSSR, i po jedan Poljak, Čeh i Italijan), 32 jedinice i ustanova, 4 društveno političke organizacije.
Većina narodnih heroja bili su muškarci 1231, dok je žena bilo 91. Prema političkoj pripadnosti većinom su bili komunisti. Oko 97% poginulih i strijeljanih narodnih heroja bili su komunisti, a također i svi koji su preživjeli oružanu revoluciju: članovi KPJ 1284. članovi SKOJ-a 18 i neorganizovanih ili nepoznate političke pripadnosti 20. Podaci o zanimanju narodnih heroja uvjerljivo ilustriraju širinu oružane revolucije. Najviše je bilo rudara i industrijskih radnika 34%, studenti i đaci čine 19 % svih narodnih heroja, poljoprivredni radnici 18%, stručnjaci svih profila 13%, studenti i đaci čine polovinu intelektualaca među narodnim herojima.
- Rudari, industrijski i njima slični radnici 452,
- poljoprivrednici i njima srodni radnici 236,
- radnici u trgovinama i uslugama 33,
- oficiri i podoficiri jugoslovenske vojske i žandari 82
- administracija i njima srodni službenici 78
- pravnici 64
- profesori i ucčtelji 54
- inžinjeri i ljekari 27
- ostali stručnjaci i umjetnici 29
- studenti 184
- đaci 66
- domaćice 14
- nepoznato 5
Starosna struktura narodnih heroja govori i mladosti naše revolucije. Polovina narodnih heroja je otisla u rat sa manje od 25 godina, a samo njih 325 je imalo više od 30 godina. Od ukupnog broja poginulih i umrlih narodnih heroja 42% su bili mlađi od 16 do 26 godina, 38 % su imali 26 do 34 godine. Tri četvrtine narodnih heroja bili su mlađi od 34 godine, 25 među njima nisu imali ni 20 godina u trenutku pogibije, a troje su bili mlađi od 17 godina. Skojevka Milka Bosnić je imala samo 15 godina kada je poginula poslije svog podviga- skidanja ćebeta sa partizanskog tenka prilikom desanta na Drvar maja 1944. godine. Milka Bosnić je posljednji proglašeni narodni heroj u Jugoslaviji 1974. Ogromma većina narodnih heroja proglasena je poslije rata. Najvise ih je proglaseno 1953. Zatim 1954, 1955. Josip Broz Tito dobio je jedini ovaj orden jedanput 1944. i dva puta poslije rata. Broj proglašenih heroja po godinama je
1942. god | 16 |
1943. god. | 20 |
1944. god. | 27 |
1945. god. | 88 |
1946. god. | 6 |
1947. god. | 1 |
1948. god. | 41 |
1949. god. | 51 |
1950. god. | 1 |
1951. god. | 356 |
1952. god. | 100 |
1953. god. | 633 |
1955. god. | 2 |
1956 do 1974. god. | 16 |
Poginuli prema godini borbe i prema uzrastu
[uredi | uredi izvor]Od 955 palih heroja, 77 % izgubilo je život u direktnoj oružanoj borbi s neprijateljem. Oko 15 % je streljano ili nastradalo u zatvorima i logorima, a oko 7 % je umrlo poslije rata od posljedica rata ili mučenja u zatvorima.
Prema godini rata, najviše narodnih heroja je poginulo 1943 — gotovo 30 %, a zatim 1942 — 27,5 %. Neposredno poslije rata poginulo je 9 narodnih heroja, mahom u obračunu s ostacima neprijateljskih bandi, a neki i nesretnim slučajem. 55 narodnih heroja je izvršilo samoubistvo da ne bi pali neprijatelju u ruke.
Mjesto rođenja i stradanja narodnih heroja
[uredi | uredi izvor]Najveći broj narodnih heroja rođen je u Hrvatskoj — 21,9 %, zatim u Bosni i Hercegovini — 20,6, u Crnoj Gori — 18,7, u Srbiji bez pokrajina 15, u Sloveniji 11,05 %. Najviše poginulih i strijeljanih narodnih heroja je iz Bosne i Hercegovine —23,1 %, Srbije — 21, Hrvatske i Crne Gore — po 20 %. Najviše narodnih heroja je poginulo u Bosni i Hercegovini — 32 %, u užoj Srbiji — 19, Hrvatskoj 18, Sloveniji 12, Crnog Gori 8, Makedoniji 5, Vojvodini 2 i na Kosovu 1 %. Od ukupnog broja narodnih heroja, relativno je najviše poginulih s Kosova (85 %). To jest 11 od 13 proglašenih. Taj procent u užoj Srbiji iznosi 78%, u Bosni i Hercegovini 77% a kod ostalih se kreće od 73 u Crnoj Gori do 65 %, u Hrvatskoj.
Živih narodnih heroja u 1957. je bilo 410, u 1975. 367, a u 1981, 343 narodna heroja.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |