Slavonija: razlika između inačica

[[File:Slavonia.svg|thumb|{{Obojani okvir|#a24acc}} Slavonija (sa zapadnim Srijemom) i {{Obojani okvir|#ca97e1}} [[Baranja (regija)|Baranja]] na karti [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]]]

[[Datoteka:HRV_Slavonia_COA.svg|mini|Grb Slavonije, nalazi se i u štitu na kruni [[Grb Republike Hrvatske|grba Republike Hrvatske]]]]

'''Slavonija''' je povijesna regija u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Leži između [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Drava|Drave]] na sjeveru (granica s [[Mađarska|Mađarskom]]), [[Sava|Save]] na jugu (granica s [[BiH]]), planine [[Papuk]] na zapadu i [[Dunav]]a na istoku (granica s [[Srbija|Srbijom]]), s izuzetkom [[Srijem]]a (granica između Slavonije i Srijema nije precizno određena). Slavonija je glavna žitnica i poljoprivredno najrazvijeniji dio Hrvatske.

 

== Povijest ==

Regija je prvotno bila dio rimske pokrajine [[Panonija|Panonije]], a nakon propasti [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], naseljavaju je [[Slaveni]]. Lokalna plemena ovdje stvaraju svoju prvu državu, koja će stupiti u savez s Avarima. Prije dolaska Mađara u Panoniju, Slaveni formiraju relativno usko povezanu zajednicu sve od zapadnih Karpata do Sjevernog Balkana, te čine većinu stanovništva na zapadnoj obali Dunava sve do Alpa. Slavonija se u to doba proseže od današnje zapadne Vojvodine do Istočnih Alpa. Stanovnici regije sebe identificiraju jednostavno kao "slaveni", odnosno "sloven(c)i/slavon(c)i", tako ih identificiraju i njihovi jugo-zapadni susjedi latini kao Sclaveni, dok ih susjedi Bavarci identificiraju kao Vendi sve od njihove najzapadnije inačice oko izvora rijeke Drave do Dunava. Tomislav I. osvaja dio panonskih kneževina pa [[925.]] godine one postaju dio Hrvatske Kraljevine. [[1091.]] godine regiju osvajaju Mađari, 11 godina prije ostatka tadašnje hrvatske države. Tada postaje administrativna jedinica nezavisna od Hrvatske, i takva ostaje sve do 19. stoljeća. <br/>

Nakon poraza hrvatsko-mađarske vojske u [[Bitka na Mohačkom polju|bitci na Mohačkom polju]] [[1526.]] regija prelazi u vlast [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. [[12. ožujka]] godine [[1689.]] na brdu Sokolovcu kod [[Požega|Požege]], fra [[Luka Ibrišimović]] je s narodnom vojskom razbio Turke, te je tom prigodom dobio nadimak Sokol. Fra Luka i njegova narodna vojska odigrali su veliku ulogu u oslobođenju Slavonije. [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mirovnim sporazumom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699.]], dolazi pod [[Habsburg|Habsburšku]] krunu zajedno s ostatkom Hrvatske, ali postaje drugačija geografska i administrativna jedinica od one prijašnje srednjovjekovne. Tamo gdje je ranije Slavonija bila regija između rijeke Drave i Kupe, Habsburška Slavonija je bila njezina istočnija varijanta rijetko naseljenih teritorija između Drave i Save. U prvo vrijeme Habsburške vladavine bila je autonomno kraljevstvo, dok su južni dijelovi bili dio [[Vojna krajina|Vojne krajine]], pod upravom Ratnog vijeća u [[Beč]]u. Nakon [[revolucija 1848.|revolucije 1848.]] Hrvatska i Slavonija čine autonomnu Hrvatsko-Slavonsku regiju, koja [[1867.]] dolazi u ugarski dio monarhije. [[1881.]][[ Vojna krajina]] se konačno sjedinjuje s civilnom Hrvatskom, čime se cijela regija opet nalazi pod hrvatskom vlašću.