Krom
krom | ||
---|---|---|
| ||
Osnovna svojstva | ||
Element Simbol Atomski broj |
krom Cr 24 | |
Kemijska skupina | prijelazni metali | |
Grupa, perioda, Blok | 6, 4, d | |
Izgled | srebrnasta krutina![]() | |
Gustoća1 | 7150 kg/m3 | |
Tvrdoća | 1060 MPa (HV), 1120 MPa (HB), 8,5 (Mohsova skala) | |
Specifični toplinski kapacitet (cp ili cV)2 |
(25 °C) 23,35 J mol–1 K–1 | |
Talište | 1907 °C | |
Vrelište3 | 2671 °C | |
Toplina taljenja | 21,0 kJ mol-1 | |
Toplina isparavanja | 339,5 kJ mol-1 | |
1 pri standardnom tlaku i temperaturi | ||
Atomska svojstva | ||
Atomska masa | 51,9961(6) | |
Elektronska konfiguracija | [Ar] 3d5 4s1 |
Krom je kemijski element atomskog (rednog) broja 24 i atomske mase 51,9961(6). U periodnom sustavu elemenata predstavlja ga simbol Cr.
Svojstva
urediKrom (Cr) je otkrio 1791. (a 1798. izolirao) L.-N. Vauquelin.
Naziv "krom" dolazi od grčke riječi "
Kemijski element 6. skupine periodnoga sustava elemenata, vrlo tvrd, srebrnobijeli metal plavkasta odsjaja koji se može polirati (uglačati) do visokoga sjaja. Nema mirisa ni okusa, a podatan je za kovanje. U dodiru s kisikom, zrakom ili vodenom parom prevlači se vrlo tankim slojem oksida otpornim na koroziju. Nije topljiv u dušičnoj kiselini i zlatotopci, sporo se otapa u hladnoj klorovodičnoj i sumpornoj kiselini, a u vrućima puno brže. Na povišenim temperaturama reagira s mnogim nemetalima. Daje zelenu boju smaragdu, a crvenu rubinu. Nije otrovan, ali su otrovni njegovi spojevi, posebice kromna kiselina i alkalijski dikromati. Najčešće se dobiva iz kromita (FeCr2O4), tehničke čistoće aluminotermijskim i silikotermijskim postupkom, a visoke čistoće elektrolitskim postupkom. U velikim se količinama upotrebljava kao legirani metal u proizvodnji nehrđajućih čelika, za elektrolitičko prevlačenje površina metala i nemetala (kromiranje), za proizvodnju kermeta, itd.
Uporaba i dobivanje
urediKrom se dobiva iz rude kromita (FeCr2O4). Komercijalni proces ekstrakcije kroma iz kromita sastoji se od zagrijavanja rude u prisustvu aluminija i silicija. Oko dvije petine svjetskih zaliha kroma se nalaze u Južnoj Africi, a značajni proizvođači su i Kazahstan, Indija, Rusija i Turska. Oko 15 milijuna tona kromove rude proizvedeno je u 2000. godini.
U elementarnom obliku krom se nalazi mnogo rjeđe.
Rudnik dijamanata Udačnaja u ruskoj republici Jakutska proizvodi uzorke elementarnog kroma.
Važniji kromovi spojevi
urediKrom ima široku primjenu kao sastojak legura (primjerice, nehrđajućeg čelika posebne čvrstoće), kojima povećava otpornost na koroziju, a zadržava im sjaj i tvrdoću. Vrlo poznata zaštita željeza njime je postupak kromiranja.
Dodaje se i antikorozivnim bojama, služi kao katalizator u nekim kemijskim procesima, za izradu kalupa za proizvodnju cigli, a spojevi kroma imaju široku primjenu u metalurgiji i kemijskoj industriji.
Najvažniji je kromov spoj natrijev dikromat (NaCr2O7), koji se upotrebljava kao sirovina za dobivanje ostalih tehnički važnih kromovih spojeva, kao snažni oksidans, katalizator ili nosilac katalizatora, štavilo u industriji kože, za površinsku obradbu metala, impregnaciju drva itd.
- bezvodni kromov klorid (CrCl3) se upotrebljava za dobivanje elementarnoga kroma, kromiranje čeličnih predmeta i u sintezi organskih spojeva),
- kromov(III) oksid (Cr2O3) se koristi za bojanje stakla i porculana,
- otrovni kromov(IV) oksid (CrO3) je iznimno jak oksidans (za elektroplatiniranje i elektrolitsko dobivanje elementarnoga kroma),
- kromna kiselina (H2CrO4), za pripravu močila i kupka za kromiranje,
- kalijev dikromat (K2Cr2O7) se koristi u fotografskoj industriji, u proizvodnji žigica i u analitičkoj kemiji.
- natrijev kromat (Na2CrO4) je pogodan za bojenje tekstila i zaštitu od korozije itd.
Izvori
uredi- Tehnički leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., CIP zapis dostupan u računalnom katalogu. Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. ISBN 978-953-268-004-1.
H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||
Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||
Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||
K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | As | Br | Kr | ||||||||||||||||
Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Te | I | Xe | |||||||||||||||
Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Rn | ||
Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Nh | Fl | Mc | Lv | Ts | Og |
Alkalijski metali | Zemnoalkalijski metali | Lantanoidi | Aktinoidi | Prijelazni metali | Slabi metali | Polumetali | Nemetali | Halogeni elementi | Plemeniti plinovi |