Ošanjići
Ošanjići (Ošanići) su naseljeno mjesto u općini Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
| Ošanjići | |
|---|---|
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
| Općina/Grad | Stolac |
| Koordinate | 43°05′N 17°56′E / 43.09°N 17.94°E |
| Stanovništvo | |
| – naselje (2013.) | 1.004 |
 | |
  Ošanjići Ošanjići na zemljovidu BiH | |
Stanovništvo
urediPopisi 1971. – 1991.
uredi| Ošanjići | ||||||
| godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
| Muslimani | 801 (72,68%) | 139 (73,54%) | 216 (70,58%) | |||
| Hrvati | 166 (15,06%) | 18 (9,52%) | 33 (10,78%) | |||
| Srbi | 118 (10,70%) | 30 (15,87%) | 57 (18,62%) | |||
| Jugoslaveni | 10 (0,90%) | 2 (1,05%) | 0 | |||
| ostali i nepoznato | 7 (0,63%) | 0 | 0 | |||
| ukupno | 1.102 | 189 | 306 | |||
2013.
uredi| Ošanjići | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Bošnjaci | 749 (74,60%) | |||||
| Hrvati | 218 (21,71%) | |||||
| Srbi | 11 (1,10%) | |||||
| ostali i nepoznato | 26 (2,59%) | |||||
| ukupno | 1.004 | |||||
Znamenitosti
uredi.JPG)
- Daorson, nekadašnji glavni grad Daorsa u blizini Ošanjića, nacionalni spomenik BiH
- Crkva sv. Petra i Pavla, pravoslavna crkva podignuta prije 1505., nacionalni spomenik BiH[3] Zadužbina je feudalne obitelji Hrabrena Miloradovića. Ktitor te crkve vojvoda Radoslav Hrabren pokopan je ispred crkve 1505. godine. Pokazuje miješane umjetničke elemente. Ulazna vrata imaju orijentalne elemente. Zvonik je građen pod utjecajem hrvatskih graditelja iz Dalmacije, "na preslicu", tipična osobina dalmatinske arhitekture.[4]
Izvori
uredi- ↑ a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 24. svibnja 2019.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Odluka o proglašenju Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. veljače 2018. (Wayback Machine) Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH (pristupljeno 31. siječnja 2018.)
- ↑ Zračna luka Mostar Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. ožujka 2019. (Wayback Machine) (ur. Željko Raguž) Stolac - kulturno-povijesni vodič, Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 53 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)