Futur prvi: razlika između inačica
m razdvojbe_Morfologija |
m Undid edits by 31.217.8.131 (talk) to last version by PonoRoboT Oznake: uklanjanje SWViewer [1.4] |
||
(Nije prikazano 40 međuinačica 27 suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Glagolska vremena hrvatskog jezika}} |
{{Glagolska vremena hrvatskog jezika}} |
||
'''Futur prvi''' ([[latinski jezik|lat.]] ''futurus'' = budući), također futur I |
'''Futur prvi''' ([[latinski jezik|lat.]] ''futurus'' = budući), također futur I ili buduće vrijeme [[glagol]]a u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] tvori se od nenaglašenog [[prezent]]a [[pomoćni glagoli|pomoćnog glagola]] ''htjeti'' i [[infinitiv]]a. |
||
== Primjeri futura == |
== Primjeri futura == |
||
<br> |
|||
Futur prvi glagola ''raditi'': |
Futur prvi glagola ''raditi'': |
||
Redak 23: | Redak 18: | ||
| ''on će raditi '' || ''oni će raditi'' |
| ''on će raditi '' || ''oni će raditi'' |
||
|} |
|} |
||
Specifična futuru prvom jest [[morfologija (jezikoslovlje)|morfološka]] promjena koja nastaje u inverziji pomoćnog glagola i infinitiva pa glagoli čiji infinitiv završava s ''-ti'' gube dio infinitivnog nastavka: |
Specifična futuru prvom jest [[morfologija (jezikoslovlje)|morfološka]] promjena koja nastaje u inverziji pomoćnog glagola i infinitiva pa glagoli čiji infinitiv završava s ''-ti'' gube dio infinitivnog nastavka: |
||
Redak 40: | Redak 34: | ||
|} |
|} |
||
Krnji se infinitivni nastavak ''-t'' piše, ali se ne izgovara (izgovara se /radi ću/). Kao takav, koristi se i u književnom jeziku, naročito u proznoj literaturi i drami. |
|||
Glagoli čiji infinitivi završavaju na ''-ći'' ne prolaze kroz istu promjenu: |
|||
{| class="wikitable" |
{| class="wikitable" |
||
Redak 55: | Redak 50: | ||
| ''peći će '' || ''peći će'' |
| ''peći će '' || ''peći će'' |
||
|} |
|} |
||
Promjena se ne događa jer je teško izgovoriti dva slova "ć" zaredom pa tako slovo "i" ostaje među njima. |
|||
== Futur prvi pomoćnih glagola == |
== Futur prvi pomoćnih glagola == |
||
<br> |
|||
Futur prvi [[pomoćni glagoli|pomoćnih glagola]] ''biti'' i ''htjeti'': |
Futur prvi [[pomoćni glagoli|pomoćnih glagola]] ''biti'' i ''htjeti'': |
||
<table class="wikitable" border="1" cellpadding="10" valign="top"> |
<table class="wikitable" border="1" cellpadding="10" valign="top"> |
||
Redak 88: | Redak 79: | ||
# on/ona/ono će htjeti |
# on/ona/ono će htjeti |
||
# mi ćemo |
# mi ćemo htjeti |
||
# vi ćete htjeti |
# vi ćete htjeti |
||
# oni/one/ona će htjeti |
# oni/one/ona će htjeti |
||
Redak 117: | Redak 108: | ||
</table> |
</table> |
||
== Uporaba == |
== Uporaba == |
||
<br> |
|||
* Futur prvi koristi se za radnju koja će se dogoditi ili nastaviti događati kasnije u odnosu na trenutak u kojem se izražavamo: |
* Futur prvi koristi se za radnju koja će se dogoditi ili nastaviti događati kasnije u odnosu na trenutak u kojem se izražavamo: |
||
: ''Posljedice uragana Katrina osjećat će se godinama.'' |
: ''Posljedice uragana Katrina osjećat će se godinama.'' |
||
:<small>U ovom primjeru nije nužno jasno je li se [[uragan]] već dogodio u trenutku kad govorimo o njegovim posljedicama, tj. osjećaju li se već posljedice uragana. To je ujedno i nevažno za uporabu futura prvog: posljedice će se osjećati u budućnosti u odnosu na trenutak kad je predviđanje u posljedicama iskazano te je stoga pravilno koristiti futur prvi.<small> |
:<small>U ovom primjeru nije nužno jasno je li se [[uragan]] već dogodio u trenutku kad govorimo o njegovim posljedicama, tj. osjećaju li se već posljedice uragana. To je ujedno i nevažno za uporabu futura prvog: posljedice će se osjećati u budućnosti u odnosu na trenutak kad je predviđanje u posljedicama iskazano te je stoga pravilno koristiti futur prvi.</small> |
||
* Česta je pojava zamjene futura prvog [[prezent |
* Česta je pojava zamjene futura prvog [[prezent]]om nesvršenog vida: |
||
: ''Stižem prvim vlakom.'' <small>umjesto</small> ''Stići ću prvim vlakom.'' |
: ''Stižem prvim vlakom.'' <small>umjesto</small> ''Stići ću prvim vlakom.'' |
||
== U drugim slavenskim jezicima == |
|||
U '''zapadnoslavenskim''' i '''istočnoslavenskim''' jezicima kao što su: [[Poljski jezik|poljski]], [[Češki jezik|češki]], [[Slovački jezik|slovački]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Bjeloruski jezik|bjeloruski]] i [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] futur I se tvori pomoću onoga što se u hrvatskoj gramatici naziva "svršeni prezent pomoćnog glagola ''biti'' " i infinitiva glavnog glagola. |
|||
Kada bi se takav način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike. |
|||
{| class="wikitable" |
|||
! lice !! jednina !! množina |
|||
|- |
|||
! 1. |
|||
| ''budem peći'' || ''budemo peći'' |
|||
|- |
|||
! 2. |
|||
| ''budeš peći'' || ''budete peći'' |
|||
|- |
|||
! 3. |
|||
| ''bude peći'' || ''budu peći'' |
|||
|} |
|||
Takav način tvorbe futura I je jedini logički ispravan način tvorbe budućeg glagolskog vremena u slavenskim jezicima. Hrvatska verzija futura I u suštini nije buduće glagolsko vrijeme, već se radi o izražavanju htijenja u sadašnjosti. |
|||
⚫ | |||
U '''bugarskom''' se jeziku futur I tvori pomoću riječi ''šte (ще)'' i prezenta glavnog glagola. Riječ ''šte (ще)'' je izvedenica od pomoćnog glagola ''htjeti''. |
|||
Kada bi se bugarski način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike. |
|||
{| class="wikitable" |
|||
! lice !! jednina !! množina |
|||
|- |
|||
! 1. |
|||
| ''šte pečem'' || ''šte pečemo'' |
|||
|- |
|||
! 2. |
|||
| ''šte pečeš'' || ''šte pečete'' |
|||
|- |
|||
! 3. |
|||
| ''šte peče'' || ''šte peku'' |
|||
|} |
|||
U '''timočkom''' (torlačkom) narječju srpskog jezika futur I tvori se pomoću riječi ''ću/će'' i prezenta glavnog glagola. |
|||
<!-- interwiki --> |
|||
Kada bi se bugarski način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike. |
|||
[[als:Futurum]] |
|||
⚫ | |||
[[ca:Futur]] |
|||
[[da:Fremtiden]] |
|||
[[de:Futur]] |
|||
[[es:Futuro]] |
|||
[[he:עתיד]] |
|||
[[hu:Jövő]] |
|||
[[nl:Toekomst]] |
|||
[[ja: |
|||
[[pl:Przyszłość]] |
|||
[[fi:Futuuri]] |
|||
[[sv:Framtiden]] |
|||
[[zh: |
Posljednja izmjena od 23. ožujka 2022. u 12:51
Glagolska vremena |
---|
Jednostavni glagolski oblici: |
Infinitiv |
Prezent |
Aorist |
Imperfekt |
Imperativ |
Glagolski pridjev |
Glagolski prilog |
Složeni glagolski oblici: |
Perfekt |
Pluskvamperfekt |
Kondicional |
Futur prvi |
Futur drugi |
Pasivni glagolski oblici |
Futur prvi (lat. futurus = budući), također futur I ili buduće vrijeme glagola u hrvatskom jeziku tvori se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva.
Futur prvi glagola raditi:
lice | jednina | množina |
---|---|---|
1. | ja ću raditi | mi ćemo raditi |
2. | ti ćeš raditi | vi ćete raditi |
3. | on će raditi | oni će raditi |
Specifična futuru prvom jest morfološka promjena koja nastaje u inverziji pomoćnog glagola i infinitiva pa glagoli čiji infinitiv završava s -ti gube dio infinitivnog nastavka:
lice | jednina | množina |
---|---|---|
1. | radit ću | radit ćemo |
2. | radit ćeš | radit ćete |
3. | radit će | radit će |
Krnji se infinitivni nastavak -t piše, ali se ne izgovara (izgovara se /radi ću/). Kao takav, koristi se i u književnom jeziku, naročito u proznoj literaturi i drami.
Glagoli čiji infinitivi završavaju na -ći ne prolaze kroz istu promjenu:
lice | jednina | množina |
---|---|---|
1. | peći ću | peći ćemo |
2. | peći ćeš | peći ćete |
3. | peći će | peći će |
Promjena se ne događa jer je teško izgovoriti dva slova "ć" zaredom pa tako slovo "i" ostaje među njima.
Futur prvi pomoćnih glagola biti i htjeti:
glagol biti | glagol htjeti | |
---|---|---|
Futur prvi |
|
|
Futur prvi - inverzija |
|
|
- Futur prvi koristi se za radnju koja će se dogoditi ili nastaviti događati kasnije u odnosu na trenutak u kojem se izražavamo:
- Posljedice uragana Katrina osjećat će se godinama.
- U ovom primjeru nije nužno jasno je li se uragan već dogodio u trenutku kad govorimo o njegovim posljedicama, tj. osjećaju li se već posljedice uragana. To je ujedno i nevažno za uporabu futura prvog: posljedice će se osjećati u budućnosti u odnosu na trenutak kad je predviđanje u posljedicama iskazano te je stoga pravilno koristiti futur prvi.
- Česta je pojava zamjene futura prvog prezentom nesvršenog vida:
- Stižem prvim vlakom. umjesto Stići ću prvim vlakom.
U zapadnoslavenskim i istočnoslavenskim jezicima kao što su: poljski, češki, slovački, ruski, bjeloruski i ukrajinski futur I se tvori pomoću onoga što se u hrvatskoj gramatici naziva "svršeni prezent pomoćnog glagola biti " i infinitiva glavnog glagola.
Kada bi se takav način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike.
lice | jednina | množina |
---|---|---|
1. | budem peći | budemo peći |
2. | budeš peći | budete peći |
3. | bude peći | budu peći |
Takav način tvorbe futura I je jedini logički ispravan način tvorbe budućeg glagolskog vremena u slavenskim jezicima. Hrvatska verzija futura I u suštini nije buduće glagolsko vrijeme, već se radi o izražavanju htijenja u sadašnjosti.
U bugarskom se jeziku futur I tvori pomoću riječi šte (ще) i prezenta glavnog glagola. Riječ šte (ще) je izvedenica od pomoćnog glagola htjeti.
Kada bi se bugarski način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike.
lice | jednina | množina |
---|---|---|
1. | šte pečem | šte pečemo |
2. | šte pečeš | šte pečete |
3. | šte peče | šte peku |
U timočkom (torlačkom) narječju srpskog jezika futur I tvori se pomoću riječi ću/će i prezenta glavnog glagola.
Kada bi se bugarski način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike.