Futur prvi: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 23. ožujka 2022. u 12:51

Glagolska vremena
Jednostavni glagolski oblici:
Infinitiv
Prezent
Aorist
Imperfekt
Imperativ
Glagolski pridjev
Glagolski prilog
Složeni glagolski oblici:
Perfekt
Pluskvamperfekt
Kondicional
Futur prvi
Futur drugi
Pasivni glagolski oblici

Futur prvi (lat. futurus = budući), također futur I ili buduće vrijeme glagola u hrvatskom jeziku tvori se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva.

Primjeri futura[uredi | uredi kôd]

Futur prvi glagola raditi:

lice	jednina	množina
1.	ja ću raditi	mi ćemo raditi
2.	ti ćeš raditi	vi ćete raditi
3.	on će raditi	oni će raditi

Specifična futuru prvom jest morfološka promjena koja nastaje u inverziji pomoćnog glagola i infinitiva pa glagoli čiji infinitiv završava s -ti gube dio infinitivnog nastavka:

lice	jednina	množina
1.	radit ću	radit ćemo
2.	radit ćeš	radit ćete
3.	radit će	radit će

Krnji se infinitivni nastavak -t piše, ali se ne izgovara (izgovara se /radi ću/). Kao takav, koristi se i u književnom jeziku, naročito u proznoj literaturi i drami.

Glagoli čiji infinitivi završavaju na -ći ne prolaze kroz istu promjenu:

lice	jednina	množina
1.	peći ću	peći ćemo
2.	peći ćeš	peći ćete
3.	peći će	peći će

Promjena se ne događa jer je teško izgovoriti dva slova "ć" zaredom pa tako slovo "i" ostaje među njima.

Futur prvi pomoćnih glagola[uredi | uredi kôd]

Futur prvi pomoćnih glagola biti i htjeti:

	glagol biti	glagol htjeti
Futur prvi	ja ću biti ti ćeš biti on/ona/ono će biti mi ćemo biti vi ćete biti oni/one/ona će biti	ja ću htjeti ti ćeš htjeti on/ona/ono će htjeti mi ćemo htjeti vi ćete htjeti oni/one/ona će htjeti
Futur prvi - inverzija	bit ću bit ćeš bit će bit ćemo bit ćete bit će	htjet ću htjet ćeš htjet će htjet ćemo htjet ćete htjet će

Uporaba[uredi | uredi kôd]

Futur prvi koristi se za radnju koja će se dogoditi ili nastaviti događati kasnije u odnosu na trenutak u kojem se izražavamo:

Posljedice uragana Katrina osjećat će se godinama.

U ovom primjeru nije nužno jasno je li se uragan već dogodio u trenutku kad govorimo o njegovim posljedicama, tj. osjećaju li se već posljedice uragana. To je ujedno i nevažno za uporabu futura prvog: posljedice će se osjećati u budućnosti u odnosu na trenutak kad je predviđanje u posljedicama iskazano te je stoga pravilno koristiti futur prvi.

Česta je pojava zamjene futura prvog prezentom nesvršenog vida:

Stižem prvim vlakom. umjesto Stići ću prvim vlakom.

U drugim slavenskim jezicima[uredi | uredi kôd]

U zapadnoslavenskim i istočnoslavenskim jezicima kao što su: poljski, češki, slovački, ruski, bjeloruski i ukrajinski futur I se tvori pomoću onoga što se u hrvatskoj gramatici naziva "svršeni prezent pomoćnog glagola biti " i infinitiva glavnog glagola.

Kada bi se takav način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike.

lice	jednina	množina
1.	budem peći	budemo peći
2.	budeš peći	budete peći
3.	bude peći	budu peći

Takav način tvorbe futura I je jedini logički ispravan način tvorbe budućeg glagolskog vremena u slavenskim jezicima. Hrvatska verzija futura I u suštini nije buduće glagolsko vrijeme, već se radi o izražavanju htijenja u sadašnjosti.

U bugarskom se jeziku futur I tvori pomoću riječi šte (ще) i prezenta glavnog glagola. Riječ šte (ще) je izvedenica od pomoćnog glagola htjeti.

Kada bi se bugarski način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike.

lice	jednina	množina
1.	šte pečem	šte pečemo
2.	šte pečeš	šte pečete
3.	šte peče	šte peku

U timočkom (torlačkom) narječju srpskog jezika futur I tvori se pomoću riječi ću/će i prezenta glavnog glagola.

Kada bi se bugarski način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike.

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{{glagolska vremena}}
+{{Glagolska vremena hrvatskog jezika}}
-'''Futur prvi''' (lat. ''futurus'' = budući), također futur I. ili buduće vrijeme [[glagol]]a u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] tvori se od nenaglašenog [[prezent]]a [[pomoćni glagoli|pomoćnog glagola]] ''htjeti'' i [[infinitiv]]a.
+'''Futur prvi''' ([[latinski jezik|lat.]] ''futurus'' = budući), također futur I ili buduće vrijeme [[glagol]]a u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] tvori se od nenaglašenog [[prezent]]a [[pomoćni glagoli|pomoćnog glagola]] ''htjeti'' i [[infinitiv]]a.
+== Primjeri futura ==
-==Primjeri futura==
-<br>
 Futur prvi glagola ''raditi'':
@@ Redak 24: / Redak 19: @@
 |}
+Specifična futuru prvom jest [[morfologija (jezikoslovlje)|morfološka]] promjena koja nastaje u inverziji pomoćnog glagola i infinitiva pa glagoli čiji infinitiv završava s ''-ti'' gube dio infinitivnog nastavka:
-Specifična futuru prvom jedt [[morfologija|morfološka]] promjena koja nastaje u inverziji pomoćnog glagola i infinitiva, pa glagoli čiji infinitiv završava s ''-ti'' gube dio infinitivnog nastavka:
 {| class="wikitable"
@@ Redak 40: / Redak 34: @@
 |}
+Krnji se infinitivni nastavak ''-t'' piše, ali se ne izgovara (izgovara se /radi ću/). Kao takav, koristi se i u književnom jeziku, naročito u proznoj literaturi i drami.
-Iako se zadržava u pisanju, krnji se infinitvni nastavak ''-t'' ne izgovara. Glagoli čiji infinitivi završavaju na ''-ći'' ne prolaze kroz istu promjenu:
+Glagoli čiji infinitivi završavaju na ''-ći'' ne prolaze kroz istu promjenu:
 {| class="wikitable"
@@ Redak 55: / Redak 50: @@
 | ''peći će '' || ''peći će''
 |}
+Promjena se ne događa jer je teško izgovoriti dva slova "ć" zaredom pa tako slovo "i" ostaje među njima.
+== Futur prvi pomoćnih glagola ==
-==Futur prvi pomoćnih glagola==
-<br>
 Futur prvi [[pomoćni glagoli|pomoćnih glagola]] ''biti'' i ''htjeti'':
+<table class="wikitable" border="1" cellpadding="10" valign="top">
-<table border="1" cellpadding="10" valign="top">
 <tr>
@@ Redak 88: / Redak 79: @@
 # on/ona/ono će htjeti
-# mi ćemo htjetii
+# mi ćemo htjeti
 # vi ćete htjeti
 # oni/one/ona će htjeti
@@ Redak 118: / Redak 109: @@
 </table>
+== Uporaba ==
+* Futur prvi koristi se za radnju koja će se dogoditi ili nastaviti događati kasnije u odnosu na trenutak u kojem se izražavamo:
+: ''Posljedice uragana Katrina osjećat će se godinama.''
+:<small>U ovom primjeru nije nužno jasno je li se [[uragan]] već dogodio u trenutku kad govorimo o njegovim posljedicama, tj. osjećaju li se već posljedice uragana. To je ujedno i nevažno za uporabu futura prvog: posljedice će se osjećati u budućnosti u odnosu na trenutak kad je predviđanje u posljedicama iskazano te je stoga pravilno koristiti futur prvi.</small>
-==Uporaba==
-<br>
-* Futur prvi koristi se za radnju koja će se dogoditi ili nastaviti događati kasnije u odnosu na trenutak u kojem se izražavamo:
+* Česta je pojava zamjene futura prvog [[prezent]]om nesvršenog vida:
-:''Posljedice uragana Katrina osjećat će se godinama.''
+: ''Stižem prvim vlakom.''   <small>umjesto</small>   ''Stići ću prvim vlakom.''
-:<small>U ovom primjeru nije nužno jasno je li se [[uragan]] već dogodio u trenutku kad govorimo o njegovim posljedicama, tj. osjećaju li se već posljedice uragana. To je ujedno i nevažno za uporabu futura prvog: posljedice će se osjećati u budućnosti u odnosu na trenutak kad je predviđanje u posljedicama iskazano te je stoga pravilno koristiti futur prvi.<small>
+== U drugim slavenskim jezicima ==
+U '''zapadnoslavenskim''' i '''istočnoslavenskim''' jezicima kao što su: [[Poljski jezik|poljski]], [[Češki jezik|češki]], [[Slovački jezik|slovački]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Bjeloruski jezik|bjeloruski]] i [[Ukrajinski jezik|ukrajinski]] futur I se tvori pomoću onoga što se u hrvatskoj gramatici naziva "svršeni prezent pomoćnog glagola ''biti'' " i infinitiva glavnog glagola.
+Kada bi se takav način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike.
-* Česta je pojava zamjene futura prvog [[prezent|prezentom nesvršenog vida]]:
+{| class="wikitable"
+! lice !! jednina !! množina
+|-
+! 1.
+| ''budem peći'' || ''budemo peći''
+|-
+! 2.
+| ''budeš peći'' || ''budete peći''
+|-
+! 3.
+| ''bude peći'' || ''budu peći''
+|}
+Takav način tvorbe futura I je jedini logički ispravan način tvorbe budućeg glagolskog vremena u slavenskim jezicima. Hrvatska verzija futura I u suštini nije buduće glagolsko vrijeme, već se radi o izražavanju htijenja u sadašnjosti.
-:''Stižem prvim vlakom.''   <small>umjesto</small>   ''Stići ću prvim vlakom.''
+U '''bugarskom''' se jeziku futur I tvori pomoću riječi ''šte (ще)'' i prezenta glavnog glagola. Riječ ''šte (ще)'' je izvedenica od pomoćnog glagola ''htjeti''.
+Kada bi se bugarski način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike.
+{| class="wikitable"
-[[Kategorija: Glagolska vremena i načini]]
+! lice !! jednina !! množina
+|-
+! 1.
+| ''šte pečem'' || ''šte pečemo''
+|-
+! 2.
+| ''šte pečeš'' || ''šte pečete''
+|-
+! 3.
+| ''šte peče'' || ''šte peku''
+|}
+U '''timočkom''' (torlačkom) narječju srpskog jezika futur I tvori se pomoću riječi ''ću/će'' i prezenta glavnog glagola.
-<!-- interwiki -->
+Kada bi se bugarski način tvorbe futura I primijenio na hrvatski jezik, dobili bi sljedeće oblike.
-[[als:Futurum]]
+[[Kategorija:Glagolska vremena i načini]]
-[[ca:Futur]]
-[[da:Fremtiden]]
-[[de:Futur]]
-[[es:Futuro]]
-[[he:עתיד]]
-[[hu:Jövő]]
-[[nl:Toekomst]]
-[[ja:未来みらい]]
-[[pl:Przyszłość]]
-[[fi:Futuuri]]
-[[sv:Framtiden]]
-[[zh:未来みらい]]