Troja: razlika između inačica

Arheološki lokalitet Troje
	Svjetska baština – UNESCO
Država	Turska
Godina uvrštenja	1998. (22. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:849
Koordinate	39°57′23″N 26°14′20″E / 39.95639°N 26.23889°E
	Troja class=notpageimage\| Lokacija Troje u Turskoj

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 11. travnja 2024. u 12:56

Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću prije Krista.

Najvjerojatnije rasprostiranje kraljevstva Troje

Osim toga, Troja (turski: Truva) je ime arheološkog nalazišta na navodnoj lokaciji homerske Troje u Maloj Aziji, danas mjesto Hissarlik (turski za "Mjesto utvrda") u sjeverozapadnoj Turskoj, u blizini morske obale jugozapadno od Dardanela pod planinom Idom.

Povijest

Slojevi ruševina ispod citadele u Hisarliku su kronološki nazvane Troja, od I. do IX. s nekim podpodjelama:

Troja I. (3000. – 2600. pr. Kr.)
Troja II. (2600. – 2250. pr. Kr.)
Troja III. (2250. – 2100. pr. Kr.)
Troja IV. (2100. – 1950. pr. Kr.)
Troja V. (1900. – 1800. pr. Kr.)
Troja VI. (1800. – 1600. pr. Kr.)
Troja VI.h (14. stoljeće pr. Kr.)
Troja VII.a (oko 1300. – 1190. pr. Kr.) - najvjerojatnija homerova Troja^[1]
Troja VII.b1 (12. stoljeće pr. Kr.)
Troja VII.b2 (11. stoljeće pr. Kr.)
Troja VII.b3 (do 950. pr. Kr.)
Troja VIII. (oko 700. pr. Kr.)
Troja IX. (1. stoljeće pr. Kr.) - helenistički Ilium

Najstarije naselje na lokalitetu Troje osnovano je u 3. tisućljeću pr. Kr. (brončano doba) i izgleda da je bilo uspješan obrtnički grad koji je kontrolirao morski prolaz Dardanele kroz koji su trgovci putovali iz Egejskog u Crno more. Schliemann je otkrio velika gradska vrata koja su pripadala Troji II., za koju je on vjerovao kako se radi o Homerovoj Troji jer je odgovarala homerovom opisu.

Oko 1900. pr. Kr., zbog hetitskog širenja, došlo je do velike seobe naroda prema zapadu, a gotovo svi gradovi istočno od Troje su uništeni. Prema arheološkim nalazima može se zaključiti da su Trojom zavladali narodi druge kulture. Tu Troju VI. je oko 1300. pr. Kr. uništio snažan potres, što se zaključilo po otrkiću samo jedne strijelice i izostanka mrtvih tijela.

Troja VII.a iz druge polovice 13. stoljeća pr. Kr. identificiran je kao hetitska Uilusa (starogrčki: Ilion) i često se navodi kao homerska Troja, ali ta je tvrdnja i dalje sporna. Ona je uništena ratom o čemu svjedoče nalazi spaljeni vatrom, djelomični ostaci ljudskih tijela sa smrtnim ozljedama na kostima, te nekoliko brončanih strijelica. Troja VII.a je imala gradske zidine čiji su tornjevi imali visinu i do 9 metara, a bastioni su imali promjer 18 x 18 metara. Arheolog Manfred Korfmann, koji ju je iskopao 1980-ih, procijenio je kako se ova Troja VII. rasprostirala na oko 200 km² i imala je populaciju od oko 5. – 10.000 stanovnika.^[2]

Troja ja ipak opstala i Troja VII.b ima snažne odlike grčkog utjecaja i navjerojatnije je uništena potresom oko 1020. pr. Kr. i naposljetku napuštena do polovice 10. stoljeća pr. Kr. Od tada je bila nenaseljenom punih 200 godina, a Troja VIII. ja osnovana oko 700. pr. Kr.

Tijekom razdoblja klasične Stare Grčke bila je gotovo nenaseljena, a pod vladavinom rimskog cara Augusta izgrađen je novi grad Ilium na mjestu koje su mnogi smatrali lokacijom legendarnog Ilija. Grad je cvao do utemeljenja Konstantinopola, a pod Bizantom je propadao. Rimski grad Celeia (današnje Celje u Sloveniji) neki su pisci nazivali Troia secunda ("druga Troja").

Njemački je arheolog Heinrich Schliemann iskapao u tom području u 1870-ima. Kasnija su iskapanja otkrila više gradova sagrađenih u različitim razdobljima jedan iznad drugoga. Schliemannov najspektakularniji nalaz je bio tzv. Prijamovo blago (tako ga je nazvao sam Schliemann). Ali još u vrijeme njegovog života su se pojavile prve naznake da bi zlatno blago moglo biti oko 1000 godina starije nego što je Schliemann pretpostavljao.

1980-ih meksički autor Roberto Salinas Price iznio je teoriju o Troji u Gabeli.

Novija iskapanja su pronašla tragove puno starijeg naseljavanja tog područja koja sežu u 5 tisuća godina prije Krista. Od 1998. godine Troja je upisana na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Izvori

↑ Troy VII and the Historicity of the Trojan War Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. travnja 2006. (Wayback Machine), predavanje na Sveučilištu Dartmouth 2000. god. Posjećeno 18. veljače 2011. (engl.)
↑ Joachim Latacz, Troy and Homer: towards a solution of an old mystery, Oxford University Press, 2004. ISBN 0199263086. str. 38.

Jane Burr Carter i Sarah P. Morris, The Ages of Homer, University of Texas Press, 1995. ISBN 0-292-71208-1.

Poveznice

Bitka kod Troje

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Troja

Općenito
- Troja Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. listopada 2010. (Wayback Machine) na virtualnigrad.com
- Troja^{[neaktivna poveznica]} - turističke informacije
- Troy on the Internet Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. svibnja 2008. (Wayback Machine) Obrazovna stranica Sveučilišta Cincinnati
Arheologija
- Projekt Troia - nove iskopine Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. svibnja 2005. (Wayback Machine)
  - digitalna rekonstrukcija grada Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2007. (Wayback Machine)
  - Grčka, rimska i bizantska lončarija iz Iliona (Troja) Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. lipnja 2011. (Wayback Machine)
  - Novčići iz Iliona (Troja)
Mediji
- The Age of Iron, epizoda serije "Ancient Worlds" autora Richarda Milesa, BBC 2 20. studenog 2001. trajanje 51:22 (engl.)
Teorije
- Đuro Vidmarović: Nova teorija o Troji. Igor Šipić / Tomislav Marijan Bilosnić: Ahilej u virovima vrtoloma. Ljubačka kosa u trojanskoj toponimiji (Troja, Mitovi, Legende i stvarnost), Zadar 2012., Hrvatsko kulturno vijeće, 14. srpnja 2013.

[1] Troy VII and the Historicity of the Trojan War Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. travnja 2006. (Wayback Machine), predavanje na Sveučilištu Dartmouth 2000. god. Posjećeno 18. veljače 2011. (engl.)

[2] Joachim Latacz, Troy and Homer: towards a solution of an old mystery, Oxford University Press, 2004. ISBN 0199263086. str. 38.

[1]

[2]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 {{dz}}
-{{UNESCO-svjetska baština
+{{UNESCO – svjetska baština
 |ime mjesta = Arheološki lokalitet Troje
 |slika = Troy1.jpg
@@ Redak 7: / Redak 7: @@
 |mjerilo = ii, iii, iv
 |ugroženost = ne
+|dossier = 849
-|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/849
-|država = {{ZD|T|TUR}}
+|država = {{Z+X|TUR}}
+|karta = Turska
+|karta-oznaka = Troja
+|oznaka-položaj = right
+|koordinate = {{coord|39|57|23|N|26|14|20|E|display=inline,title}}
+|karta-opis = Lokacija Troje u Turskoj
 }}
 '''Troja''', ponekad '''''Ilij''''' u starijim hrvatskim tekstovima ([[grčki]]: Τροία, ''Troia'' ili Ἴλιον, ''Ilion''; [[latinski]]: ''Troia'', ''Ilium''; [[hetitski]]: ''Uilusa'' ili ''Truvisa'') je legendarni grad i poprište [[Trojanski rat|Trojanskog rata]], koji je dijelom opisan u [[Homer]]ovoj ''[[Ilijada|Ilijadi]]'', epskoj pjesmi na [[starogrčki|starogrčkom]] sastavljenoj u [[9. stoljeće pr. Kr.|9.]] ili [[8. stoljeće pr. Kr.|8.]] stoljeću prije Krista.
+[[Datoteka:Troas.png|mini|lijevo|Najvjerojatnije rasprostiranje kraljevstva Troje]]
+Osim toga, Troja ([[turski]]: ''Truva'') je ime [[arheologija|arheološkog]] nalazišta na navodnoj lokaciji homerske Troje u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], danas mjesto Hissarlik (turski za "Mjesto utvrda") u sjeverozapadnoj [[Turska|Turskoj]], u blizini morske obale jugozapadno od [[Dardaneli|Dardanela]] pod planinom Idom.
+[[Datoteka:Plan Troy-Hisarlik-en.svg|mini|lijevo|Karta arheoloških iskopina Troje]]
-Osim toga, Troja ([[turski]]: ''Truva'') je ime [[arheologija|arheološkog]] nalazišta na navodnoj lokaciji homerske Troje u [[Mala Azija|Maloj Aziji]], danas mjesto Hisarlik (turski za "Mjesto utvrda") u sjeverozapadnoj [[Turska|Turskoj]], u blizini morske obale jugozapadno od [[Dardaneli|Dardanela]] pod planinom Idom.
+[[Datoteka:Makieta Troja RB.jpg|mini|240px|Model antičke Troje]]
-[[Datoteka:Troas.png|mini|lijevo|<center>Najvjerojatnije rasprostiranje kraljevstva Troje]]
+[[Datoteka:Section Troy-Hisarlik-es.svg|mini|lijevo|Presjek arheoloških iskopina Troje]]
+[[Datoteka:Priam's treasure (r).jpg|mini|[[Prijamovo blago]] u [[Berlin]]skom muzeju (danas u [[Puškinov muzej|Puškinovom muzeju]] u [[Moskva|Moskvi]])]][[Datoteka:Amphitheatre of Troy.jpg|mini|lijevo|Amfiteatar u Troji]]
-[[Datoteka:Plan Troy-Hisarlik-en.svg|mini|lijevo|<center>Karta arheoloških iskopina Troje]]
+[[Datoteka:Tetradrachm from Troy.jpg|mini|270px|Srebrna tetradrahma (četiri [[Grčka drahma|grčke drahme]]) iz [[Helenizam|helenističke]] Troje, 188. – 160. pr. Kr.: na prednjoj strani je profil [[Atena (mitologija)|Atene]] s [[atika (pokrajina)|atičkim]] šljemom, a na stražnjoj ženska figura sa sovom i natpisom: ΑΘΗΝΑΣ ΙΛΙΑΔΟΣ, ΚΛΕΩΝΟΣ ΙいおたΛらむだΙいおたΟおみくろんΥうぷしろん, "Athēnas Iliados, kleōnos Iliou".]]
-[[Datoteka:Section Troy-Hisarlik-fr.svg|mini|270px|<center>Poprečni presjek arheoloških iskopina Troje]]
-[[Datoteka:Priam's treasure.jpg|mini|<center>[[Prijamovo blago]] u [[Berlin]]skom muzeju (dans u [[Muzej Puškin|muzeju Puškin]] u [[Moskva|Moskvi]])]]
-[[Slika:Tetradrachm from Troy.jpg|mini|270px|<center>Srebrna tetradrahma (četiri [[Grčka drahma|grčke drahme]]) iz [[Helenizam|helenističke]] Troje, 188.–160. pr. Kr.: na prednjoj strani je profil [[Atena (mitologija)|Atene]] s [[Atika|atičkim]] šljemom, a na stražnjoj ženska figura sa sovom i natpisom: ΑΘΗΝΑΣ ΙΛΙΑΔΟΣ, ΚΛΕΩΝΟΣ ΙいおたΛらむだΙいおたΟおみくろんΥうぷしろん, "Athēnas Iliados, kleōnos Iliou".]]
 ==Povijest==
 Slojevi ruševina ispod citadele u Hisarliku su kronološki nazvane Troja, od I. do IX. s nekim podpodjelama:
-* Troja I. (3000.-2600. pr. Kr.)
+* Troja I. (3000. – 2600. pr. Kr.)
-* Troja II. (2600.-2250. pr. Kr.)
+* Troja II. (2600. – 2250. pr. Kr.)
-* Troja III. (2250.-2100. pr. Kr.)
+* Troja III. (2250. – 2100. pr. Kr.)
-* Troja IV. (2100.-1950. pr. Kr.)
+* Troja IV. (2100. – 1950. pr. Kr.)
-* Troja V. (1900.-1800. pr. Kr.)
+* Troja V. (1900. – 1800. pr. Kr.)
-* Troja VI. (1800.-1600. pr. Kr.)
+* Troja VI. (1800. – 1600. pr. Kr.)
 * Troja VI.h (14. stoljeće pr. Kr.)
-* Troja VII.a (oko 1300.-1190. pr. Kr.) - najvjerojatnija homerova Troja<ref>''[http://projectsx.dartmouth.edu/history/bronze_age/lessons/les/27.html Troy VII and the Historicity of the Trojan War]'', predavanje na Sveučilištu Dartmouth 2000. god. Posjećeno 18. veljače 2011. {{en icon}}</ref>
+* Troja VII.a (oko 1300. – 1190. pr. Kr.) - najvjerojatnija homerova Troja<ref>''[http://projectsx.dartmouth.edu/history/bronze_age/lessons/les/27.html Troy VII and the Historicity of the Trojan War] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060411185406/http://projectsx.dartmouth.edu/history/bronze_age/lessons/les/27.html |date=11. travnja 2006. }}'', predavanje na Sveučilištu Dartmouth 2000. god. Posjećeno 18. veljače 2011. {{eng oznaka}}</ref>
 * Troja VII.b1 (12. stoljeće pr. Kr.)
 * Troja VII.b2 (11. stoljeće pr. Kr.)
@@ Redak 40: / Redak 45: @@
 Oko 1900. pr. Kr., zbog hetitskog širenja, došlo je do velike seobe naroda prema zapadu, a gotovo svi gradovi istočno od Troje su uništeni. Prema arheološkim nalazima može se zaključiti da su Trojom zavladali narodi druge kulture. Tu Troju VI. je oko 1300. pr. Kr. uništio snažan potres, što se zaključilo po otrkiću samo jedne strijelice i izostanka mrtvih tijela.
-Troja VII.a iz druge polovice 13. stoljeća pr. Kr. identificiran je kao [[Hetiti|hetitska]] '''''Uilusa''''' (starogrčki: ''Ilion'') i često se navodi kao homerska Troja, ali ta je tvrdnja i dalje sporna. Ona je uništena ratom o čemu svjedoče nalazi spaljeni vatrom, djelomični ostaci ljudskih tijela sa smrtnim ozljedama na kostima, te nekoliko brončanih strijelica. Troja VII.a je imala gradske zidine čiji su tornjevi imali visinu i do 9 metara, a bastioni su imali promjer 18 x 18 metara. Arheolog [[Manfred Korfmann]], koji ju je iskopao 1980-ih, procijenio je kako se ova Troja VII. rasprostirala na oko 200 km² i imala je populaciju od oko 5.-10.000 stanovnika<ref>Joachim Latacz, ''Troy and Homer: towards a solution of an old mystery'', Oxford University Press, 2004. ISBN 0199263086. str. 38.</ref>.
+Troja VII.a iz druge polovice 13. stoljeća pr. Kr. identificiran je kao [[Hetiti|hetitska]] '''''Uilusa''''' (starogrčki: ''Ilion'') i često se navodi kao homerska Troja, ali ta je tvrdnja i dalje sporna. Ona je uništena ratom o čemu svjedoče nalazi spaljeni vatrom, djelomični ostaci ljudskih tijela sa smrtnim ozljedama na kostima, te nekoliko brončanih strijelica. Troja VII.a je imala gradske zidine čiji su tornjevi imali visinu i do 9 metara, a bastioni su imali promjer 18 x 18 metara. Arheolog [[Manfred Korfmann]], koji ju je iskopao 1980-ih, procijenio je kako se ova Troja VII. rasprostirala na oko 200&nbsp;km² i imala je populaciju od oko 5. – 10.000 stanovnika.<ref>Joachim Latacz, ''Troy and Homer: towards a solution of an old mystery'', Oxford University Press, 2004. {{ISBN|0199263086}}. str. 38.</ref>
-Troja ja ipak opstala i Troja VII.b ima snažne odlike grčkog utjecaja i navjerojatnije je uništena potresom oko 1020. pr. Kr. i naposlijetku napuštena do polovice 10. stoljeća pr. Kr. Od tada je bila nenaseljenom punih 200 godina, a Troja VIII. ja osnovana oko 700. pr. Kr.
+Troja ja ipak opstala i Troja VII.b ima snažne odlike grčkog utjecaja i navjerojatnije je uništena potresom oko 1020. pr. Kr. i naposljetku napuštena do polovice 10. stoljeća pr. Kr. Od tada je bila nenaseljenom punih 200 godina, a Troja VIII. ja osnovana oko 700. pr. Kr.
 Tijekom razdoblja klasične [[Stara Grčka|Stare Grčke]] bila je gotovo nenaseljena, a pod vladavinom [[:Kategorija:Rimski carevi|rimskog cara]] [[August]]a izgrađen je novi grad '''''Ilium''''' na mjestu koje su mnogi smatrali lokacijom legendarnog Ilija. Grad je cvao do utemeljenja [[Konstantinopol]]a, a pod [[Bizant]]om je propadao. Rimski grad Celeia (današnje [[Celje]] u [[Slovenija|Sloveniji]]) neki su pisci nazivali ''Troia secunda'' ("druga Troja").
@@ Redak 48: / Redak 53: @@
 Njemački je [[arheolog]] [[Heinrich Schliemann]] iskapao u tom području u [[1870-ih|1870]]-ima. Kasnija su iskapanja otkrila više gradova sagrađenih u različitim razdobljima jedan iznad drugoga. Schliemannov najspektakularniji nalaz je bio tzv. [[Prijamovo blago]] (tako ga je nazvao sam Schliemann). Ali još u vrijeme njegovog života su se pojavile prve naznake da bi zlatno blago moglo biti oko 1000 godina starije nego što je Schliemann pretpostavljao.
+-ih meksički autor [[Roberto Salinas Price]] iznio je teoriju o [[Troja u Gabeli|Troji u Gabeli]].
-Novija iskapanja su pronašla tragove puno starijeg naseljavanja tog područja koja sežu u 5 tisuća godina prije Krista. Od 1998. godine Troja je upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]].
+Novija iskapanja su pronašla tragove puno starijeg naseljavanja tog područja koja sežu u 5 tisuća godina prije Krista. Od 1998. godine Troja je upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]].
 ==Izvori==
 {{izvori}}
-* Jane Burr Carter i Sarah P. Morris, ''The Ages of Homer'', University of Texas Press, 1995. ISBN 0-292-71208-1.
+* Jane Burr Carter i Sarah P. Morris, ''The Ages of Homer'', University of Texas Press, 1995. {{ISBN|0-292-71208-1}}.
 ==Poveznice==
@@ Redak 61: / Redak 68: @@
 {{Commonscat|Troy}}
 *Općenito
-** [http://www.virtualnigrad.com/Troja-103-12880 Troja] na virtualnigrad.com
+** [http://www.virtualnigrad.com/Troja-103-12880 Troja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101002142600/http://www.virtualnigrad.com/Troja-103-12880 |date=2. listopada 2010. }} na virtualnigrad.com
-** [http://sh.worldpoi.info/poi/5294/ Troja] - turističke informacije
+** [http://sh.worldpoi.info/poi/5294/ Troja]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} - turističke informacije
-**[http://www.cerhas.uc.edu/troy/ Troy on the Internet] Obrazovna stranica Sveučilišta Cincinnati
+**[http://www.cerhas.uc.edu/troy/ Troy on the Internet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080514131308/http://cerhas.uc.edu/troy/ |date=14. svibnja 2008. }} Obrazovna stranica Sveučilišta Cincinnati
 *Arheologija
-**[http://www.uni-tuebingen.de/troia/eng/index.html Projekt Troia - nove iskopine]
+**[http://www.uni-tuebingen.de/troia/eng/index.html Projekt Troia - nove iskopine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050519022321/http://www.uni-tuebingen.de/troia/eng/index.html |date=19. svibnja 2005. }}
-***[http://www.uni-tuebingen.de/troia/vr/vr0207_en.html digitalna rekonstrukcija grada]
+***[http://www.uni-tuebingen.de/troia/vr/vr0207_en.html digitalna rekonstrukcija grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311062421/http://www.uni-tuebingen.de/troia/vr/vr0207_en.html |date=11. ožujka 2007. }}
-***[http://classics.uc.edu/troy/grbpottery/ Grčka, rimska i bizantska lončarija iz Iliona (Troja)]
+***[http://classics.uc.edu/troy/grbpottery/ Grčka, rimska i bizantska lončarija iz Iliona (Troja)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110607230758/http://classics.uc.edu/troy/GRBPottery/ |date=7. lipnja 2011. }}
 ***[http://classics.uc.edu/troy/coins/ Novčići iz Iliona (Troja)]
 *Mediji
-** [http://www.bbc.co.uk/programmes/b00w5lff The Age of Iron], epizoda serije "Ancient Worlds" autora Richarda Milesa, BBC 2 20. studenog 2001. trajanje 51:22 {{en icon}}
+** [http://www.bbc.co.uk/programmes/b00w5lff The Age of Iron], epizoda serije "Ancient Worlds" autora Richarda Milesa, BBC 2 20. studenog 2001. trajanje 51:22 {{eng oznaka}}
+*Teorije
+**[[Đuro Vidmarović]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/15568-d-vidmarovic-nova-teorija-o-troji.html Nova teorija o Troji. Igor Šipić / Tomislav Marijan Bilosnić: Ahilej u virovima vrtoloma. Ljubačka kosa u trojanskoj toponimiji (Troja, Mitovi, Legende i stvarnost), Zadar 2012.], Hrvatsko kulturno vijeće, 14. srpnja 2013.
 {{starovjekovne države i civilizacije}}
 {{Svjetska baština u Turskoj}}
-[[Kategorija:Svjetska baština u Europi]]
-[[Kategorija:Starogrčki arheološki lokaliteti u Turskoj]]
+[[Kategorija:Starogrčki gradovi u Turskoj]]
-[[Kategorija:Drevni gradovi]]
-[[Kategorija:Starogrčki gradovi]]
 [[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]]
+[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Aziji]]
-<!-- interwiki -->
-[[af:Troje]]
-[[ang:Trōia]]
-[[ar:طروادة]]
-[[az:Troya (qədim şəhər)]]
-[[bg:Троя]]
-[[bn:ট্রয়]]
-[[br:Troia]]
-[[ca:Troia]]
-[[cs:Trója]]
-[[cy:Caerdroea]]
-[[da:Troja]]
-[[de:Troja]]
-[[el:Τροία]]
-[[en:Troy]]
-[[eo:Trojo]]
-[[es:Troya]]
-[[eu:Troia]]
-[[fa:تروآ (شهر)]]
-[[fi:Troija]]
-[[fr:Troie]]
-[[fy:Troje]]
-[[ga:An Traí]]
-[[gl:Troia]]
-[[he:טרויה]]
-[[hu:Trója]]
-[[hy:Տրոյա]]
-[[id:Troya]]
-[[is:Trója]]
-[[it:Troia]]
-[[ja:イリオス]]
-[[ka:ტროა]]
-[[ko:트로이]]
-[[la:Ilium]]
-[[lb:Troja]]
-[[lt:Troja]]
-[[lv:Troja]]
-[[mk:Троја]]
-[[ml:ട്രോയ്]]
-[[mr:ट्रॉय]]
-[[ms:Troy]]
-[[mt:Trojja]]
-[[nl:Troje]]
-[[nn:Troja]]
-[[no:Troja]]
-[[nrm:Trouaie]]
-[[pl:Troja]]
-[[pnb:ٹرائے]]
-[[pt:Troia]]
-[[ro:Troia]]
-[[ru:Троя]]
-[[scn:Troia]]
-[[sh:Troja]]
-[[simple:Troy]]
-[[sk:Trója]]
-[[sl:Troja]]
-[[sr:Троја]]
-[[sv:Troja]]
-[[tr:Troya]]
-[[uk:Троя]]
-[[ur:ٹرائے]]
-[[vec:Troia]]
-[[vi:Troia]]
-[[vo:Ilio]]
-[[zh:特とく洛らく伊い]]
-[[zh-min-nan:Troia]]