Gvozdansko: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m infookvir |
||
| (Nije prikazano 29 međuinačica 22 suradnika) | |||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{ |
{{Infookvir naselje u Hrvatskoj |
||
|ime = Gvozdansko |
|ime = Gvozdansko |
||
|vrsta = naselje |
|||
|županija = [[Sisačko-moslavačka županija]] |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
|opis slike = Gvozdansko |
|||
| ⚫ | |||
|županija = {{Z+X|SMŽ}} |
|||
|nadvisina = |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
|najbliži grad = |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
|brojstan = 69 |
|||
|visina = |
|||
|gustoća = |
|||
| ⚫ | |||
|domaćinstva = |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
|godina popisa = 2021. |
|||
| ⚫ | |||
|stanovništvo = 23 |
|||
| ⚫ | |||
|svetac = |
|||
| ⚫ | |||
|dan = |
|||
|slika_opis=Gvozdansko |
|||
|etnik = |
|||
|ktetik = |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
|web = |
|||
|bilješke = |
|||
}} |
}} |
||
'''Gvozdansko''' je naselje u Hrvatskoj, nalazi se na pola puta između [[Glina (grad)|Gline]] i [[Dvor (općina)|Dvora]]. Nalazi se podno [[Zrinska gora|Zrinske gore]]. |
'''Gvozdansko''' je naselje u Hrvatskoj, nalazi se na pola puta između [[Glina (grad)|Gline]] i [[Dvor (općina)|Dvora]]. Nalazi se podno [[Zrinska gora|Zrinske gore]]. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
U naselju |
U naselju Gvozdanskom postoji [[Hrvatsko Kraljevstvo|starohrvatska]] [[Gvozdansko (utvrda)|utvrda]] koju su podigli hrvatski plemenitaši [[Zrinski]]. U njemu je [[Nikola III. Zrinski]] imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Ova utvrda se u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] postavila kao brana pred [[Osmansko Carstvo|turske]] osvajače i njihove vlaške sluge s istoka. Osmanlijska vojska je od [[1571.]] do [[1577.]] godine poduzela [[stogodišnji hrvatsko-turski rat|četiri neuspješna pohoda]] na tu čvrstu utvrdu, da bi tek [[opsada Gvozdanskog 1578.|1578.]] godine, nakon petog pohoda, i to nakon tromjesečne opsade pod vodstvom Ferhat-paše, ušli u utvrdu, ali bitku koju su vodili nisu dobili. |
||
Prema dostupnim |
Prema dostupnim podatcima (kronikama) iz tog vremena [[utvrda|utvrdu]] Gvozdansko branilo je 300 branitelja sastavljenih od malobrojne posade Zrinskih vojnika (svega pedesetak) i oko 250 seljaka i rudara sa ženama i djecom, pod zapovjedništvom kapetana Doktorovića, Nikole Ožegovića i Andrije Stepšića. Na drugoj strani našla se vojska od 10 000 turskih napadača potpomognuta vlaškim četama. |
||
U zapisima stoji: Kad je pristigla glavnina osmanske vojske [[Ferhat-paša]] poslao je izaslanika do gradskih zidina s ponudom braniteljima Gvozdanskog da u 3 sata napuste utvrdu i slobodno otiđu sa svom pokretnom imovinom na slobodni prostor Hrvatske. Kako već mjesecima nije bilo komunikacije grada sa slobodnim ostatkom [[Hrvatska|Hrvatske]], a ni pomoć ni hrana nisu stizali do grada, zalihe u gradu su nestale, pa se [[paša]] sa svojim zapovjednicima nadao da će se u takvim okolnostima grad predati. No i u noći na treći dan opsade iz grada nije bilo predaje, hrabri vitezovi nisu pokleknuli. |
U zapisima stoji: "Kad je pristigla glavnina osmanske vojske, [[Ferhat-paša]] poslao je izaslanika do gradskih zidina s ponudom braniteljima Gvozdanskog da u 3 sata napuste utvrdu i slobodno otiđu sa svom pokretnom imovinom na slobodni prostor Hrvatske. Kako već mjesecima nije bilo komunikacije grada sa slobodnim ostatkom [[Hrvatska|Hrvatske]], a ni pomoć ni hrana nisu stizali do grada, zalihe u gradu su nestale, pa se [[paša]] sa svojim zapovjednicima nadao da će se u takvim okolnostima grad predati. No i u noći na treći dan opsade iz grada nije bilo predaje, hrabri vitezovi nisu pokleknuli. Te noći [[12. siječnja|12.]] na [[13. siječnja]] ljeta [[1578.]] Ferhat-paša zapovjedio je osobnoj straži da nalože još nekoliko vatri i donesu još bundi jer nije mogao zaspati od hladnoće, [[temperatura]] zraka toliko je pala da su i konji, koji su bili na otvorenom, počeli ugibati od hladnoće. Cijele noći čuli su se jezivi pucnjevi drveća, koje je pucalo od hladnoće, a u gradu u kojemu je sve utihnulo ugasle su i zadnje vatre, što je strašno uznemirilo turske izvidnice, koje su o tome smjesta izvjestile pašu. Paša je zbog bojazni da bi mogao uslijediti napad iz utvrde podigao uzbunu i pripremio svoju vojsku za obranu, no cijele noći, čas se grijući, čas motreći naizmjence, turski i vlaški vojnici bili su u strahu." |
||
U osvit zore [[13. siječnja]] [[1578]] |
U osvit zore [[13. siječnja]] [[1578.]] Ferhat-paša zapovjedio je svoj svojoj vojsci da krene na juriš prema utvrdi zametenoj [[snijeg]]om. Kad su Turci prišli gradu ni puška nije planula, a na bedemima su stajali nepomični stražari s oružjem u rukama. Kad su Turci provalili gradska vrata, u gradu su našli samo nepomična tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece, bez hrane, vode ili drva za ogrjev. Taj prizor ganuo je mnoge turske zapovjednike, a osobito Ferhat-pašu, te je paša odredio da se u čast svih branitelja Gvozdanskog, koje nije pobijedio, pronađe [[katoličanstvo|katolički]] [[svećenik]] te da se mrtvi branitelji pokopaju na kršćanski način uz vojne počasti.<ref name="Mažuran">[[Ive Mažuran]], ''Hrvati i Osmansko Carstvo'', Golden marketing, Zagreb, 1998., {{ISBN|953-6168-38-3}}, str. 145.</ref> Osim toga, preostalu šačicu malobrojnih stanovnika cijelog tog kraja oslobodio je od teških poreza i nameta kakve su imali drugi zauzeti krajevi, jedino su trebali izdvajati 400 [[dukati|dukata]] danka godišnje za obranu. |
||
U Drugom svjetskom ratu Gvozdansko je bilo mjestom [[pokolj u Gvozdanskom 26. prosinca 1941.|masovnog zločina]] počinjenog nad Hrvatima 1941. godine. Za Božić 1941. selo su napali [[četnici]], Hrvate su poubijali i protjerali, kuće opustošili i na kraju zapalili zajedno s crkvom.<ref>[https://croative.net/gvozdansko-sulejman-velicanstv%E2%80%8Beni-hrvatski-junak-nikola-jurisic/ Croative.net]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}</ref> |
|||
== Stanovništvo == |
== Stanovništvo == |
||
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Gvozdansko ima 69 stanovnika, po nacionalnoj strukturi Hrvati čine većinsko stanovništvo. |
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Gvozdansko ima 69 stanovnika, po nacionalnoj strukturi Hrvati čine većinsko stanovništvo. |
||
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Gvozdansko |p1857=329 |p1869=390 |p1880=406 |p1890=483 |p1900=474 |p1910=487 |p1921=449 |p1931=486 |p1948=418 |p1953=464 |p1961=378 |p1971=287 |p1981=239 |p1991=181 |p2001=69 |p2011=42 |p2021=23 |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}} |
|||
== Izvori == |
|||
*Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora / Damir Borovčak, 2012. g. / http://katalog.nsk.hr/ |
|||
*[http://www.viktimologija.com.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=713&Itemid=1 Viktimologija.hr]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Damir Borovčak: Ugledajmo se u hrabre branitelje Gvozdanskog!", 18. siječnja 2011. |
|||
{{izvori}} |
|||
== Poveznice == |
|||
* [[Opsada Gvozdanskog 1577. – 1578.]] |
|||
| ⚫ | |||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
*http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/10237-reportaaknjiga-damira-borovaka-qgvozdansko-hrvatsko-velejunatvo-bez-svjetskog-uzoraq-.html |
|||
* [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0682006/gvozdansko.asp Gvozdansko] (www.hrvatski-vojnik.hr) |
|||
* [[Vladimir Brnardić]]: [http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0682006/gvozdansko.asp Gvozdansko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140116073129/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0682006/gvozdansko.asp |date=16. siječnja 2014. }}, [[Hrvatski vojnik]] broj 68, siječanj 2006. |
|||
* [http://vinovo.magnify.net/video/Hrvatski-Alamo Kratki video-zapis o opsadi i padu tvrđave Gvozdansko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100523140203/http://vinovo.magnify.net/video/Hrvatski-Alamo |date=23. svibnja 2010. }} |
|||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
| ⚫ | |||
[[Kategorija:Naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji]] |
[[Kategorija:Naselja u Sisačko-moslavačkoj županiji]] |
||
[[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]] |
[[Kategorija:Utvrde u Hrvatskoj]] |
||
[[Kategorija:Zrinski]] |
|||
Posljednja izmjena od 6. svibnja 2024. u 02:55
| Gvozdansko | |
|---|---|
 Gvozdansko | |
| Država |  Hrvatska |
| Županija |  Sisačko-moslavačka |
| Općina/grad | Dvor |
| Površina | 10,7 km2 [1] |
| Koordinate | 45°08′17″N 16°12′40″E / 45.138°N 16.211°E |
Stanovništvo (2021.) | |
| Ukupno | 23 [2] |
| – gustoća | 2 st./km2 |
| Odredišna pošta | 44440 Dvor [3] |
| Pozivni broj | +385 (0)44 |
| Autooznaka | SK |
  Gvozdansko Gvozdansko na zemljovidu Hrvatske | |
Gvozdansko je naselje u Hrvatskoj, nalazi se na pola puta između Gline i Dvora. Nalazi se podno Zrinske gore.
U naselju Gvozdanskom postoji starohrvatska utvrda koju su podigli hrvatski plemenitaši Zrinski. U njemu je Nikola III. Zrinski imao topionicu, ljevaonicu i kovnicu novca. Ova utvrda se u 16. stoljeću postavila kao brana pred turske osvajače i njihove vlaške sluge s istoka. Osmanlijska vojska je od 1571. do 1577. godine poduzela četiri neuspješna pohoda na tu čvrstu utvrdu, da bi tek 1578. godine, nakon petog pohoda, i to nakon tromjesečne opsade pod vodstvom Ferhat-paše, ušli u utvrdu, ali bitku koju su vodili nisu dobili.
Prema dostupnim podatcima (kronikama) iz tog vremena utvrdu Gvozdansko branilo je 300 branitelja sastavljenih od malobrojne posade Zrinskih vojnika (svega pedesetak) i oko 250 seljaka i rudara sa ženama i djecom, pod zapovjedništvom kapetana Doktorovića, Nikole Ožegovića i Andrije Stepšića. Na drugoj strani našla se vojska od 10 000 turskih napadača potpomognuta vlaškim četama.
U zapisima stoji: "Kad je pristigla glavnina osmanske vojske, Ferhat-paša poslao je izaslanika do gradskih zidina s ponudom braniteljima Gvozdanskog da u 3 sata napuste utvrdu i slobodno otiđu sa svom pokretnom imovinom na slobodni prostor Hrvatske. Kako već mjesecima nije bilo komunikacije grada sa slobodnim ostatkom Hrvatske, a ni pomoć ni hrana nisu stizali do grada, zalihe u gradu su nestale, pa se paša sa svojim zapovjednicima nadao da će se u takvim okolnostima grad predati. No i u noći na treći dan opsade iz grada nije bilo predaje, hrabri vitezovi nisu pokleknuli. Te noći 12. na 13. siječnja ljeta 1578. Ferhat-paša zapovjedio je osobnoj straži da nalože još nekoliko vatri i donesu još bundi jer nije mogao zaspati od hladnoće, temperatura zraka toliko je pala da su i konji, koji su bili na otvorenom, počeli ugibati od hladnoće. Cijele noći čuli su se jezivi pucnjevi drveća, koje je pucalo od hladnoće, a u gradu u kojemu je sve utihnulo ugasle su i zadnje vatre, što je strašno uznemirilo turske izvidnice, koje su o tome smjesta izvjestile pašu. Paša je zbog bojazni da bi mogao uslijediti napad iz utvrde podigao uzbunu i pripremio svoju vojsku za obranu, no cijele noći, čas se grijući, čas motreći naizmjence, turski i vlaški vojnici bili su u strahu."
U osvit zore 13. siječnja 1578. Ferhat-paša zapovjedio je svoj svojoj vojsci da krene na juriš prema utvrdi zametenoj snijegom. Kad su Turci prišli gradu ni puška nije planula, a na bedemima su stajali nepomični stražari s oružjem u rukama. Kad su Turci provalili gradska vrata, u gradu su našli samo nepomična tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece, bez hrane, vode ili drva za ogrjev. Taj prizor ganuo je mnoge turske zapovjednike, a osobito Ferhat-pašu, te je paša odredio da se u čast svih branitelja Gvozdanskog, koje nije pobijedio, pronađe katolički svećenik te da se mrtvi branitelji pokopaju na kršćanski način uz vojne počasti.[4] Osim toga, preostalu šačicu malobrojnih stanovnika cijelog tog kraja oslobodio je od teških poreza i nameta kakve su imali drugi zauzeti krajevi, jedino su trebali izdvajati 400 dukata danka godišnje za obranu.
U Drugom svjetskom ratu Gvozdansko je bilo mjestom masovnog zločina počinjenog nad Hrvatima 1941. godine. Za Božić 1941. selo su napali četnici, Hrvate su poubijali i protjerali, kuće opustošili i na kraju zapalili zajedno s crkvom.[5]
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Gvozdansko ima 69 stanovnika, po nacionalnoj strukturi Hrvati čine većinsko stanovništvo.
| broj stanovnika | 329 | 390 | 406 | 483 | 474 | 487 | 449 | 486 | 418 | 464 | 378 | 287 | 239 | 181 | 69 | 42 | 23 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
- Gvozdansko – hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora / Damir Borovčak, 2012. g. / http://katalog.nsk.hr/
- Viktimologija.hr[neaktivna poveznica] Damir Borovčak: Ugledajmo se u hrabre branitelje Gvozdanskog!", 18. siječnja 2011.
- ↑ Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
- ↑ Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
- ↑ Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
- ↑ Ive Mažuran, Hrvati i Osmansko Carstvo, Golden marketing, Zagreb, 1998., ISBN 953-6168-38-3, str. 145.
- ↑ Croative.net[neaktivna poveznica]
- http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/10237-reportaaknjiga-damira-borovaka-qgvozdansko-hrvatsko-velejunatvo-bez-svjetskog-uzoraq-.html
- Vladimir Brnardić: Gvozdansko Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. siječnja 2014. (Wayback Machine), Hrvatski vojnik broj 68, siječanj 2006.
- Kratki video-zapis o opsadi i padu tvrđave Gvozdansko Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. svibnja 2010. (Wayback Machine)
| |||||||
.gif){kind=small}