Johannes Frischauf: razlika između inačica
m r2.7.1) (robot Dodaje: pt:Johannes von Frischauf |
m {{HTE}} (via JWB) |
||
(Nije prikazano 7 međuinačica 7 suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{wp+}} |
|||
[[File:Johannes Frischauf 1907.png|thumb|''Johann Frischauf'' (1907)]] |
[[File:Johannes Frischauf 1907.png|thumb|''Johann Frischauf'' (1907)]] |
||
'''Johannes Frischauf''' |
'''Johannes Frischauf''' ([[Beč]], [[7. rujna]] [[1837.]] − [[Graz]], [[7. siječnja]] [[1924.]]), [[austrija|austrijski]] [[matematičar]], [[geodet]] i alpinist, popularizator [[astronomija|astronomije]], [[biologija|biologije]], [[turizam|turizma]] i [[planinarstvo|planinarstva]] |
||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Frischauf se najviše bavio kartografijom. U raspravi Beiträge zur Geschichte und Construction der Karten-projectionen objavljenoj u |
Frischauf se najviše bavio [[kartografija|kartografijom]]. U raspravi Beiträge zur Geschichte und Construction der Karten-projectionen objavljenoj u [[Graz]]u 1891. godine povezuje [[Tissotova konusna projekcija|Tissotovu konusnu projekciju]] s [[Lambertova konformna projekcija|Lambertovom konformnom]], a čitava rasprava posvećena je J. H. Lambertu. Godine [[1905.]] objavljuje u [[Leipzig]]u Die Abbildungslehre und deren Anwendung auf Kartographie und Geodäsie, u kojem poopćuje kartografsku projekciju kao preslikavanje s kugline plohe u ravninu, na općenitije preslikavanje. U tom djelu Frischauf se, između ostalog, bavi svojstvima afinog preslikavanja, preslikavanjem jedne plohe na drugu, ekvivalentnim i konformnim preslikavanjima, [[poliedar]]skom projekcijom, primjenama teorije preslikavanja u višoj [[geodezija|geodeziji]], izborom projekcije, poviješću [[teorija preslikavanja|teorije preslikavanja]] i [[oblik Zemlje|Zemljinim matematičkim oblikom]]. |
||
Godine [[1913.]] objavljuje u [[Stuttgart]]u udžbenik Die mathematischen Grundlagen der Landesaufnahme und Kartographie des Erdsphäroids. U uvodu toga udžbenika napisao je da se geodezijom i kartografijom bavi još od doba svojeg studiranja, te posebno ističe da je imao sreću slušati predavanja dr. Josefa Herra na Visokoj tehničkoj školi u [[Beč]]u o praktičnoj geometriji, sfernoj astronomiji i višoj geodeziji. U tom udžbeniku Firschauf obrađuje Zemljin [[elipsoid]], [[sferna trignometrija|sfernu trigonometriju]], osnove više geodezije, afinitet i preslikavanje ploha, preslikavanje [[sferoid]]a na plohu [[kugla|kugle]], primjenu [[konformna projekcija|konformnih projekcija]] na rješavanje geodetskih problema, preslikavanje [[sfera|sfere]] u ravninu, [[trigonometrija|trigonometrijsko]] određivanje visina, povijest sferoidne geometrije i teorije preslikavanja, te vezu između državne izmjere i kartografije. |
|||
Godine [[1919.]] objavljuje knjigu "Beiträge zur Landesaufnahme und Kartographie des Erdsphäroids" na 200 stranica kao dopunu svojem udžbeniku iz 1913. Između ostalog, u tom djelu bavi se i pseudocilindričnim projekcijama te predlaže neke nove. Frischauf je bio osvjedočeni prijatelj [[Hrvat]]a i [[Slovenac]]a, pa je u vezi s time bio i osnivač, savjetnik ili suradnik mnogih njihovih udruženja i društava. Primjerice, u svojstvu počasnoga gosta bio je nazočan na otvorenju suvremenoga [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] [[1874.]] godine. Sudjelovao je na osnivačkoj skupštini [[Hrvatski sokol|Hrvatskoga sokola]] i osnutku [[Hrvatski liječnički zbor|Hrvatskoga liječničkog zbora]]. |
|||
Od 1868. godine sustavno je obilazio i opisivao planine u Hrvatskoj i Crnoj Gori i slovenske Alpe, posebno Kamniško-Savinjske Alpe. Brinuo se za postavljanje planinarskih domova u Savinjskim Alpama, gdje je postavio tri takva doma. U Kamniško-Savinjskim Alpama istražio je i markirao mnogo planinarskih putova, odredio velik broj visina i o tome pisao opširne članke. Godine 1893. Slovensko planinarsko društvo proglasilo ga je počasnim članom. Po njemu se zove planinarski dom na Okrešlju. U povodu obilježavanja stote obljetnice ogranka Savinjske doline Slovenskog alpskog društva, Alpsko društvo iz Celja podiglo je u Logarskoj dolini spomenik Franu Kocbeku i Johannesu Frischaufu, dvojici s nemjerljivim zaslugama za |
Od [[1868.]] godine sustavno je obilazio i opisivao planine u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Slovenija|slovenske]] [[Alpe]], posebno [[Kamniško-Savinjske Alpe]]. Brinuo se za postavljanje [[planinarski dom|planinarskih domova]] u Savinjskim Alpama, gdje je postavio tri takva doma. U Kamniško-Savinjskim Alpama istražio je i markirao mnogo planinarskih putova, odredio velik broj visina i o tome pisao opširne članke. Godine [[1893.]] [[Slovensko planinarsko društvo]] proglasilo ga je počasnim članom. Po njemu se zove planinarski dom na Okrešlju. U povodu obilježavanja stote obljetnice ogranka Savinjske doline Slovenskog alpskog društva, Alpsko društvo iz [[Celje|Celja]] podiglo je u Logarskoj dolini spomenik Franu Kocbeku i Johannesu Frischaufu, dvojici s nemjerljivim zaslugama za razvoj [[planinarstvo|planinarstva]] i [[alpinizam|alpinizma]] u Kamniškim i Savinjskim Alpama. Spomenik je 1993. na prigodnoj svečanosti otkrio [[predsjednik Republike Slovenije]]. |
||
U proljeće 1874. pri usponu na Klek sastaje se J. Frischauf s Vladimirom Mažuranićem i Budom Budosavljevićem te ih potiče na osnivanje hrvatskoga planinarskog društva. Frischauf je prošao pješice cijeli put od Rijeke do Crikvenice i Selca, te u detalje opisao ljepote krajolika, morskih uvala i plaža, blizinu golemih šuma Gorskog kotara, odnosno predio u kojemu se struje morskoga zraka miješaju s planinskim zrakom, što je onodobna medicina uvelike vrednovala kao mjesto za oporavak i liječenje. Frischauf je 1891. godine izdao prvi vodič na njemačkom jeziku o Crikvenici, pod imenom Das klimatische Kurort und Seebad Crikvenica (Klimatsko lječilište i morsko kupalište Crikvenica). |
U proljeće [[1874.]] pri usponu na [[Klek]] sastaje se J. Frischauf s Vladimirom Mažuranićem i Budom Budosavljevićem te ih potiče na osnivanje [[hrvatsko planinarsko društvo|hrvatskoga planinarskog društva]]. Frischauf je prošao pješice cijeli put od [[Rijeka|Rijeke]] do [[Crikvenica|Crikvenice]] i [[Selca]], te u detalje opisao ljepote krajolika, morskih uvala i plaža, blizinu golemih šuma [[Gorski kotar|Gorskog kotara]], odnosno predio u kojemu se struje morskoga zraka miješaju s planinskim zrakom, što je onodobna medicina uvelike vrednovala kao mjesto za oporavak i liječenje. Frischauf je 1891. godine izdao prvi vodič na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]] o Crikvenici, pod imenom Das klimatische Kurort und Seebad Crikvenica (Klimatsko lječilište i morsko kupalište Crikvenica). |
||
== Djela == |
== Djela == |
||
Redak 33: | Redak 32: | ||
* J. P. Snyder: A Coparison of Pseudocylindrical Map Projections. The American Cartographer 1977, Vol. 4, No. 1, str. 59-81. |
* J. P. Snyder: A Coparison of Pseudocylindrical Map Projections. The American Cartographer 1977, Vol. 4, No. 1, str. 59-81. |
||
* M. Sijerković: Dva tisućljeća hrvatske meteorologije. Hrvatska vodoprivreda 2005, br. 154, str. 50-51. |
* M. Sijerković: Dva tisućljeća hrvatske meteorologije. Hrvatska vodoprivreda 2005, br. 154, str. 50-51. |
||
== Vanjske poveznice == |
|||
* {{HTE|frischauf-johannes|Frischauf, Johannes}} |
|||
{{GLAVNIRASPORED:Frischauf, Johannes}} |
{{GLAVNIRASPORED:Frischauf, Johannes}} |
||
[[Kategorija:Kartografi]] |
[[Kategorija:Kartografi]] |
||
[[Kategorija:Geodeti]] |
[[Kategorija:Geodeti]] |
||
[[Kategorija:Austrijski znanstvenici]] |
|||
[[de:Johannes von Frischauf]] |
|||
[[fr:Johannes Frischauf]] |
|||
[[pt:Johannes von Frischauf]] |
|||
[[sl:Johannes Frischauf]] |
Posljednja izmjena od 10. svibanj 2024. u 14:55
Johannes Frischauf (Beč, 7. rujna 1837. − Graz, 7. siječnja 1924.), austrijski matematičar, geodet i alpinist, popularizator astronomije, biologije, turizma i planinarstva
Frischauf se najviše bavio kartografijom. U raspravi Beiträge zur Geschichte und Construction der Karten-projectionen objavljenoj u Grazu 1891. godine povezuje Tissotovu konusnu projekciju s Lambertovom konformnom, a čitava rasprava posvećena je J. H. Lambertu. Godine 1905. objavljuje u Leipzigu Die Abbildungslehre und deren Anwendung auf Kartographie und Geodäsie, u kojem poopćuje kartografsku projekciju kao preslikavanje s kugline plohe u ravninu, na općenitije preslikavanje. U tom djelu Frischauf se, između ostalog, bavi svojstvima afinog preslikavanja, preslikavanjem jedne plohe na drugu, ekvivalentnim i konformnim preslikavanjima, poliedarskom projekcijom, primjenama teorije preslikavanja u višoj geodeziji, izborom projekcije, poviješću teorije preslikavanja i Zemljinim matematičkim oblikom.
Godine 1913. objavljuje u Stuttgartu udžbenik Die mathematischen Grundlagen der Landesaufnahme und Kartographie des Erdsphäroids. U uvodu toga udžbenika napisao je da se geodezijom i kartografijom bavi još od doba svojeg studiranja, te posebno ističe da je imao sreću slušati predavanja dr. Josefa Herra na Visokoj tehničkoj školi u Beču o praktičnoj geometriji, sfernoj astronomiji i višoj geodeziji. U tom udžbeniku Firschauf obrađuje Zemljin elipsoid, sfernu trigonometriju, osnove više geodezije, afinitet i preslikavanje ploha, preslikavanje sferoida na plohu kugle, primjenu konformnih projekcija na rješavanje geodetskih problema, preslikavanje sfere u ravninu, trigonometrijsko određivanje visina, povijest sferoidne geometrije i teorije preslikavanja, te vezu između državne izmjere i kartografije.
Godine 1919. objavljuje knjigu "Beiträge zur Landesaufnahme und Kartographie des Erdsphäroids" na 200 stranica kao dopunu svojem udžbeniku iz 1913. Između ostalog, u tom djelu bavi se i pseudocilindričnim projekcijama te predlaže neke nove. Frischauf je bio osvjedočeni prijatelj Hrvata i Slovenaca, pa je u vezi s time bio i osnivač, savjetnik ili suradnik mnogih njihovih udruženja i društava. Primjerice, u svojstvu počasnoga gosta bio je nazočan na otvorenju suvremenoga Sveučilišta u Zagrebu 1874. godine. Sudjelovao je na osnivačkoj skupštini Hrvatskoga sokola i osnutku Hrvatskoga liječničkog zbora.
Od 1868. godine sustavno je obilazio i opisivao planine u Hrvatskoj i Crnoj Gori i slovenske Alpe, posebno Kamniško-Savinjske Alpe. Brinuo se za postavljanje planinarskih domova u Savinjskim Alpama, gdje je postavio tri takva doma. U Kamniško-Savinjskim Alpama istražio je i markirao mnogo planinarskih putova, odredio velik broj visina i o tome pisao opširne članke. Godine 1893. Slovensko planinarsko društvo proglasilo ga je počasnim članom. Po njemu se zove planinarski dom na Okrešlju. U povodu obilježavanja stote obljetnice ogranka Savinjske doline Slovenskog alpskog društva, Alpsko društvo iz Celja podiglo je u Logarskoj dolini spomenik Franu Kocbeku i Johannesu Frischaufu, dvojici s nemjerljivim zaslugama za razvoj planinarstva i alpinizma u Kamniškim i Savinjskim Alpama. Spomenik je 1993. na prigodnoj svečanosti otkrio predsjednik Republike Slovenije.
U proljeće 1874. pri usponu na Klek sastaje se J. Frischauf s Vladimirom Mažuranićem i Budom Budosavljevićem te ih potiče na osnivanje hrvatskoga planinarskog društva. Frischauf je prošao pješice cijeli put od Rijeke do Crikvenice i Selca, te u detalje opisao ljepote krajolika, morskih uvala i plaža, blizinu golemih šuma Gorskog kotara, odnosno predio u kojemu se struje morskoga zraka miješaju s planinskim zrakom, što je onodobna medicina uvelike vrednovala kao mjesto za oporavak i liječenje. Frischauf je 1891. godine izdao prvi vodič na njemačkom jeziku o Crikvenici, pod imenom Das klimatische Kurort und Seebad Crikvenica (Klimatsko lječilište i morsko kupalište Crikvenica).
- Beiträge zur Geschichte und Construction der Karten-projectionen. Lauschner & Lubensky, Graz 1891, 14 str.
- Das klimatische Kurort und Seebad Crikvenica. 1891.
- Bemerkungen zu C. S. Peirce Quincuncial Projection. American Journal of Mathematics 1897, v. 19, no. 4, str. 381-382.
- Die Abbildungslehre und deren Anwendung auf Kartographie und Geodäsie. Zeitschrift für Mathematischen und Naturwissenschaftlichen Unterricht 1905, v. 36, str. 393-404, 477-497; (i kao posebno izdanje) Sonderdruck, B. G. Teubner, Leipzig 1905, 32 str.
- Zur Abbildungslehre und deren Anwendung auf Landesaufnahme. Zeitschrift für Vermessungswesen 1908, v. 37, str. 225-240.
- Zur Abbildung des Erdsphäroids. Zeitschrift für Vermessungswesen 1908, v. 37, str. 326-330.
- Zur Wahl der Projektion für Karten grossen und mittlern Massstabs. Petermanns Mitteilungen 1908, v. 54, no. 7, str. 161-163.
- Zur Abbildung der Flächen. Österreichische Zeitschrift für Vermessungswesen 1909, str. 12.
- Zur Polyederprojektion. Zeitschrift für Vermessungswesen 1909, v. 38, no. 19, str. 515-516.
- Das Hilfsdreieck der Abbildung der Kugel auf der Ebene. Zeitschrift für Vermessungswesen 1910, v. 39, no. 18, str. 473-484.
- Die Polyederprojektion. Petermanns Mitteilungen 1910, v. 56-2, no.1, str. 29-30.
- Die mathematischen Grundlagen der Landesaufnahme und Kartographie des Erdsphäroids. Stuttgart 1913, 204 str.
- Zum kartographischen Bilde des Gross- und Parallel-Kreises. Zeitschrift für Vermessungswesen 1914, v. 43, no. 1, str. 1-15.
- Beiträge zur Landesaufnahme und Kartographie des Erdsphäroids. Teubner, Leipzig 1919, 200 str.
- J. P. Snyder: A Coparison of Pseudocylindrical Map Projections. The American Cartographer 1977, Vol. 4, No. 1, str. 59-81.
- M. Sijerković: Dva tisućljeća hrvatske meteorologije. Hrvatska vodoprivreda 2005, br. 154, str. 50-51.
- Frischauf, Johannes Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK