Glaciologija: razlika između inačica
m robot dodaje: cs:Glaciologie |
m robot Dodaje: nn:Glasiologi |
||
Redak 81: | Redak 81: | ||
[[lt:Glaciologija]] |
[[lt:Glaciologija]] |
||
[[nl:Glaciologie]] |
[[nl:Glaciologie]] |
||
[[nn:Glasiologi]] |
|||
[[no:Glasiologi]] |
[[no:Glasiologi]] |
||
[[pl:Glacjologia]] |
[[pl:Glacjologia]] |
Inačica od 7. svibnja 2007. u 07:08
Glaciologija je znanost o ledenjacima ili općenitije znanost o ledu i prirodnim pojavama vezanima uz led. Riječ ledenjak, tj. glečer dolazi iz latinskog glacies što označava led ili mraz.
Glaciologija je interdisciplinarna geo znanost koja povezuje geologiju, klimatologiju, meteorologiju, hidrologiju, biologiju i ekologiju. Disciplina također oblikuje dio fizičke geografije. Prisustvo leda na Marsu i Europi pridonosi ekstraterestričku komponentu njenom području.
Pregled
Područja proučavanja unutar glaciologije uključuju glacijalnu povijest i rekonstrukciju prošlih obrazaca glacijacije, učinke ledenjaka na klimu i obratno, dinamiku kretanja leda, doprinose ledenjaka eroziji i geomorfologiji, životne oblike koji žive u ledu i tako dalje.
Glaciologija je očekivano jedna od ključnih područja podržanih polarnim istraživanjima.
Tipovi
Postoje dvije opće kategorije glacijacije koje glaciolozi razlikuju: alpska glacijacija, akumulacije ili "rijeke leda" ograničene dolinama; i kontinentska glacijacija, neograničene akumulacije koje su nekoć pokrivale većinu sjevernih kontinenata.
- Alpski - led se kreće niz doline planinskih područja i oblikuje pregaču pokretnog leda na ravnima ispod sebe. Alpski ledenjaci teže stvaranju neravne topografije.
- Kontinentski - ledena navlaka koja se pronalazi samo na višim geografskim širinama (Grenland/Antarktika), široka tisuće kvadratnih kilometara i debela tisuće metara. Ledene navlake teže izglađivanju krajobraza.
Zone ledenjaka
- Akumulacija
- Rasipavanje
Pokreti
- Ablacija
- rasipavanje kroz isparavanje i topljenje
- Bergshrund
- pukotina oblikovana na čelu ledenjaka gdje se odlomljuje od planinske površine.
- Fraktura (debljine 30-60m)
- slabo lomljenje stvara pukotine zahvaljujući središnjem dijelu ledenjaka koji se kreće brže od strana/poda.
- Tok
- plastičan zahvaljujući ogromnom pritisku.
- Otkidanje/Lomljenje
- pokretni ledenjak uzima velike blokove stijena i prenosi ih ponekad čak i do dva kilometra.
- Cirkovi
- kružno oblikovana depresija gdje se ledenjak započeo otapati i na kraju se otopio.
- Tarn
- jezero koje se oblikuje na dnu cirka.
- Rog
- šiljak stijene oblikovan prednjom erozijom prstena cirkova uokolo jedne planine
- Arěte
- broj cirkova izglodanih sa suprotnih strana u hrbat (postaje nazupčen)
Glacijalne naslage
Slojevite
- Isprani pijesak/šljunak
- na prednjoj strani ledenjaka, pronalazi se na ravnima
- Kotao
- gromada stagnirajućeg leda ostavlja depresiju ili jamu
- Eskeri
- hrptovi šljunka/pijeska strmih strana vjerojatno uzrokovanih tokovima koji se kreću ispod stagnirajućeg leda
- Kamovi
- slojevit nanos gradi brežuljke blagih padina
- Varfovi
- tanka sedimentna podloga (grubo isprekidana), ljeto nanosi više materijala dok zima manje.
Neslojevite
- Glina-nerazvrstana
- (ledenjački pod od oblutaka) nanesen povlačećim/napredujućim ledenjacima, oblikujući morene i drumline
- Morene
- (Čeone ili terminalne) materijal nanesen na kraju; (Podinske ili temeljne) materijal nanesen dok se ledenjak otapa; (Bočne ili lateralne) materijal nanesen uzduž strana.
- Drumlini
- glatki izduženi brežuljci sastavljeni od gline.
Više informacija
Vanjske poveznice
- Međunarodno glaciološko društvo
- Svjetsko središte podataka za glaciologiju, Cambridge, UK
- Nacionalno središte podatka za snijeg i led, Boulder, Colorado
- Središte za glaciologiju, Sveučilište u Walesu
- Grupa glaciologije, Sveučilište u Kopenhagenu
- Institut niskotemperaturne znanosti, Sapporo
- Nacionalni institut za polarna istraživanja, Tokyo