(Translated by https://www.hiragana.jp/)
Bahrein – Wikipedija Prijeđi na sadržaj

Bahrein

Izvor: Wikipedija
Ovo je glavno značenje pojma Bahrein. Za najveeći otok Bahreinskog otočja pogledajte Bahrein (otok).
Kraljevina Bahrein
مملكة البحرين

Mamlakat al-Bahrain

Zastava Grb
Zastava Grb
Himna
Bahrainona

Položaj Bahreina
Glavni grad Manama
Službeni jezik arapski
Državni vrh
 - Kralj Hamad bin Isa al-Kalifa
 - Predsjednik Vlade Kalifa bin Salman al-Kalifa
Neovisnost Od Perzijskog Carstva 1783., od Ujedinjenog Kraljevstva 1971.
Površina 175. po veličini
 - ukupno 665 km2
 - % vode 0 %
Stanovništvo 157. po veličini
 - ukupno (2005) 688.345
 - gustoća 1035/km2
Valuta bahreinski dinar (1000 filsa)
Pozivni broj +973
Vremenska zona UTC +3
Internetski nastavak .bh

Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji. Obuhvaća istoimeni otok i nekoliko manjih u Perzijskom zaljevu. Ima morsku granicu s Katarom i Saudijskom Arabijom s kojom je povezan cestovnim mostom.

Gospodarstvo Bahreina temelji se na proizvodnji i rafiniranju nafte, ali zemlja se zbog ograničenih zaliha sve više okreće uslužnom, osobito financijskom sektoru.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Utvrda Bahrein

Prema mišljenju povjesničara, najstariji spomen Bahreina je u mezopotamskim tekstovima gdje se spominje kao Dilmun (3000. pr. Kr.), čija je prijestolnica bila Utvrda Bahrein, kasnije sjedište kasitskih babilonskih upravitelja. Do dolaska islama u 7. st. je bio pod vlašću Perzijanaca (do 3. st. pr. Kr. pod vlašću dinastije Ahemenida, kasnije Parti i Sasanida).

899. godine je Bahrein zauzela islamska sekta Karmatinci koja je tamo željela osnovati tzv. idealnu državu. Bahrein je bio centar Karmatinaca koji su u 10. st. osnovali moćnu državu i pljačkali okolni prostor. 930. godine su čak opljačkali Meku i Medinu i sveti kamen Kabu donijeli u Bahrein. Abasidi su pobijedili Karmatince 976. godine, a 1076. su Ujunidi konačno zauzeli Bahrein. U 14. st. ga je kontrolirala šijitska dinastija Qatif. U to doba se naziv Bahrein koristio za cijeli obalni prostor od Kuvajta do Omana, a sam otok se zvao Awal.

U 16. st. su Portugalci širili svoje kolonijalno carstvo i osnivali trgovačka uporišta po svijetu. 1521. su zauzeli Bahrein i njime vladali do 1602. Tada su ih protjerali Perzijanci (dinastija Safavida) koji su u Bahreinu nametnuli šijitski pravac islama koji je državna vjera u Perziji. 1717. i 1732. su Bahrein napali Turci, a Perzijanci su svoju vlast vratili 1753. 1783. je Bahreinom zavladalo pleme Beni Utba. 1797. je stigla dinastija al-Kalifa koja je s vremenom stekla vlast. Dinastija al-Kalifa sklapa trgovačke sporazume s Britancima i gospodarski razvija Bahrein.

Britanci su s vremenom dobivali sve veći utjecaj u Bahreinu koji je 1861. postao njihov protektorat. 1932. je otkrivena nafta i od tada se gospodarstvo brzo razvija. Nakon 2. svj. rata i osnivanja Izraela jača protužidovsko raspoloženje, te se iz Bahreina iseljavaju brojni Židovi. 1970. je održan referendum na kojem se većina stanovništva opredijelila za potpunu nezavisnost od Velike Britanije. Iran je tražio pripojenje Bahreina, ali to nije postignuto. 1971. je Bahrein postao nezavisni emirat. 1981. su šijiti pomoću Irana pokušali neuspješni državni udar. Bahrein se profilira kao vodeći financijski centar arapskog svijeta. 1986. je nasuta pješčana prevlaka koja Bahrein povezuje sa Saudijskom Arabijom i po njoj je sagrađena cesta, te je na taj način Bahrein spojen s kopnom (Most kralja Fahda). 2002. je promijenjeno ime države i emirat je službeno postao kraljevina.

Od veljače 2011. traju masovni prosvjedi šijita i boraca za ljudska prava s ciljem demokratizacije bahreinskog društva. Kralj je na prosvjede odgovorio represijom, a Saudijska Arabija je poslala vojsku kao pomoć u gušenju prosvjeda. Zbog prosvjeda je 2011. otkazan Grand Prix, no 2012. je ipak održan.[1]

Topografska karta Bahreina
Fontana u Manami

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Bahrein je otočje koje se sastoji od 33 otoka (otok Bahrein i 32 manja otočića od kojih su dva veća otočje Hawar i otok Muharak). Nalazi se u Perzijskom zaljevu uz sjevernu obalu Arapskog poluotoka u zaljevu između Katara i saudijske obale. Glavni otok je većinom ravan i prekriven pješčanim dinama. U središtu je 134 m visoko brdo Jabal ad Dukhan.

Klima je pustinjska s izrazito vrućim ljetima i nešto blažim zimama. Količina padalina je mala i većinom padaju zimi kad je visoka vlažnost zraka. Često puše sjeverozapadni vjetar šamal.

Flora Bahreina

[uredi | uredi kôd]

Na Bahreinu je popisano 280 biljnih vrsta. Od toga 12 vrsta je uvezeno, a ostale domaće. Nema nijedne endemske vrste.[2]

  1. Equisetum ramosissimum Desf.
  2. Ophioglossum polyphyllum A. Braun ex Seubert
  3. Adiantum capillus-veneris L.
  4. Ephedra ciliata Fisch. & C. A. Mey.
  5. Halophila ovalis subsp. ovalis (R. Br.) Hook. f.
  6. Halophila stipulacea (Forssk.) Asch.
  7. Potamogeton lucens L.
  8. Syringodium isoetifolium (Asch.) Dandy
  9. Asphodelus tenuifolius Cav.
  10. Asphodelus viscidulus Boiss.
  11. Allium longisepalum Bertol.
  12. Dipcadi serotinum (L.) Medicus
  13. Juncus rigidus Desf.
  14. Eleocharis geniculata (L.) Roem. & Schult.
  15. Fimbristylis dichotoma subsp. dichotoma (L.) Vahl
  16. Fimbristylis ferruginea (L.) Vahl
  17. Schoenoplectus litoralis subsp. litoralis (Schrad.) Palla
  18. Cyperus conglomeratus subsp. conglomeratus Rottb.
  19. Cyperus conglomeratus var. aucheri Rottb.
  20. Cyperus laevigatus subsp. laevigatus L.
  21. Cyperus longus L.
  22. Stipellula capensis (Thunb.) Röser & Hamasha
  23. Brachypodium distachyon (L.) P. Beauv.
  24. Rostraria cristata (L.) Tzvelev
  25. Rostraria pumila subsp. pumila (Desf) Tzvelev
  26. Phalaris minor Retz.
  27. Polypogon monspeliensis (L.) Desf.
  28. Lolium perenne subsp. perenne L.
  29. Sphenopus divaricatus (Gouan) Rchb.
  30. Cutandia dichotoma (Forssk.) Trab.
  31. Cutandia memphitica (Spreng.) K. Richt.
  32. Aristida abnormis Chiov.
  33. Stipagrostis plumosa subsp. plumosa (L.) Munro ex T. Anderson
  34. Stipagrostis sokotrana (Vierh.) De Winter
  35. Echinochloa colona (L.) Link
  36. Megathyrsus maximus (Jacq.) B. K. Simon & S. W. L. Jacobs, uvezena
  37. Tricholaena teneriffae subsp. teneriffae (L. f.) Link
  38. Panicum turgidum Forssk.
  39. Stenotaphrum secundatum (Walter) Kuntze, uvezena
  40. Cenchrus ciliaris subsp. ciliaris L.
  41. Cenchrus divisus (Forssk. ex J. F. Gmel.) Verloove, Govaerts & Buttler
  42. Setaria verticillata (L.) P. Beauv.
  43. Paspalum vaginatum Sw., uvezena
  44. Eremopogon foveolatus (Delarbre) Stapf
  45. Cymbopogon commutatus (Steud.) Stapf
  46. Cymbopogon jwarancusa subsp. olivieri
  47. Cymbopogon schoenanthus subsp. schoenanthus (L.) Spreng.
  48. Dichanthium annulatum (Forssk.) Stapf
  49. Hyparrhenia hirta (L.) Stapf
  50. Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud.
  51. Schismus arabicus Nees
  52. Schismus barbatus (L.) Thell.
  53. Sporobolus arabicus Boiss.
  54. Sporobolus ioclados (Nees ex Trin.) Nees
  55. Sporobolus spicatus (Vahl) Kunth
  56. Halopyrum mucronatum (L.) Stapf
  57. Dactyloctenium aegyptium (L.) P. Beauv.
  58. Chloris flagellifera (Nees) P. M. Peterson
  59. Chloris gayana Kunth
  60. Tetrapogon villosus Desf.
  61. Cynodon dactylon subsp. dactylon (L.) Pers.
  62. Aeluropus lagopoides (L.) Trin. ex Thwaites
  63. Aeluropus littoralis subsp. littoralis (Gouan) Parl.
  64. Cocculus hirsutus (L.) W. Theob.
  65. Argemone mexicana L., uvezena
  66. Hypecoum pendulum L.
  67. Tribulus mollis Ehrenb. ex Schweinf.
  68. Tribulus terrestris L.
  69. Fagonia arabica L.
  70. Fagonia bruguieri DC.
  71. Tetraena alba (L. f.) Beier & Thulin
  72. Tetraena decumbens (Delile) Beier & Thulin
  73. Tetraena simplex (L.) Beier & Thulin
  74. Andrachne telephioides L.
  75. Euphorbia granulata Forssk.
  76. Euphorbia hypericifolia L., uvezena
  77. Euphorbia inaequilatera Sond.
  78. Euphorbia peplis L.
  79. Euphorbia peplus L.
  80. Linum strictum L.
  81. Indigofera oblongifolia Forssk.
  82. Lotus glinoides Delile
  83. Astragalus annularis Forssk.
  84. Astragalus arpilobus subsp. hauarensis
  85. Astragalus crenatus Schult.
  86. Astragalus schimperi Boiss.
  87. Astragalus tribuloides Delile
  88. Taverniera spartea (Burm. f.) DC.
  89. Polygala erioptera subsp. erioptera DC.
  90. Ziziphus spina-christi (L.) Desf.
  91. Morus nigra L., uvezena
  92. Ficus carica subsp. carica L., uvezena
  93. Ficus palmata subsp. virgata L.
  94. Ficus salicifolia Vahl
  95. Momordica balsamina L.
  96. Cucumis prophetarum subsp. prophetarum L.
  97. Erodium glaucophyllum (L.) L´Hér.
  98. Erodium laciniatum (Cav.) Willd.
  99. Monsonia heliotropioides (Cav.) Boiss.
  100. Monsonia nivea (Decne.) Decne. ex Webb
  101. Ammannia baccifera L.
  102. Haplophyllum tuberculatum (Forssk.) A. Juss.
  103. Neurada procumbens L.
  104. Fumana arabica (L.) Spach
  105. Helianthemum kahiricum Delile
  106. Helianthemum ledifolium subsp. ledifolium (L.) Mill.
  107. Helianthemum lippii (L.) Dum. Cours.
  108. Helianthemum salicifolium (L.) Mill.
  109. Helianthemum sancti-antonii Schweinf. ex Boiss.
  110. Corchorus trilocularis L.
  111. Abutilon bidentatum Hochst. ex A. Rich.
  112. Abutilon pannosum (G. Forst.) Schltdl.
  113. Malva ludwigii (L.) Soldano, Banfi & Galasso
  114. Malva parviflora L.
  115. Salvadora persica L.
  116. Farsetia heliophila Bunge ex Coss.
  117. Farsetia linearis Decne. ex Boiss.
  118. Morettia canescens Boiss.
  119. Morettia parviflora Boiss.
  120. Anastatica hierochuntica L.
  121. Erucaria hispanica (L.) Druce
  122. Coincya tournefortii (Gouan) F. Alcanaz, T. E. Díaz, Rivas Mart. & Sánchez-Gómez
  123. Savignya parviflora subsp. parviflora (Delile) Webb
  124. Diplotaxis harra subsp. harra (Forssk.) Boiss.
  125. Eruca vesicaria subsp. sativa (Forssk.) Boiss.
  126. Raphanus raphanistrum subsp. raphanistrum L.
  127. Raphanus sativus subsp. sativus L., uvezena
  128. Sisymbrium orientale L.
  129. Rorida quinquenervia (DC.) Thulin & Roalson
  130. Cleome glaucescens DC.
  131. Capparis decidua (Forssk.) Edgew.
  132. Capparis spinosa var. parviflora
  133. Maerua crassifolia Forssk.
  134. Reseda muricata C. Presl
  135. Oligomeris linifolia (Vahl ex Hornem.) J. F. Macbr.
  136. Ochradenus baccatus Delile
  137. Frankenia pulverulenta subsp. pulverulenta L.
  138. Tamarix aphylla (L.) H. Karst.
  139. Tamarix macrocarpa (Ehrenb.) Bunge
  140. Tamarix nilotica (Ehrenb.) Bunge
  141. Limonium axillare (Forssk.) Kuntze
  142. Calligonum comosum L´Hér.
  143. Rumex spinosus L.
  144. Rumex vesicarius L.
  145. Herniaria cinerea DC.
  146. Herniaria glabra L.
  147. Herniaria hemistemon J. Gay
  148. Herniaria hirsuta L.
  149. Gymnocarpos decander Forssk.
  150. Gymnocarpos sclerocephalus (Decne.) Ahlgren & Thulin
  151. Paronychia arabica subsp. arabica (L.) DC.
  152. Polycarpon succulentum (Delile) J. Gay
  153. Polycarpaea repens (Forssk.) Asch. & Schweinf.
  154. Polycarpaea spicata Arn.
  155. Loeflingia hispanica L.
  156. Sphaerocoma hookeri subsp. aucheri
  157. Spergularia bocconei (Scheele) Graebn.
  158. Spergularia diandra (Guss.) Heldr.
  159. Spergularia flaccida (Madden) I. M. Turner
  160. Spergularia marina (L.) Besser
  161. Psammophiliella bellidifolia (Boiss.) Ikonn.
  162. Silene villosa Forssk.
  163. Amaranthus graecizans subsp. graecizans L.
  164. Amaranthus viridis L., uvezena
  165. Pupalia lappacea (L.) A. Juss.
  166. Aerva javanica (Burm. f.) Juss.
  167. Alternanthera sessilis (L.) R. Br. ex DC.
  168. Beta maritima L.
  169. Oxybasis glauca (L.) S. Fuentes, Uotila & Borsch
  170. Chenopodiastrum murale (L.) S. Fuentes, Uotila & Borsch
  171. Atriplex halimus L.
  172. Atriplex turcomanica (Moq.) Boiss.
  173. Bassia eriophora (Schrad.) Asch.
  174. Bassia muricata (L.) Asch.
  175. Halopeplis perfoliata (Forssk.) Schweinf. & Asch.
  176. Halocnemum strobilaceum (Pall.) M. Bieb.
  177. Arthrocaulon macrostachyum (Moric.) Piirainen & G. Kadereit
  178. Suaeda aegyptiaca (Hasselq.) Zohary
  179. Suaeda iranshahrii var. arabica
  180. Suaeda maritima subsp. maritima (L.) Dumort.
  181. Suaeda vermiculata Forssk. ex J. F. Gmel.
  182. Soda rosmarinus (Bunge ex Boiss.) Akhani
  183. Anabasis articulata (Forssk.) Moq.
  184. Anabasis setifera Moq.
  185. Haloxylon salicornicum (Moq.) Bunge ex Boiss.
  186. Cornulaca aucheri Moq.
  187. Cornulaca monacantha Delile
  188. Kaviria rubescens (Franch.) Akhani
  189. Caroxylon cyclophyllum (Baker) Akhani & Roalson
  190. Caroxylon imbricatum (Forssk.) Akhani & Roalson
  191. Sesuvium revolutifolium Ortega, uvezena
  192. Mesembryanthemum cryptanthum Hook. f.
  193. Mesembryanthemum nodiflorum L.
  194. Aizoanthemopsis hispanica (L.) Klak
  195. Aizoon canariense L.
  196. Commicarpus plumbagineus (Cav.) Standl.
  197. Boerhavia elegans subsp. stenophylla
  198. Portulaca oleracea L.
  199. Portulaca quadrifida L.
  200. Samolus valerandi L.
  201. Lysimachia arvensis subsp. arvensis (L.) U. Manns & Anderb.
  202. Rhazya stricta Decne.
  203. Nerium oleander L.
  204. Leptadenia pyrotechnica (Forssk.) Decne.
  205. Cynanchum varians (Stocks) Liede & Khanum
  206. Pergularia tomentosa L.
  207. Plocama calycoptera (Decne.) M. Backlund & Thulin
  208. Plocama crucianelloides (Jaub. & Spach) M. Backlund & Thulin
  209. Jasminum fluminense subsp. fluminense Vell., uvezena
  210. Bacopa monnieri (L.) Pennell
  211. Misopates orontium subsp. orontium (L.) Raf.
  212. Plantago afra L.
  213. Plantago albicans L.
  214. Plantago amplexicaulis subsp. bauphula
  215. Plantago coronopus L.
  216. Plantago ovata Forssk.
  217. Anticharis glandulosa Asch.
  218. Scrophularia deserti Delile
  219. Vitex agnus-castus L.
  220. Salvia aegyptiaca L.
  221. Lavandula subnuda Benth.
  222. Micromeria biflora (Buch.-Ham. ex D. Don) Benth.
  223. Volkameria inermis L.
  224. Lindenbergia indica (L.) Vatke
  225. Cistanche chabaharensis Ataei
  226. Cistanche tubulosa subsp. tubulosa (Schenk) Wight
  227. Phelipanche hypertomentosa (M. J. Y. Foley) M. J. Y. Foley
  228. Phelipanche mutelii subsp. mutelii (F. W. Schultz) Pomel
  229. Orobanche cernua Loefl.
  230. Phyla nodiflora (L.) Greene
  231. Avicennia marina subsp. marina (Forssk.) Vierh.
  232. Blepharis edulis (Forssk.) Pers.
  233. Cressa cretica L.
  234. Cuscuta planiflora Ten.
  235. Convolvulus cephalopodus subsp. cephalopodus Boiss.
  236. Convolvulus pilosellifolius Desr.
  237. Ipomoea eriocarpa R. Br.
  238. Lycium shawii Roem. & Schult.
  239. Hyoscyamus muticus subsp. muticus L.
  240. Solanum incanum L.
  241. Solanum nigrum L.
  242. Withania somnifera (L.) Dunal
  243. Echiochilon jugatum I. M. Johnst.
  244. Echiochilon persicum (Burm. f.) I. M. Johnst.
  245. Ogastemma pusillum (Coss. & Durieu ex Bonnet & Barratte) Brummitt
  246. Moltkiopsis ciliata (Forssk.) I. M. Johnst.
  247. Arnebia hispidissima (Lehm.) DC.
  248. Arnebia linearifolia subsp. linearifolia DC.
  249. Gastrocotyle hispida (Forssk.) Bunge
  250. Euploca strigosa (Willd.) Diane & Hilger
  251. Heliotropium bacciferum Forssk.
  252. Heliotropium ramosissimum (Lehm.) Sieber ex A. DC.
  253. Atractylis carduus (Forssk.) C. Chr.
  254. Carduncellus eriocephalus Boiss.
  255. Orbivestus cinerascens (Sch. Bip.) H. Rob.
  256. Cyanthillium cinereum (L.) H. Rob.
  257. Vernonia spathulata (Forssk.) Sch. Bip.
  258. Koelpinia linearis Pall.
  259. Candollea syriaca (Boiss. & C. I. Blanche) Yild.
  260. Reichardia tingitana (L.) Roth
  261. Launaea fragilis subsp. tenuiloba
  262. Launaea mucronata subsp. mucronata (Forssk.) Muschl.
  263. Launaea nudicaulis (L.) Hook. f.
  264. Launaea procumbens (Roxb.) Amin
  265. Sonchus oleraceus L.
  266. Urospermum picroides (L.) Scop. ex F. W. Schmidt
  267. Calendula arvensis L.
  268. Senecio glaucus subsp. glaucus L.
  269. Artemisia monosperma Delile
  270. Ifloga spicata subsp. spicata (Forssk.) Sch. Bip.
  271. Filago pyramidata L.
  272. Rhanterium epapposum Oliv.
  273. Pulicaria gnaphalodes (Vent.) Boiss.
  274. Pulicaria incisa (Lam.) DC.
  275. Pulicaria undulata subsp. undulata (L.) C. A. Mey.
  276. Pluchea dioscoridis (L.) DC.
  277. Pluchea ovalis (Pers.) DC.
  278. Eclipta alba (L.) Hassk., uvezena
  279. Bupleurum semicompositum L.
  280. Apium graveolens L.

Promet

[uredi | uredi kôd]

Bahrein je Mostom kralja Fahda povezan sa Saudijskom Arabijom. To nije most u pravom smislu riječi jer je sagrađen na nasutom terenu (u more se nasipavao pijesak i po njemu se gradila cesta). Dugačak je 28 km. Najznačajnije morske luke za međunarodni promet su Mina', Salman, Manama i Sitrah. U Bahreinu postoje dvije zračne luke (međunarodni aerodrom Among i aerodrom Shaikh Isa).

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Većina stanovnika Bahreina su Arapi, a ima i mnogo stranih radnika. Islam je državna vjera. Oko 80% stanovnika su muslimani, 10% kršćani, a 10% pripadnici raznih azijskih vjera (većinom strani radnici). Među muslimanima prevladavaju šijiti. Vrlo je visok prirodni prirast i povećanje broja stanovnika.

Oblik vlasti

[uredi | uredi kôd]

Promjenom ustava 2002. godine je Bahrein postao parlamentarna monarhija s dvodomnim parlamentom. Na vlasti je dinastija al-Kalifa iz koje potječu emir (kralj), premijer i 80% vlade. Kralj imenuje zastupnike gornjeg doma parlamenta (50% zastupnika), a donji dom se bira na izborima.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Bahrein spada među gospodarski izrazito razvijene države Perzijskog zaljeva koje svoje bogatstvo temelje isključivo na izvozu nafte i prirodnog plina. Nafta i prirodni plin čine preko 60% izvoza i prihoda države. Zbog toga je gospodarstvo Bahreina izrazito osjetljivo na cijene nafte. Smatra se da je Bahrein financijski centar arapskog svijeta. Posebno je razvijeno tzv. islamsko bankarstvo. U bahreinskim bankama se vode mnogi poslovi s naftom zemalja Perzijskog zaljeva.

Turizam

[uredi | uredi kôd]

Bahrein je turistički primamljiva destinacija jer ima relativno liberalne zakone u arapskom svijetu. Turiste privlače ostaci arapskih i portugalskih tvrđava, brojni otoci i pješčane plaže.

Šport

[uredi | uredi kôd]

Velika nagrada Bahreina je utrka Formule 1 koja se od 2004. održava u Bahreinu.

Bahrein ulaže ogromne iznose u šport. U stolnom tenisu nakon što je dovedena garnitura europskih trenera na čelu s Hrvatom Borisom Baničekom ostvarili su prve zapažene rezultate u okviru zemalja GCC-a, ali i na svjetskoj sceni.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Sestrinski projekti
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bahrein
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Bahrein
Wječnik ima rječničku natuknicu Bahrein