Banská Štiavnica
Ovo je glavno značenje pojma Banská Štiavnica. Za druga značenja pogledajte Okrug Banská Štiavnica.| Banská Štiavnica | |
|---|---|
 Panorama grada | |
| Država |  Slovačka |
| Pokrajina |  Banskobistrička |
| Vlast | |
| • Gradonačelnica | Nadežda Babiaková |
| Površina [1] | |
| • Ukupna | 46,74 km2 |
| Visina | 621[2] |
| Koordinate | 48°28′N 18°54′E / 48.467°N 18.900°E |
| Stanovništvo (2023-12-31) [3] | |
| • Entitet | 9339 (200,76 stan./km2)[4] |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 969 01[2] |
| Pozivni broj | +421 45[2] |
| Registarska oznaka | BS |
| Stranica | www.banskastiavnica.sk |
 | |
  Banská Štiavnica | |
Banská Štiavnica (njem. Schemnitz, mađ. Selmecbánya) je grad u središnjem dijelu Slovačke, južno od Zvolena i Banske Bystrice. Smješten je u središtu golemog kaldera koji je nastao urušavanjem drevnog vulkana, a njegov rub se danas zove planina Štiavnica.
Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Gradu duguje svoje postojanje rudnicima posebice zlata i srebra. Prvi rudari su došli iz Češke i Šleske. Prvi put spominje u zakonu iz 1156. kao Terra banensium.
God. 1627., ovdje se prvi put koristio barut u rudarstvu, a 1722. rudnici su se poplavili i morali su se ispumpavati za što su se koristili parnim strojem, što je bila prva uporaba parnog stroja izvan Ujedninjenog Kraljevstva. God. 1735. osnovana je rudarska škola (kasnije premještena u Beč), a 1763. ovdje je osnovan fakultet za mineralogiju koji je u drugoj polovici 19. stoljeća marginaliziran zbog mađarizacije i većina studenata odlazi u Leoben.
God. 1873. upravno se ujedinio sa susjednim gradom Banska Bela (Banská a Belá), te su ostali jedan grad sve do 1954. godine.
| Povijesni grad Banská Štiavnica s okolicom | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država | |
| Godina uvrštenja | 1993. (17. zasjedanje) |
| Vrsta | Prirodno dobro |
| Mjerilo | iv |
| Ugroženost | — |
| Poveznica | UNESCO:620 |
Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Središte grada je povijesni Trg Svetog Trojstva (Trojičné námestie) kojim dominira veliki kužni pil. Na trgu se nalazi Gradska vijećnica i minearološki muzej, a na njemu se često održavaju kulturne manifestacije.
Gotička Gradska vijećnica iz 14. stoljeća je od 1507. – 1679. godine obnovljena u renesansnom stilu s pripojenom kapelom sv. Ane koja je srušena u 18. stoljeću, te na njenom mjestu stoji skulptura Gospe (Panná Mária). Od 1787. – 1788., današnji barokni izgled mu je dao majstor zidar Pircker.
Dva dvorca, Stari (Starý zámok) i Novi (Nový zámok), su pretvoreni u muzeje. Otvoreni muzej rudarstva nudi 2 km dug podzemni obilazak rudnika srebra iz 17. stoljeća, dok je stari rudnik Glanzenberg još stariji, a nalazi se odmah ispod središta grada i privlači veliki broj posjetitelja još od vremena cara Franje Josipa.
Grad je okružen starim vještačkim rezervoarima vode za rudarenje (tajchy) od kojih je njih šezdesetak izgrađeno od 15. do 18. stoljeća. Povezuje ih više od 100 km duga mreža kanala. Danas ovo područje služi kao gradska rekreacijska zona.
-
Crkva sv. Katarine i Gradska vijećnica -
Gradska vijećnica -
Stari dvorac iznutra -
Stari dvorac -
Novi dvorac
_-_town_hall.jpg)
| Godina | 1. siječnja 1993.[6] | 1999. | 2006. | 2013. | 2019. | 2020. |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Broj stanovnika | 10.451 | 10.760 | 10.662 | 10.259 | 10.004 | 9922 |
Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.
Grad je prema procjeni stanovništva iz 2005. imao 10.662 stanovnika, dok je prema redovnom popisu stanovništva iz 2001. godine imao 10.674 stanovnika.
- Slovaci 93,9 %
- Romi 2 %
- Karpatski Nijemci
- i ostali.
- rimokatolici 65 %
- ateisti 18,9 %
- luterani 7,6 %[7]
– Huenenberg, Švicarska
– Moravská Třebová, Češka
– Ptuj, Slovenija
– Soragna, Italija
– Olsztynek, Poljska
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: 46,74S_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter). Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7101rr_obc: AREAS_SK.
- ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
- ↑ http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. studenoga 2007. (Wayback Machine) Statistički zavod Slovačke
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Banská Štiavnica |
| |||||||
| ||||||||||||||||||||
