(Translated by https://www.hiragana.jp/)
Chioggia – Wikipedija Prijeđi na sadržaj

Chioggia

Koordinate: 45°12′N 12°19′E / 45.200°N 12.317°E / 45.200; 12.317
Izvor: Wikipedija
Chioggia
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija:Veneto
Pokrajina:Venecija (VE)
Koordinate:45°12′N 12°19′E / 45.200°N 12.317°E / 45.200; 12.317
Visina:0 m
Površina:185 km2
Stanovništvo:50.844 (2008.)
Gustoća stanovništva:274.8 stan./km2
Poštanski broj:30015, 30019, 30010
Pozivni broj:041
Svetac zaštitnik:sv. Felice i sv. Fortunato
Chioggia na zemljovidu Italije
Chioggia
Chioggia
Chioggia na zemljovidu Italije
Službena stranica:www.chioggia.org
Panorama Chioggie iz zraka

Chioggia (venecijanski: Cióxa, latinski: Clodia) je ribarski gradić pored Venecije (oko 25 - 50 km), u Venetu. Grad se smjestio se nalazi na južnom ulazu u Venecijansku lagunu na malom istoimenom otoku, i većem Sottomarina, preko kojeg je spojen s kopnom.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Chioggia i Sottomarina nisu bile poznate u antici, iako Plinije usput spominje Chioggiu kao Clodiu. Ime grada se mijenjalo, ovisno o povijesnom razdoblju, tako se zvao: Clodia, Cluza, Clugia, Chiozza i Chioggia.[1] Jedan od najstarijih dokumenata u kojem se navodi ime Chioggia datira iz 6. st., tada je bila grad u sastavu Bizanta. Chioggiu je sravnio sa zemljom kralj Pippin iz Italije u 9. stoljeću.

Chioggia

Potom je grad obnovljen kao naselje solana. U srednjem vijeku postojala su dvije Clugie; Clugia major (Velika Clugia) i Clugia minor (Mala Clugia) pješčana barijera oko 600 m dalje u Jadranskom moru.

Kao slobodni grad i sjedište biskupije Chioggia je od 1110. godine igrala značajnu ulogu u tzv Ratu za Chioggiu između Venecije i Genove. Grad je isprva 1378. godine, osvojila Genova, pa potom u lipnju 1380. godine Venecija. Od tada je Chioggia u sastavu Mletačke Republike.

Gradske znameniti

[uredi | uredi kôd]

Chioggia je Venecija u minijaturi, sa svega par kanala od kojih je najveći kanal Vena, i malim uskim uličicama (kaletama, lokalno zvanim calli). Chioggia ima nekoliko srednjovjekovnim crkava, koje su sve temeljno rekonstruirane u 16 - 17. stoljeću za najvećeg prosperiteta grada.

Crkva Svete Marije, izgrađena je u 11. stoljeću, od 1110. je katedralna crkva grada, temeljno je preuređena u duhu baroka, 1623. godine prema nacrtimaarhitekta Baldassarea Longhene.

Crkva sv. Andrije (iz 18. stoljeća) ima zvonik iz 11 -12. stoljeću, to je jedan od najstarijih osmatračkih tornjeva na svijetu. U unutrašnjosti crkve nalazi se oltarna slika Raspeće Krista Jacopa Palme Starijeg.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Sve do 19. st, žene iz Chioggie nosile su osebujni tip pregača koji se mogao toliko podići da je služio i kao veo. Chioggia je poznata po čipkarstvu, poput obližnjih otoka iz lagune Pellestrina i Burana.

Chioggia je poslužila kao idealna scenografija velikom venecijanskom komediografu Carlu Goldoniju za njegove Le baruffe chiozzotte, komedije u kojima su glavni likovi, glasni ribari iz Chioggie, sa svojim svađama i podbadanjima. ( baruffa = svađa, podbadanje, chiozzotte = deminutiv od Chioggia, dakle iz Chioggice).

  • Chioggia je bila vrlo dragi motiv, značajnog hrvatskog slikara Emanuela Vidovića, koji je dio svoje mladosti i školovanja proveo u Chioggi.


Poznati sugrađani

[uredi | uredi kôd]

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Ribarstvo je od antike najznačajnija privredna grana u gradu. Ostale važne grane su tekstilna industrija, ciglane i čeličana u Sottomarini. Chioggia je i značajan turistički centar, sa svojih 60 hotela i 17 kampova.

  • Chioggia je dobila ime po vrsti maslačka (radiča).

Izvori

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]