(Translated by https://www.hiragana.jp/)
Chou – Wikipedija Prijeđi na sadržaj

Chou

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Dinastija Zhou)
Dinastija Chou

周しゅう朝ちょう
Zhōu Cháo

←
1046. pr. Kr. – 256. pr. Kr. →
Lokacija Dinastije Zhou
Lokacija Dinastije Zhou
Rasprostiranje urbanih područja Zapadne dinastije Zhou (1050.-771. pr. Kr.)
Glavni grad Haojing (鎬京)
Luoyi (洛らく阳)
Jezik/ci starokineski
Religija taoizam, konfucijanizam i dr.
Vlada
kralj
 - oko 1046.-1043. pr. Kr. Wu Zhou
 - 781.-771. pr. Kr. Kralj You od Zhoua
 - 770.-720. pr. Kr. Kralj Ping od Zhoua
 - 314.-256. pr. Kr. Kralj Nan od Zhoua
hegemon
 - 743.-701. pr. Kr. Vojvoda Zhuang od Zhenga
 - ?-643. pr. Kr. Vojvoda Huan od Qija
Povijest stari vijek
 - Osnovao je Wu Zhou porazivši posljednjeg kralja dinastije Shang, Zhou Shanga 1046. pr. Kr.
 - Qin Shi Huangdi, prvi Kineski Car dinastije Qin, osvaja Luoyang i svrgava posljednjeg Zhou kralja Nana od Zhoua 256. pr. Kr. 256. pr. Kr.
Stanovništvo
 - 273. pr. Kr. 30 milijuna 
 - 230. pr. Kr. otp. 38 milijuna 
Valuta kineska kovanica
John Keay, China A History, Harper Press, 2009. ISBN 9780007221783 (engl.)

Dinastija Chou ili Dinastija Zhou (kineski: 周しゅう朝ちょう, pinyin: Zhōu Cháo) je kineska dinastija koja je vladala istočnom središnjom Kinom od 1027. pr. Kr. do 256. pr. Kr., što je najduža vladavina od ijedna druge dinastije u kineskoj povijesti. Ona je naslijedila dinastiju Shang i prethodila dinastiji Qin. U to vrijeme je započelo željezno doba u Kini,[1] iako se njeno razdoblje često navodi kao vrhunac predmeta od bronce. Dinastija također pokriva razdoblje u kojemu je kinesko pismo evoluiralo od drevnog, koji se vidi u brončanim natpisima ranog Choua, do početaka modernog pisma, u formi arhaičnih svećeničkih zapisa kasnog „Razdoblja zaraćenih država”.

Rasprostiranje i vremensko trajanje dinastije Chou
Brončana Qizhong Hu posuda iz Zapadne dinastije Chou, muzej u Shanghaiu.
Vazalne države Zapadne dinastije Chou

Rano Chou razdoblje ili Zapadna dinastija Chou

[uredi | uredi kôd]

Dinastiju Chou je osnovala obitelj Ji čiji je glavni grad bio Hào (鎬, blizu današnjeg grada Xi'ana u dolini rijeke Wei). Dijeleći jezik i kulturu Shanga, rani vladari Choua su osvajanjima i kolonizacijom stvorili prostrano Carstvo čiju su vlast priznavale i vazalne države u Shandongu, istovremeno prihvaćujući kulturu Choua. Širenje brončanih predmeta karakterističnih za Choue je, međutim, bilo istovremeno s upotrebom lončarije u stilu Shanga u udaljenim predjelima tadašnje Kine, pa se pretpostavlja da su tadašnje države osvojene tek pred kraj razdoblja Zapadnog Choua.

U 11. stoljeću pr. Kr. područja pod dinastijom Shang pokorila je dinastija Chou, koja je imala drugačije etničko podrijetlo i živjela je na sjeverozapadnoj granici područja Shanga. Ova je dinastija postupno širila svoju vlast i protegla je mnogo dalje nego što je uspjela dinastija Shang, uključujući srednje i donje tokove Žute rijeke te srednji tok rijeke Yangtze. Većina tog prostora je bila naseljena narodima različitog etničkog podrijetla koje su obitelji Chou i njihovi vazali postupno asimirali. Njihova je država bila podijeljena između kralja i članova kraljevskog roda na mnogo zasebnih posjeda. Bio je to Fēngjiàn sustav (封建ほうけん), sustav opunomoćene vladavine, donekle sličan kasnijem europskom feudalnom poretku.

Rano razdoblje vladavine Choua razlikovalo se od razdoblja Shanga po upotrebi pisma, pa se njihova kultura već prepoznaje kao „kineska“. U njihovim gradovima postojala je hijerarhija plemića, kraljevskih časnika i dvorjana. Izdržavale su ih zajednice obrađivača bronce, drva, kamena, keramike i platna. Seljaci koji su obrađivali različite kraljevske posjede opskrbljivali su ih prihodima i žitom. Trgovačke aktivnosti bile su uobičajene, a upotrebljavao se tiskani novac.

Bronca se upotrebljavala za izradu ritualnih predmeta i razne vrste oružja i oruđa, osim onih vezanih za obradu zemlje. U seoskim područjima ratari su i dalje upotrebljavali kameno oruđe i uzgajali rižu, proso, ječam i konoplju, te svinje, perad i dudove svilce. Ostavljanje polja na ugaru (uzoranog, ali ne zasijanog tla, kako bi se zemlja „odmorila“) postalo je uobičajena praksa. U 6. st. pr. Kr. javlja se i prvo organizirana gradnja kanala i navodnjavanje u poljoprivredi.

Kasno Chou razdoblje ili Istočna dinastija Chou

[uredi | uredi kôd]
Kineske države za Istočne dinastije Chou
Podrobniji članak o temi: Razdoblje proljeća i jeseni

U početku, prijestolnica je bila pokraj Xi'ana, a do 8. stoljeća pr. Kr. kraljevi Chou neprestano su širili područje pod svojom vlasti. Međutim, oko 770. pr. Kr. kralj You je zamijenio kraljicu s priležnicom Baosi, a glavni grad su napale i opljačkale zajedničke snage kraljičinog oca, moćnog markiza od Shena i nomadskog plemena Quanrong. Plemići iz država Zheng, Lü, Qin i markiz od Shena su kraljičinog sina Ji Yijiua proglasili novim kraljem. Unutarnji neredi prisilili su Choue da 722. pr. Kr. napuste svoju domovinu u dolini Wei i presele se u svoju istočnu prijestolnicu Loyang, gdje se njihova moć uskoro istopila. Sljedeća dva i pol stoljeća trajali su ratovi tijekom kojih jeviše od stotinu jakih država progutalo dvadesetak manjih, a one su poslije među sobom ustanovile hijerarhiju.

Potkraj Chou razdoblja stari društveni poredak počeo je propadati. Tijekom „Razdoblja proljeća i jeseni” (770. – 476. pr. Kr.) vodili su se stalni ratovi između bivših Chou vazala. Bilo je to razdoblje velike političke nestabilnosti koja je, opet, služila kao pozadina velikom napretku tehnologije, pisanja zakona i političkih ideja, te se kineska kultura širila dalje od granica ranog Chou razdoblja. Jače države radije su zapošljavale birokrate nego nasljedno plemstvo bivših vremena. Uzdigla se nova skupina državnih službenika (shih). Vodeća osoba među njima bila je Konfucije, koji je formulirao zakonitosti novog morala, koji će postati uzorom sve do u daleku budućnost i puno dalje od granica Kine. Do. 5. stoljeća pr. Kr. dolina rijeke Yangtze i južna Mandžurija postale su dio kineske kulturne sfere.

Povijest Kine
Povijest Kine
Povijest Kine
Prapovijest Kine
3 Suverena i 5 Careva
Dinastija Xia
2100. pr. Kr. – 1600. pr. Kr.
Dinastija Shang
1600. pr. Kr. – 1046. pr. Kr.
Dinastija Zhou
1045. pr. Kr. – 256. pr. Kr.
Proljeće i jesen Istočni Zhou
Zaraćene države
Dinastija Qin
221. pr. Kr. – 206. pr. Kr.
Zapadni Han Dinastija Han
206. pr. Kr. – 220.
Dinastija Xin
9. – 23.
Tri kraljevstva
220. – 280.
Dinastija Jin
265. – 420.
Dinastija Sui
581. – 618.
Dinastija Tang
618. – 907.
(prekinuta od Drugog Zhoua)
690. – 705.
Liao
907. – 1125.
Song
907. – 1279.
Dinastija Yuan
1271. – 1368.
Dinastija Ming
1368. – 1644.
Dinastija Qing
1644. – 1911.
Republika Kina
1912. – 1949.
Republika Kina (Tajvan)
  • Kronologija kineske povijesti
  • Dinastije u kineskoj povijesti
  • Vojna povijest Kine
  • Pomorska povijest Kine
    •
    Ovaj okvir: vidi • uredi
    Glazbeno brončano zvono iz Zapadne dinastije Chou
    Čovjek jaše zmaja, slika tušem na svili iz 6. stoljeća pr. Kr.
    Kineska svila iz 4. stoljeća pr. Kr.

    Uslijedilo je „Razdoblje zaraćenih država” (480. do 221. pr. Kr.), nazvano po znamenitoj povijesnoj kronici iz tog razdoblja. Ono traje i nešto dulje od 256. pr. Kr., koja je godina kraja Istočne dinastije Chou. Naime, posljednji kralj Choua je prestao vladati 35 godina prije početka dinastije Qin koja je okončala Razdoblje zaraćenih država.

    Kultura dinastije Chou

    [uredi | uredi kôd]

    Prema kineskoj povijesnoj tradiciji, Chou su porazili Shange te preorijentirali shangovski sistem štovanja predaka prema univerzalnijem štovanju Dija, a od toga prema štovanju Tiana ili „Neba”. Svoju su vladavinu opravdavali „mandatom Neba”, idejom da vladar („Sin Neba”) vlada po božanskom pravu, ali da njegovo svrgavanje znači da je izgubio taj mandat. Događaji koji dokazuju da je vladajuća obitelj izgubila „mandat Neba” su prirodne katastrofe i pobune. Ta je doktrina objašnjavala i opravdavala propast dinastija Xia i Shang, te tako legitimnima činila trenutne i buduće vladare dinastije Chou.

    Razdoblje Istočne dinastije Chou se također naziva „Razdobljem stotinu mislilačkih škola”. Naime, tijekom dinastije Chou nastali su korijeni zrele kineske filozofije od 6. stoljeća pr. Kr. Tadašnji veliki kineski filozofi, koji su snažno utjecali na buduće generacije, bili su Konfucije, osnivač konfucijanizma i Lao Ce, osnivač taoizma. Ostali filozofi, teoretičari i filozofske škole ovog vremena su bili Mo Ce (latinski: Micius), osnivač mocizma, Mengzi (Mencije), slavni konfucijanist koji je proširio Konfucijev opus, Shang Yang i Han Fei, zaslužni za razvoj drevnog kineskog legalizma (ključne filozofije dinastije Qin) i Xun Zi, koji je bio središte inetelektualnog života u Kini svog vremena, možda čak više nego Mencije. Te su filozofske škole bitno doprinijele društvenim, filozofskim i političkim promjenama koje su igrale važnu ulogu u slabljenju dinastije Chou.[2]

    Kraljevi dinastije Chou

    [uredi | uredi kôd]
    Osobno ime Postumni naziv Godine vladanja1 Ime po kojem su poznati
    Ji Fa
    姬ひめ發はつ     		Wuwang
    武たけ王おう     		1046. pr. Kr.-1043. pr. Kr.1 Zhou Wuwang
    (Wu Zhou)
    Ji Song
    姬ひめ誦     		Chengwang
    成なり王おう     		1042. pr. Kr.-1021. pr. Kr.1 Zhou Chengwang
    (Cheng Zhou)
    Ji Zhao
    姬ひめ釗     		Kangwang
    康かん王おう     		1020. pr. Kr.-996. pr. Kr.1 Zhou Kangwang
    (Kang Zhou)
    Ji Xia
    姬ひめ瑕きず     		Zhaowang
    昭あきら王おう     		995. pr. Kr.-977. pr. Kr.1 Zhou Zhaowang
    (Zhao Zhou)
    Ji Man
    姬ひめ滿みつる     		Muwang
    穆きよし王おう     		976. pr. Kr.-922. pr. Kr.1 Zhou Muwang
    (Mu Zhou)
    Ji Yihu
    姬ひめ繄扈     		Gongwang
    共とも王おう/龔王     		922. pr. Kr.-900. pr. Kr.1 Zhou Gongwang
    (Gong Zhou)
    Ji Jian
    姬ひめ囏     		Yiwang
    懿王     		899. pr. Kr.-892. pr. Kr.1 Zhou Yiwang
    (Kralj Yi Zhou)
    Ji Pifang
    姬ひめ辟方     		Xiaowang
    孝こう王おう     		891. pr. Kr.-886. pr. Kr.1 Zhou Xiaowang
    (Xiao Zhou)
    Ji Xie
    姬ひめ燮     		Yiwang
    夷えびす王おう     		885. pr. Kr.-878. pr. Kr.1 Zhou Yiwang
    (Kralj Yi Zhou)
    Ji Hu
    姬ひめ胡えびす     		Liwang
    厲王/剌王     		877. pr. Kr.-841. pr. Kr.1 Zhou Liwang
    (Li Zhou)
    　 Gonghe (kralj)
    共和きょうわ     		841. pr. Kr.-828. pr. Kr. Gonghe
    Ji Jing
    姬ひめ靜しず     		Xuanwang
    宣せん王おう     		827. pr. Kr.-782. pr. Kr. Zhou Xuanwang
    (Xuan Zhou)
    Ji Gongsheng
    姬宮ひめみや湦     		Youwang
    幽かそけ王おう     		781. pr. Kr.-771. pr. Kr. Zhou Youwang
    (You Zhou)
    Kraj razdoblja Zapadnog Chou / Početak razdoblja Istočnog Chou
    Ji Yijiu
    姬ひめ宜むべ臼うす     		Pingwang
    平ひら王おう     		770. pr. Kr.-720. pr. Kr. Zhou Pingwang
    (Ping Zhou)
    Ji Lin
    姬ひめ林りん     		Huanwang
    桓王     		719. pr. Kr.-697. pr. Kr. Zhou Huanwang
    (Huan Zhou)
    Ji Tuo
    姬ひめ佗     		Zhuangwang
    莊そう王おう     		696. pr. Kr.-682. pr. Kr. Zhou Zhuangwang
    (Zhuang Zhou)
    Ji Huqi
    姬ひめ胡えびす齊ひとし     		Xiwang
    釐王     		681. pr. Kr.-677. pr. Kr. Zhou Xiwang
    (Xi Zhou)
    Ji Lang
    姬ひめ閬     		Huiwang
    惠めぐみ王おう     		676. pr. Kr.-652. pr. Kr. Zhou Huiwang
    (Hui Zhou)
    Ji Zheng
    姬ひめ鄭てい     		Xiangwang
    襄じょう王おう     		651. pr. Kr.-619. pr. Kr. Zhou Xiangwang
    (Xiang Zhou)
    Ji Renchen
    姬ひめ壬みずのえ臣しん     		Qingwang
    頃ころ王おう     		618. pr. Kr.-613. pr. Kr. Zhou Qingwang
    (Qing Zhou)
    Ji Ban
    姬ひめ班はん     		Kuangwang
    匡ただし王おう     		612. pr. Kr.-607. pr. Kr. Zhou Kuangwang
    (Kuang Zhou)
    Ji Yu
    姬ひめ瑜     		Dingwang
    定てい王おう     		606. pr. Kr.-586. pr. Kr. Zhou Dingwang
    (Ding Zhou)
    Ji Yi
    姬ひめ夷えびす     		Jianwang
    簡王     		585. pr. Kr.-572. pr. Kr. Zhou Jianwang
    (Jian Zhou)
    Ji Xiexin
    姬ひめ泄心     		Lingwang
    靈れい王おう     		571. pr. Kr.-545. pr. Kr. Zhou Lingwang
    (Ling Zhou)
    Ji Gui
    姬ひめ貴たか     		Jingwang
    景けい王おう     		544. pr. Kr.-521. pr. Kr. Zhou Jingwang
    (Kralj Jing Zhou)
    Ji Meng
    姬ひめ猛たけし     		Daowang
    悼王     		520. pr. Kr. Zhou Daowang
    (Dao Zhou)
    Ji Gai
    姬ひめ丐     		Jingwang
    敬けい王おう     		519. pr. Kr.-476. pr. Kr. Zhou Jingwang
    (Kralj Jing Zhou)
    Ji Ren
    姬ひめ仁ひとし     		Yuanwang
    元もと王おう     		475. pr. Kr.-469. pr. Kr. Zhou Yuanwang
    (Yuan Zhou)
    Ji Jie
    姬ひめ介かい     		Zhendingwang
    貞さだ定てい王おう     		468. pr. Kr.-442. pr. Kr. Zhou Zhendingwang
    (Zhending Zhou)
    Ji Quji
    姬ひめ去さ疾やまし     		Aiwang
    哀あい王おう     		441. pr. Kr. Zhou Aiwang
    (Ai Zhou)
    Ji Shu
    姬ひめ叔     		Siwang
    思おもえ王おう     		441. pr. Kr. Zhou Siwang
    (Si Zhou)
    Ji Wei
    姬ひめ嵬     		Kaowang
    考こう王おう     		440. pr. Kr.-426. pr. Kr. Zhou Kaowang
    (Kao Zhou)
    Ji Wu
    姬ひめ午うま     		Weiliewang
    威い烈れつ王おう     		425. pr. Kr.-402. pr. Kr. Zhou Weiliewang
    (Weilie Zhou)
    Ji Jiao
    姬ひめ驕おご     		Anwang
    安王やすおう     		401. pr. Kr.-376. pr. Kr. Zhou Anwang
    (An Zhou)
    Ji Xi
    姬ひめ喜き     		Liewang
    烈れつ王おう     		375. pr. Kr.-369. pr. Kr. Zhou Liewang
    (Lie Zhou)
    Ji Bian
    姬ひめ扁ひらた     		Xianwang
    顯あらわ王おう     		368. pr. Kr.-321. pr. Kr. Zhou Xianwang
    (Xian Zhou)
    Ji Ding
    姬ひめ定じょう     		Shenjingwang
    慎まき靚王     		320. pr. Kr.-315. pr. Kr. Zhou Shenjingwang
    (Shenjing Zhou)
    Ji Yan
    姬ひめ延のべ     		Nanwang
    赧王     		314. pr. Kr.-256. pr. Kr. Zhou Nanwang
    (Nan Zhou)
    　 Huiwang
    惠めぐみ王おう     		255. pr. Kr.-249. pr. Kr. Zhou Huiwang²
    (Hui Zhou)
    2 Plemići obitelji Ji proglasili su kralja Huia kao nasljednika kralja Nana u glavnom gradu Luoyangu, koji je
    pao u ruke China 256. pr. Kr. Otpor dinastije Chou nije potrajao dugo tako da se kralj Nan smatra
    posljednjim kraljem dinastije Chou.

    Izvori

    [uredi | uredi kôd]
    1. ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. srpnja 2006. Pristupljeno 5. kolovoza 2013. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
    2. ↑ Schirokauer & Brown, A Brief history of Chinese civilization: second edition, Wadsworth, a division of Thomson Learning, 2006. str. 25.-47.
    • Povijest svijeta, ur. Seid Serdarević, Times Books 2001., Hena com, Zagreb, 2002., str. 62. – 63. ISBN 955-6510-62-6 nevaljani ISBN

    Poveznice

    [uredi | uredi kôd]

    Vanjske poveznice

    [uredi | uredi kôd]
    Logotip Zajedničkog poslužitelja
    Logotip Zajedničkog poslužitelja
    		 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Chou
    Prethodnik: Dinastija Chou
    1045. pr. Kr. - 256. pr. Kr.     		Nasljednik:
    Dinastija Shang Dinastija Qin
    Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Chou&oldid=6923320"