(Translated by https://www.hiragana.jp/)
Koordinacijska veza – Wikipedija Prijeđi na sadržaj

Koordinacijska veza

Izvor: Wikipedija
Prikaz kovalentne veze, gdje par od dva elektrona stvara jednostruku kemijsku vezu

Koordinacijska veza (ponekad koordinativna veza; donorska veza) je kovalentna kemijska veza kompleksnog kemijskog spoja kod koje zajednički elektronski par potječe od samo jednog atoma.[1] Kod obične kovalentne veze atomi dijele vezne elektrone, no kod koordinacijske veze oba vezna elektrona potječu od jednog atoma. Atomi povezani koordinacijskom vezom često odstupaju od pravila okteta.

Nastajanje

[uredi | uredi kôd]
Lijevo: parcijalni naboji nakon homolitičkog cijepanja
Desno: Koordinacijska veza koju donira kisik

Uzmimo kao primjer molekulu sumporne kiseline (): ukupan broj elektrona u zadnjoj ljusci svih atoma iznosi . Kada elektrone podijelimo po atomima i vezama (2 elektrona tvore jednostruku kovalentnu vezu), pa simuliramo homolitičko cijepanje tih veza (po jedan elektron iz veze pridružimo svakom povezanom atomu), tad će po dva kisika imati parcijalni naboj -1, a sumpor će imati parcijalni naboj +2 (prva slika dolje). Kako bi se naboji izjednačili, svaki kisik će donirati jedan elektronski par (dva elektrona iz zadnje ljuske) kako bi stvorio još jednu vezu sa sumporom i time izjednačio naboje (druga slika). Dvije veze koje formira kisik zovu se koordinacijskim vezama. Primjećujemo da sumpor odstupa od pravila okteta jer ima 12 elektrona u zadnjoj ljusci.

Primjeri

[uredi | uredi kôd]

Svi spojevi metala i vode (oblika ) sadrže koordinacijsku kemijsku vezu kojom je metalni kation spojen za molekulu vode. Mnogi kompleksni spojevi često se povezuju koordinativnim vezama između središnjeg iona i liganda zbog pravilnog rasporeda liganda oko središnjeg iona.[2] Umjesto zajedničkog elektronskog para u koji obje strane daju po jedan elektron, ligandi raspolažu s vlastitim nepodijeljenim elektronskim parom koji jednostrano ulažu u vezu sa središnjim ionom zbog međusobne elektrostatske privlačnosti. Time središnji ion elektronima popunjava prazne elektronske orbitale, postiže stabilniju elektronsku konfiguraciju i time nižu energiju.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Kristina. KEMIJSKE VEZE - Moje instrukcije. Pristupljeno 28. siječnja 2016.
  2. koordinacijska (koordinativna) veza - Proleksis enciklopedija online; pristupljeno 28. siječnja 2016.
  3. Kompleksni spojevi, Hrvatska enciklopedija; pristupljeno 28. siječnja 2016.