Razgovor:Ruđer Bošković

Nacija

Izbrisao sam podatak da je Boškovićeva mati bila iz talijanske obitelji. Prezime Bettera je vjerojatno talijansko, ali to ne znači ništa više osim da je vjerojatno riječ o prezimenu porijeklom iz Italije. Do početka 19. st. potomci talijanskih doseljenika u Dalmaciju već su u prvoj generaciji postajali Hrvati. Jednako tako, potomci Hrvata doseljenih u Italiju, ako u svojoj bližoj okolini nisu imali Hrvata, odnosno ako ne bi bili uključeni u kakvu hrvatsku bratovštinu, brzo su postajali Talijanima.

Fenomen etničkih Talijana u Dalmaciji nastao je u 19. stoljeću, s početkom za francuske vladavine. Dakle, ne u vrijeme kad su većim dijelom Dalmacije (tj. Mletačkom Dalmacijom) zaista vladali nekakvi Talijani (zapravo mletačka vlasteoska oligarhija, a ne etnički Talijani), nego kad je Napoleon Dalmaciju isprva pripojio svojoj Kraljevini Italiji, a namjesnik Dalmacije, ljuti talijanski nacionalist i šovinist Venecijanac Dandolo u njoj oblikovao jaku birokraciju te javne ustanove (uz jak "uvoz" etničkih Talijana), sve s talijanskim jezikom. Austrijska vlast je, zatim, nastavila s istom rabotom.

Čitao sam članak o Boškoviću na eng. Wikipediji kao i Razgovor o njemu. Nevjerojatno! Ali po svemu izgleda kako se tomu ne treba čuditi. "Talijanstvo Dalmacije" je "činjenica" do koje, čini se, čak i "obični" Talijani jako drže. Jednako je tako i "srpstvo Dubrovnika", odnosno "srpstvo Dalmacije" (sa svim svojim, "širim" i "užim" varijantama) ugrađeno u nastanak srpske nacionalne ideologije u 19. st.

Zanimljivo je vidjeti kako neki na eng. Wikipediji prozirni kulturni imperijalizam nastoje podvesti pod nekakvu "slavensko-talijansku multikulturalnost" Dalmacije. Kod upotrebe talijanskoga jezika u Dalmaciji prije početka 19. stoljeća ne može se govoriti o multikulturalnosti, jer taj izraz podrazumijeva postojanje nekakvih "dalmatinskih Talijana", a o kojima prije pojave i razvoja malene ali utjecajne skupine etničkih Talijana u Dalmaciji (tek u 19. st., dakle) ne može biti ni govora.

Srpsko porijeklo Boškovićevog oca također je nebuloza, ničim utemeljena izmišljotina iz 19. stoljeća. Jednako tako je i s njegovom, tobožnjom pravoslavnom, vjeroispoviješću. Boškovići u Orahovu Dolu u Hercegovini podijelili su se u 19. stoljeću na dvije i danas živuće obitelji: Kristiće i Tomaševiće; koji su Hrvati i katolici. Uostalom, katolička trebinjska biskupija je tijekom povijesti bila u trajnom povlačenju prema zapadu i u vrijeme Boškovićevog oca imala je mnogo više vjernika (tj. dalje na istok od Orahova Dola).

Osim kod Boškovića, slično je s brojnim drugim člancima vezanima uz Dubrovnik i Dalmaciju na eng. Wikipediji. Talijansku Wikipediju po ovome pitanju nisam imao niti volje podrobnije pregledavati.

Nisam se još usudio registrirati na eng. Wikipediju kako bih sudjelovao u ispravljanju takvih nebuloza, jer je moj engleski malo "zahrđao". U svezi s ovim, za sada predlažem za hr. Wikipediju postavljanje slijedećih članaka:

Mit o talijanstvu Dalmacije,

Mit o srpstvu Dubrovnika,

Mit o srpstvu štokavaca

Čouk 10:38, 9. veljača 2008. (CET)

Wikipedija:Željeni članci

Što se sve te genealogije tiče, to je sve besmisleno, a nekome izvana samo smiješan kompleks manje vrijednosti. Pogledaj samo ovo

Ja to ne uzimam tako ozbiljno - misliš da je Mađara, Engleza ili Španjolca briga tko je Boškovićev otac i tko je kakve vjeroispovijesti? Samo se pozovi na pravila Wikipedije i uvijek navodi vjerodostojne izvore, inače dolaziš u rizik spuštanja na niske razine. Rosier 10:55, 9. veljača 2008. (CET)

Ma naravno da su to sve gluposti, a posebice su među njima besmisleni nekakvi zaključci na temelju nečije genealogije. Ali ovdje je riječ o podmetanju temeljno krivih podataka na eng.Wikipediju i proglašavanju istih za nekakve vrlo važne "činjenice" na što je potrebno reagirati jer stoput ponovljena izmišljotina postaje važnom "istinom". Vidim da naši na primjerenoj (i objektivnoj) razini reagiraju na takve stvari, odnosno ispravljaju ih. Ali kako je valjda nemoguće "non-stop" se baviti pobijanjem takvih iritantnih "činjenica" koje izviru iz mistifikacija nastalih u nacionalističkim ideologijama 19. i 20. st., one se znaju "provući" pa ostanu u člancima.

Evo, opet upozoravam (ništa dramatično), ondje je netko naveo prvotno pravoslavnu vjersku pripadnost Boškovićevog oca (što je obična izmišljotina) kao tobože važnu činjenicu, koja sve i kad bi bila istinita, bila bi nebitna te joj nije mjesto u tom članku. Uvrštavanje toga podatka (naravno, kad bi on bio istinit) moglo bi se smatrati smislenim, primjerice, jedino na srp. Wikipediji. Poput (palo mi je ovaj tren na pamet, možda i neću biti sasvim precizan) vjerojatnoga Leibnizovog lužičkosrpskog porijekla za kojega bi jedino istinski smisleno bilo da ga se navede na lužičkosrpskoj Wikipediji te u kakvom proširenom članku na njem. Wikipediji.

Zatim (e, ovo je važno!), ondje stoji kako je Boškovićeva majka tobože potjecala iz "cultivated italian family". (Valja ponovno reći kako trajno nastanjenih osoba koje bi sebe smatrale Talijanima u Dalmaciji prije 19. st., osim pripadnika prve generacije pojedinačnih doseljenika, niti ima, niti ih je moglo biti.) U navedenome se jasno vidi terminologija 19-to- i 20-tostoljetnog talijanskog šovinizma i rasizma prema "nekulturnim Slavenima". (Zapravo, taj šovinizam i rasizam nikad nije bio uperen na sve Slavene, već jedino [gotovo uvijek] na Hrvate i [manje] Slovence.)

Stavio sam "Mit o talijanstvu Dalmacije", "Mit o srpstvu Dubrovnika", i "Mit o srpstvu štokavaca" u Željene članke. Čouk 11:15, 11. veljača 2008. (CET)

Divno. Možda se jednom počne razgovarati o Boškovićevom djelu, a ne kako se navodno krstio njegov otac. Rosier 18:19, 12. veljača 2008. (CET)

Dodatak

U prijevodu Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in natura existentium na engleski J.M.Childa u izdanju Open Court Publishing Company iz 1922. neki Branislav Petroniević (profesor u Beogradu u doba kad Hrvatska ulazi u Kraljevinu SHS/Kraljevinu Jugoslaviju) piše ovo:

»On his father's side, the family of Boscovich is of purely Serbian origin, his grandfather, Bosko, having been an orthodox Serbian peasant of the village of Orakova in Herzegovina. His father, Nikola, was first a merchant in Novi Pazar (Old Serbia), but later settled in Dubrovnik (Ragusa, the famous republic in Southern Dalmatia), whither his father, Bosko, soon followed him, and where Nikola became a Roman Catholic.«

Iz tog naklapanja bez osnove poteklo je tobožnje srpstvo Boškovića, o kojem valja reći slijedeće:

• ne postoji selo ni Orakova ni Orakovo ni Orahova ni Orahovo nego Orahov Dol (kako u članku ispravno piše)
• na tom području u to doba nije bilo Srba (što piše gore)
• Nikola Bošković NIJE bio trgovac rođen u Novom Pazaru iz koga se doselio u Dubrovnik, nego ga je poslodavac Gleđević nakon par godina rada u Dubrovniku poslao na neko vrijeme u Novi Pazar
• nema traga nigdje (osim u Petronievićevoj mašti) da je Nikola prešao s pravoslavlja na katolicizam

Ukratko, Britancu Childu je Petroniević prodao muda pod bubrege (prijevod s latinskog na engleski je inače korektan), a za kraj, projekt je financirala Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. QED. SpeedyGonsales 20:15, 7. siječanj 2009. (CET)

Orahov Dol

Molim da se izbriše ovo mjesto kao mjesto porijekla Boškovića, jer to nema nikakve osnove. Ono što je rekao Hans Ullmaier:

Da je Boškovićev djed Boško bio pravoslavni srpski seljak u Orakovi (to se selo zapravo naziva Orahov Dol), ne mogu dokazati ni osporiti, ali mi se čini vrlo nevjerojatnim, jer na tom području u blizini mora gotovo nema Srba. Sigurno je netočno da je Boškovićev otac Nikola bio trgovac u Novom Pazaru, njega je tamo poslao poslodavac Gleđević nakon što je kod njega radio nekoliko godina u Dubrovniku. Osim kod Petronijevića nigdje nisam našao da je Nikola u Dubrovniku prešao iz pravoslavne u katoličku vjeru.

http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac386.nsf/AllWebDocs/Rugjer_Boskovic_je_nas_suvremenik_— Prethodni nepotpisani komentar napisao je Maglo (razgovor • doprinosi)

vanjske poveznice

Kad već postoji u "Vanjske poveznice" link "Bošković na novčanicama", mislim da bi bolje bilo da link vodi na http://www.kunalipa.com/katalog/hrvatski-dinar/ A i ovaj link bi vrijedilo staviti: http://www.biografije.org/boskovic.htm — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 78.3.46.172 (razgovor • doprinosi) 21:31, 21. kolovoza 2011.

Dodatak: nadimak i Laplaceov determinizam

Pozdrav,

Pokušao sam proširiti tekst tako da dodam:

1. Činjenicu da je nobelovac i fizičar Werner Heisenberg Boškovića nazivao "hrvatskim Leibnizom", kao i referencu koja vodi na taj podatak, te možda malo više napisati o utjecaju Leibniza na Boškovića. Samo postojanje nadimka uvrstio bi u početak članka jer je taj nadimak dobro poznat u zajednici povjesničara znanosti koji se bave temom Boškovića. 2. Prošle godine filozof znanosti Boris Kožnjak je publicirao članak, u međunarodnom znanstvenom časopisu, u kojem je pokazano da je Bošković bio, ne samo prethodnik Laplaceovog determinizma, nego ga je čak i bolje (fizikalno gledano) izrazio od samoga Laplacea (odnosno izrazio ga je u varijanti koju u fizici koristimo i danas, kada pričamo o determinizmu).

Gdje i kako mogu dobiti odobrenje za proširenje članka?

Everett57 (razgovor) 14:14, 4. siječnja 2017. (CET) Everett57 (talk) 14:14 4 January 2017 (UTC)

Suradnik je dobio osnovne upute na IRC-u: ne treba odobrenje, samo treba proći vrijeme za automatski potvrđenog suradnika i moći će uređivati članak.  • Bonč (razgovor) • Čitajte pažljivo, ovo pišem samo jednom! •  03:52, 7. siječnja 2017. (CET)