Ujgurski Kaganat
|
Ujgurski Kaganat, Ujgursko Carstvo ili Zemlja Toquz Oghuza (tradicionalni kineski:
Država je nastala godine 742. kada su Ujguri digli ustanak protiv svojih Gok Turkijskih sizerena, te 744. zauzeli najveći dio tadašnjeg Istočnog Turkijskog Kaganata. Nakon 762. iskoristili su slabost carske Kine uslijed An Shi ustanka kako bi osvojili značajna područja Srednje Azije. Godine 841. državu su uništili Kirgizi, dovevši do ujgurske dijaspore širom Srednje Azije.
Godine 744. Basmili su zauzeli tursku prijestolnicu Otuken i ubili vladajućeg Ozmis Kagana. Kasnije te godine formiran je savez Ujgura i Karluka protiv Basmila. Njihov kagan je ubijen i Basmili su prestali postojati kao narod. Neprijateljstva između Ujgura i Karluka potom su natjerala Karluke da migriraju na zapad u Zhetis i sukobe se s Tirgeshima, koje su porazili i pokorili 766. godine.[1]
Osobno ime ujgurskog kagana bilo je Kulig Boyla (kineski :
Godine 745. Ujguri su ubili posljednjeg kagana Gok-Turka, Beya Baimeikehana Gulongfua (
- ↑ Sinor, Denis (1990), The Cambridge History of Early Inner Asia, Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-24304-9
- ↑ Barfield, Thomas (1989), The Perilous Frontier: Nomadic Empires and China, Basil Blackwell>