Velika loža Litve
| Velika loža Litve
Lietuvos Didžioji Ložė
| |
|---|---|
 | |
| Skraćenica | LDL |
| Utemeljena | 13. travnja 2002. |
| Osnivač | Ujedinjene velike lože Njemačke |
| Tip | regularna velika loža |
| Sjedište | Vilnius |
| Lokacija | Litva |
| Službena stranica | grandlodge |
Velika loža slobodnih zidara Litve (lita. Lietuvos laisvųjų mūrininkų Didžioji Ložė), najčešće Velika loža Litve (Lietuvos Didžioji Ložė), je regularna slobodnozidarska velika loža u Litvi. Osnovana je 2002. godine uz pomoć Ujedinjenih velikih loža Njemačke.
Nakon ponovnog stjecanja neovisnosti 1990. godine, koje je uslijedilo raspadom komunističkog Sovjetskog Saveza, slobodno zidarstvo u Litvi postupno se obnavlja. Prvi slobodni zidari iz Litve primljeni su 1992. i 1993. godine u Loži "Graditelji mostova" (njem. Loge Die Brückenbauer)[1] u Hamburgu, Njemačka. Članovi ove lože su 27. kolovoza 1993. godine utemeljili prvu ložu u Litvi, Ložu "Renesansa" u Vilniusu. Nakon toga osnovane su još dvije lože u Vilniusu, Loža "Orijent Vilnius" u srpnju 1995. i Loža "Revni Litavac" u svibnju 1999. godine. Sve tri lože u Vilniusu su osnovane pod pokroviteljstvom Velike lože Njemačke (članica Ujedinjenih velikih loža Njemačke).[2][3][4]
Uz pomoć Velike lože Njemačke u Vilniusu je 13. travnja 2002. je osnovana Velika loža Litve. Novu Veliku ložu kao regularnu veliku ložu priznala je Ujedinjena velika loža Engleske u 2004. godini.[2][3][4]
Nakon toga slijedi i osnivanje prvih loža izvan Vilniusa. U listopadu 2005. godine osnovana je Loža "Sveti Ivan" u Kaunasu, dok je Loža "Memphis kod obeliska" u Klaipėdi osnovana u veljači 2011. godine. Nakon toga osnivaju se još dvije lože u Vilniusu; "Skaryna" (2014.) koja radi na bjeloruskom jeziku i "Adam Mickiewicz" (2017.). Tijekom 2018. godine osnovane su tri nove lože, Loža "Pod jantarnom krunom" u Palangi, Loža "Luk Vilniusa" u Vilniusu i Loža "Zora" u Šiauliaiju.[2][3][4] Godine 2019. Loža "Skaryna" se seli u Minsk te 25. svibnja iste godine, skupa s još dvije lože, formira Veliku ložu Bjelorusije.[5]
U Kaunasu je 2022. godine osnovana Loža "Solaris kod Santake".[6] Godine 2024. osnovana je Loža "Do izvora mudrosti", ukupno druga loža u Klaipėdi.
Sjedište Velika loža Litve je u Vilniusu.[7]
U kolovozu 2024. godini pod zaštitom ove velike lože radi 11 loža, od toga su pet u Vilniusu, po dvije u Kaunasu i Klaipėdi, te po jedna u Palangi i Šiauliaiju. Pored ovih, imaju još i istraživačku ložu kao i počasnu ložu u Hamburgu, Njemačka:[8]
Loža "Graditelji mostova" (Ložė "Die Brückenbauer") br. 1, Hamburg – počasna loža, radi pod zaštitom Velike lože Njemačke i jedina loža u svijetu koja ima članstvo dviju velikih loža.[9]- Loža "Renesansa" (Ložė "Renaissance") br. 2, Vilnius – nosi naziv po Renesansi, razdoblju u književnosti i umjetnosti; osnovana je 1993. godine pod zaštitom Velike lože Njemačke.
- Loža "Orijent Vilnius" (Ložė "Vilnius Orient") br. 3, Vilnius – osnovana je 1995. godine pod zaštitom Velike lože Njemačke.
- Loža "Revni Litavac" (Ložė "Uolusis Lietuvis") br. 4, Vilnius – nosi naziv po vilniuskoj loži utemeljenoj 1780. godine; osnovana je 1999. godine s br. 1018 pod zaštitom Velike lože Njemačke.
- Loža "Sveti Ivan" (Ložė "Šventas Jonas") br. 5, Kaunas – nosi naziv po Ivanu Evanđelisti.
- Loža "Memphis kod obeliska" (Ložė "Memfis prie obelisko") br. 6, Klaipėda – nosi naziv po klaipėdskoj loži utemeljenoj 1776. godine.[10]
- Loža "Adam Mickiewicz" (Ložė "Adomas Mickevičius") br. 8, Vilnius – nosi naziv po Adamu Mickiewiczu, poljskom pjesniku.
- Loža "Pod jantarnom krunom" (Ložė "Po gintarine karūna") br. 9, Palanga
- Loža "Luk Vilniusa" (Ložė "Vilnius Arch") br. 10, Vilnius – radi na engleskom jeziku.
- Loža "Zora" (Ložė "Aušra") br. 11, Šiauliai
- Loža "Solaris kod Santake" (Ložė "Soliaris prie Santakos") br. 12, Kaunas
- Istraživačka loža (Mokymo ložė) br. 13 – ova istraživačka loža nema poseban naziv.
- Loža "Do izvora mudrosti" (Ložė "Prie išminties versmės") br. 14, Klaipėda
U okviru ove velike lože radile su i:[8]
Loža "Skaryna" (Ložė "Skaryna") br. 7, Vilnius – nosila je naziv po Francysku Skaryni, bjeloruskom učenjaku i radila je na bjeloruskom jeziku; izdvojila se 2019. godine i formirala Veliku ložu Bjelorusije.
Velikom ložom Litve upravlja veliki majstor (lita. Didysis Meistras) koji se bira na trogodišnje razdoblje.
- Kazys Paulikas (oko 2021.)[11]
Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 60 regularnih velikih loža.[12]
Primarni masonski obred Velike lože Litve je Schröderov obred. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove.
Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata.
- Vrhovno vijeće Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za Litvu – nadležno za rad Škotskog obreda.
- ↑ Die Brückenbauer - Freimauer-Loge im Orient Hamburg. loge-diebrueckenbauer.de (njemački). Pristupljeno 16. svibnja 2024.
- ↑ a b c Lietuvos murininku istorija. grandlodge.lt (litavski). Pristupljeno 16. svibnja 2024.
- ↑ a b c Istorine chronologija. grandlodge.lt (litavski). Pristupljeno 16. svibnja 2024.
- ↑ a b c Masonai ir Lietuva. vle.lt (litavski). Visuotinė lietuvių enciklopedija. Pristupljeno 9. kolovoza 2024.
- ↑ Nicht unbeirrt vom Lärm der Welt. freimaurerei.de (njemački). Pristupljeno 28. kolovoza 2024.
- ↑ Garbiosios Ložės „Solaris prie Santakos“ nr. 12, teisėtai įkurtos Kauno Rytuose, istorija. grandlodge.lt (litavski). Pristupljeno 9. kolovoza 2024.
- ↑ Lietuvos Laisvųjų ir Pripažintųjų Mūrininkų Didžioji Ložė A.f. & A.m. rekvizitai.vz.lt (litavski). Pristupljeno 9. kolovoza 2024.
- ↑ a b Šiuo metu Lietuvos Didžiosios Ložės jurisdikcijoje veikia šios ložės. grandlodge.lt (litavski). Pristupljeno 16. svibnja 2024.
- ↑ Geschichte der Freimaurerei im Baltikum. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 16. svibnja 2024.
- ↑ Ložės „Memfis prie Obelisko“ Klaipėdoje istorija. grandlodge.lt (litavski). Pristupljeno 16. svibnja 2024.
- ↑ Lietuvos laisvuju ir pripažintuju murininku Didžioji lože A.F. & A.M.; kodas 302250201. registrucentras.lt (litavski). Pristupljeno 11. kolovoza 2024.
- ↑ Pasaulio Didžiosios ložės su kuriomis Lietuvos Didžioji Ložė yra užmezgusi broliškus santykius. grandlodge.lt (litavski). Pristupljeno 16. svibnja 2024.