Izvorni kod stranice Geografija Hrvatske

{{Infookvir geografija države
| ime_genitiv          = Hrvatske
| slika                = Satellite_image_of_Croatia_in_September_2003.jpg
| kontinent            = [[Europa]]
| regija               = [[Središnja Europa]]
| širina-stupnjevi     = 45
| širina-minute        = 10
| širina-oznaka        = N
| dužina-stupnjevi     = 15
| dužina-minute        = 30
| dužina-oznaka        = E
| površina             = 56.542 km²
| površina_poredak     = 124.
| postotak_kopno       = 99% (56.414 km²)
| postotak_voda        = 1% (128 km²)
| obalna_crta          = 5.835 km
| kopnena_obalna_crta  = 1777 km
| otočna_obalna_crta   = 4058 km
| granice              = [[Bosna i Hercegovina]] 933 km<br />[[Mađarska]] 329 km<br />[[Slovenija]] 501 km<br />[[Srbija]] 241 km<br />[[Crna Gora]] 25 km
| najviša_točka        = [[Dinara]] (1.831 m)
| najniža_točka        = [[Jadransko more]] (0 m)
| najduža_rijeka       = [[Sava]]
| najveće_jezero       = [[Vransko jezero, Dalmacija|Vransko jezero]] (kod [[Biograd]]a)
}}
'''Geografija Hrvatske''' vrlo je raznovrsna s krajolikom koji se proteže od prostranih ravnica [[Panonska nizija|Panonske nizine]] preko uskog područja visokih [[Dinarske planine|Dinarida]] do impresivne obale [[jadransko more|Jadranskog mora]], jedne od najrazvedenijih na svijetu. Navedeni položaj pruža ugodne uvjete vlažne kontinentske klime u unutrašnjosti i sredozemne klime na primorskoj [[obala|obali]]. [[Hrvatska]] se polovicom svoga teritorija nalazi u panonsko-peripanonskom prostoru, trećinom u primorskom ili jadranskom dijelu, dok ostatak čini gorski ili dinarski prostor. Obalu dužine 5.835&nbsp;km sačinjavaju na moru 1246 [[ostrvo|otoka]], otočića, [[hrid]]i i [[greben]]a, a na kopnu brojne [[uvala|uvale]], [[prevlaka|prevlake]], [[zaljev]]i i dva [[poluotok]]a, [[Pelješac]] i [[Istra]].

Plodna Panonska nizina pruža bogatstvo i mogućnosti za razvoj [[poljoprivreda|poljoprivrede]], dok jadranska obala omogućuje razvitak [[ribarstvo|ribarstva]], [[brodogradnja|brodogradnje]], a posebice [[turizam|turizma]]. Gorska Hrvatska nema toliko razvijene mogućnosti poput nizinske ili primorske Hrvatske, ali u zadnje se vrijeme ondje razvija zimski i seoski turizam. Najviša planina koja dijelom čini prirodnu granicu s Bosnom i Hercegovinom jest [[Dinara]] s istoimenim najvišim vrhom od 1831 m.

Hrvatska graniči s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Slovenija|Slovenijom]], [[Srbija|Srbijom]] i [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Hrvatska je politički podijeljena na 21 [[županija|županiju]] (uključujući [[Zagreb|Grad Zagreb]] s istim statusom) čije granice slijede kulturno i geografski. Povijesnih regija, koje čine Hrvatsku, ima nekoliko, ali se značenjem ističu [[Slavonija]], središnja Hrvatska, [[Istra]] i [[Dalmacija]].

== Položaj ==

Hrvatska se nalazi na balkanskom poluotoku ili [[Hrvatska]] se nalazi na sjevernoj zemljinoj polutki između 42° 24′ i 46° 33′ sjeverne geografske širine, te 45° 29′ i 45° 12′ istočne geografske dužine. Hrvatska s površinom od 56,542&nbsp;km² pripada donjem dijelu ljestvice srednje velikih država [[Evropa|Europe]], tj. u svijetu se nalazi na 124. mjestu. Udaljenost od [[Štrigova|Štrigove]] (krajnje sjeverne točke) do [[rt Oštro|rta Oštro]] (krajnje južne točke) iznosi 490 kilometara, a od [[Savudrija|Savudrije]] (krajnje zapadne točke) do [[Ilok]]a (krajnje istočne točke) iznosi 464 kilometara. Ukupna duljina kopnenih [[granica]] je 2,028&nbsp;km, a [[obalna crta|obalne crte]] 5,835&nbsp;km. Udaljenost od Savudrije do rta Oštro iznosi 527&nbsp;km, pa stoga [[koeficijent razvedenosti]] hrvatskog dijela jadranske obale iznosi vrlo visokih 11,1, što svrstava hrvatsku obalu među najrazvedenije na svijetu. Od 1233 jadranskih otoka, otočića, hridi i grebena njih 1185 nalazi se u Hrvatskoj. Od tolikog broja njih 718 su otoci od kojih je 652 naseljeno. Najveći otok je [[Cres]] s površinom od 405,78&nbsp;km², a iza njega se nalazi [[Krk]] s nešto manjom površinom.

:''Više informacija: [[Krajnje točke Hrvatske]]''

== Politička geografija ==

Raspadom [[socijalizam|socijalističkih]] sustava u Europi, bivša [[Jugoslavija]] raspala se na nekoliko samostalnih država tokom [[1990]]. i [[1991]]. godine. Hrvatska je proglasila nezavisnost [[25. 6.|25.6.]] [[1991]]., dok je međunarodno priznata [[15. 1.|15.1.]] [[1992]]. godine. [[Hrvatski sabor|Hrvatski Sabor]] je "božićnim" Ustavom iz 1990. godine ustrojio Republiku Hrvatsku u 21 teritorijalno-upravnu jedinicu nazvanu županija. Novim ''Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH'' (od [[30. 1.|30.1.]] [[1997]].) status grada dobilo je 47 [[opština|općina]], 63 [[naselje|naselja]] status općine, a 13 općina postalo je naseljima. Tako danas Hrvatska ima 122 [[grad]]a i 416 općina. [[Zagreb|Grad Zagreb]], kojemu se ustroj uređuje ''Zakonom o Gradu Zagrebu'', postao je posebna jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica, odvojena od "zagrebačkog prstena" koji je postao zasebna [[Zagrebačka županija]].

[[Datoteka:Regions of Croatia.png|thumb|350px|[[Hrvatska#Županije|Hrvatske županije]]]]
'''Županije:'''

# [[Zagrebačka županija|Zagrebačka]]
# [[Krapinsko-zagorska županija|Krapinsko-zagorska]]
# [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačka]]
# [[Karlovačka županija|Karlovačka]]
# [[Varaždinska županija|Varaždinska]]
# [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačka]]
# [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorska]]
# [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranska]]
# [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjska]]
# [[Virovitičko-podravska županija|Virovitičko-podravska]]
# [[Požeško-slavonska županija|Požeško-slavonska]]
# [[Brodsko-posavska županija|Brodsko-posavska]]
# [[Zadarska županija|Zadarska]]
# [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
# [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]]
# [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemska]]
# [[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]]
# [[Istarska županija|Istarska]]
# [[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]]
# [[Međimurska županija|Međimurska]]
# [[Zagreb|Grad Zagreb]]

Od stjecanja nezavisnosti i međunarodnog priznanja u granicama nekadašnje [[socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenske republike]], Hrvatskoj je preostalo dogovoriti neke manje granične sporove sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom.

[[geopolitika|Geopolitički]] i [[geostrategija|geostrateški]] položaj Hrvatske vrlo je složen, pogotovo nakon raspada bivše Jugoslavije i nestanka bipolarnog geopolitičkog sustava između [[kapitalizam|kapitalističkog]] Zapada pod vodstvom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a i [[komunizam|komunističkog]] Istoka pod vodstvom bivšeg [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a koji su u Europi bili podijeljeni ''"[[željezna zavjesa|željeznom zavjesom]]"''. Od kraja 1990-ih Hrvatska prolazi kroz proces [[tranzicija|tranzicije]] i približava se novom monocentričnom svjetskom geopolitičkom sistemu.

Najbliže je središte svjetske ekonomske moći, kojem Hrvatska formalno teži, [[Evropska unija]], koja sudjeluje s 29% u ukupnom svjetskom [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-u. Hrvatska slijedi procese [[globalizacija|globalizacije]] i stvaranja [[globalno selo|globalnog sela]]. Hrvatska je članica brojnih [[međunarodna organizacija|međunarodnih organizacija]] poput [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]], [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]], [[Svjetska banka|Svjetske banke]], [[Svjetska trgovinska organizacija|Svjetske trgovinske organizacije]]... Najvažnije su ipak euroatlantske integracije, a Hrvatska je već članica ''[[Partnerstvo za mir|Partnerstva za mir]]'' i [[CEFTA]]-e, što se smatra izravnim putem za ulazak u [[NATO]] odnosno Evropsku uniju.

== Geografske regije ==

Hrvatska se dijeli na tri osnovne prirodne cjeline koje se međusobno nadopunjuju, tj. čine [[komplementarnost prostora]].

* '''Nizinska''' ili '''panonska prirodna regija'''	(obuhvaća 55% teritorija i 66% stanovništva)
* '''Primorska''' ili '''jadranska prirodna regija'''	(obuhvaća 31% teritorija i 31% stanovništva)
* '''Gorska''' ili '''dinarska prirodna regija'''	(obuhvaća 14% teritorija i 3% stanovništva)

== Reljef ==

=== Geologija i geomorfologija ===

Reljef je povoljan .Građa i sastav [[reljef]]a Hrvatske određeni su dugom [[geologija|geološkom]] prošlošću. Od najranijeg [[prekambrij]]a do sadašnjeg [[kenozoik]]a (tj. [[holocen]]a) na reljef Hrvatske utjecale su endogene i egzogene sile i procesi u prostoru trokuta [[Azija]] - [[Evropa|Europa]] - [[Afrika]].

U reljefu Hrvatske zastupljene su sve tri osnovne skupine stijena: ''taložne'' ili ''[[sedimentne stene|sedimentne stijene]]'' (čine 95% reljefa Hrvatske), ''preobrazne'' ili ''[[metamorfne stene|metamorfne stijene]]'' (čine 2-4% reljefa Hrvatske) i ''magmatske'' ili ''[[magmatske stene|eruptivne stijene]]'' (čine oko 1% reljefa Hrvatske).

Od sedimentnih stijena najzastupljenije su [[klastiti|klastične]] ([[peščar|pješčenjaci]], [[konglomerat]]i, [[lapor]]i, [[breče]] ...) i [[organogene stijene]] ([[vapnenac|vapnenci]] i [[dolomit]]i). Od metamorfnih stijena najčešći su [[mramor]]i, [[škriljavac|škriljavci]], [[gnajs]]ovi, dok su to kod eruptivnih [[andenzit]]i i [[granit]]i.

Prema rasprostranjenosti i starosti stijena, najstarije stijene nalaze se u jezgrama "otočnih" planina [[Papuk]]a, [[Psunj]]a i [[Moslavačka gora|Moslavačke gore]]. Iz [[mezozoik]]a prevladavaju karbonatne stijene (dolomiti i vapnenci) u [[kras|kršu]] i to najviše na [[Banovina|Banovini]], [[Kordun]]u, [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]], [[Velebit]]u, [[Lika|Lici]] i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Najmlađe stijene su kenozojske starosti (klastični sedimenti) na području panonskog i peripanonskog prostora.

=== Planine ===

[[Datoteka:velebit.jpg|thumb|200px|Najduža hrvatska planina – [[Velebit]].]]
Veliki planinski lanci Hrvatske izdigli su se pod utjecajem konvergencije (podvlačenja) dviju velikih svjetskih [[litosferna ploča|litosfernih ploča]]. S juga je to sjeveroafrička, a sa sjevera i istoka euroazijska litosferna ploča. Tercijarnom ili [[alpska orogeneza|alpskom]] [[orogeneza|orogenezom]] nastali su tako Dinaridi, najznačajniji planinski lanac u Hrvatskoj. Prostori iznad 1500 metara čine tek 0,11 posto ukupnog hrvatskog teritorija. Među tim planinama nalaze se:

# [[Dinara]]	(Dinara 1,831 m)
# [[Kamešnica]]	(Kamešnica 1,810 m)
# [[Biokovo]]	(Sv. Jure 1,762 m)
# [[Velebit]]	(Vaganski vrh 1,758 m)
# [[Plješivica]]	(Ozeblin 1,657 m)
# [[Velika Kapela]]	(Bjelolasica 1,533 m)
# [[Risnjak]]	(Risnjak 1,528 m)
# [[Svilaja]]	(Svilaja 1,508 m)
# [[Snježnik]]	(Snježnik 1,506 m)

=== Nizine ===

[[Datoteka:Tree in fog.JPG|thumb|Slavonija, smještena u Panonskoj nizini, najveća je žitnica Hrvatske]]
Hrvatska je uglavnom nizinski prostor (do 200 m nalazi se 54% ukupnog teritorija). Najveći dio niske Hrvatske nalazi se u ravničarskom panonskom i [[brežuljak|brežuljkastom]] peripanonskom prostoru. Ostatak niske Hrvatske čine krške zaravni i [[fliš]]ne doline u [[Istra|Istri]], [[Ravni kotari|Ravnim kotarima]] i na nekim [[popis otoka u Hrvatskoj|otocima]].

== Jadransko more i obala ==

Obala [[Jadransko more|Jadranskog mora]] nastala je [[transgresija|transgresijom]] (izdizanjem) morske razine za gotovo 100 metara. Tako su [[sinklinala|sinklinale]] (udubljenja) postale [[morski kanal]]i, a [[antiklinala|antiklinale]] (uzvišenja) otoci. Jedinstvenost oblika tako nastale obalne crte naziva se, stručnom terminologijom, [[dalmatinski tip obale]].

Hrvatska je poznata po svojoj pomorskoj tradiciji koju duguje Jadranskom moru. Od svog dolaska na ova područja [[Hrvati]] su odmah iskoristili prednosti koje je pružalo more. Hrvatska je međuostalom poznata po svojem plavom moru, [[turizam|turizmu]], [[brodogradnja|brodogradnji]], [[ribarstvo|ribarstvu]] i [[pomorstvo|pomorstvu]].

Površina Jadranskog mora iznosi 135,595&nbsp;km², a od toga 31,067&nbsp;km² čini [[obalno more]] pod upravom Hrvatske. U slučaju da Hrvatska proglasi [[ekonomski pojas]] (dio [[epikontinentalno more|epikontinentalnog mora]]), ona će dobiti upravu i nad još 21,000&nbsp;km² mora. Dužina obalne crte kopna iznosi 1777,3&nbsp;km, a duljina obalne crte otoka 4058,0&nbsp;km: to je ukupna duljina obale od 5835,3&nbsp;km. Kada se podjeli vrijednost ukupne duljine obalne crte kopna i otoka (5835,3&nbsp;km) s vrijednošću zračne udaljenosti krajnjih točaka obale (526&nbsp;km) dobije se podatak kako je [[koeficijent razvedenosti]] hrvatske obale 11,1 (drugi podaci navode da je koefcijent ipak manji i iznosi 3,4 za kopnenu obalu i 5,06 za otočnu obalu). To ju svejedno čini jednom od najrazvedenijih obala Europe.<ref>[http://www.geografija.hr/hrvatska/koliki-je-indeks-razvedenosti-obalne-crte-hrvatske/ Koliki je indeks razvedenosti obalne crte Hrvatske?] Geografija.hr. 15. listopada 2004. | Josip Faričić. Pristupljeno 13. jula 2017.</ref>

[[Datoteka:Split airport and Ciovo from air.jpg|thumb|220px|Hrvatska obala Jadranskog mora jedna je od najrazvedenijih u svijetu]]
Jadransko more se pruža longitudinalno sa smjerom Dinarida, tj. u smjeru sjeverozapad-sjeveroistok. Jadransko more zapravo je veliki [[zaljev]] mnogo većeg [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Dvije trećine Jadranskog mora nije dublje od 200 metara, te predstavlja područje plićaka ili [[šelf]]a. Prosječna dubina mu je 173 metra, a najveća dubina od 1233 m izmjerena je u južnojadranskoj zavali. Jadransko more dijeli se u četiri regije:

* Sjeverozapadni plićak	(dubine do 50 metara)
* [[Jabuka (otok)|Jabučka]] morska udolina	(do 243 m)
* [[Palagruža|Palagruški]] poprečni prag	(do 130 m)
* Duboka južnojadranska zavala	(najveća dubina 1233 m)

[[Temperatura]] jadranskog mora kreće se od 22 i 25&nbsp;°C ljeti i 5 do 15&nbsp;°C zimi. [[Prozirnost]] i modrina daleko su veće od drugih mora, te prozirnost iznosi i do 56 metara. [[morska mijena|Morske mijene]] su pojačane zbog plimnog vala iz Sredozemnog mora kojem treba 12 sati da obiđe cijeli Jadran. [[morska struja|Morske struje]] su slabog intenziteta i kreću se uz [[Grčka|grčku]], [[Albanija|albansku]], [[Crna Gora|crnogorsku]], [[Hrvatska|hrvatsku]] obalu, a vraćaju se uz [[Italija|talijansku]]. Na svom ulasku u Jadran morske su struje duž hrvatske obale tople, dok su uz talijansku hladne. [[Slanoća]] ili salinitet Jadranskog mora iznosi 38‰ što je više od svjetskog prosjeka. Jadran je bogat brojnim kemijskim sastojcima od kojih su neki korisni ([[silikati]], [[nitrat]]i, [[fosfat]]i, [[magnezij]], [[kalij]] ...), a neki ekološki štetni ([[deterdžent]]i, [[amonijak]], [[ulje|ulja]], [[masnoća|masnoće]] ...). Za život u moru ipak je najvažnija koncentracija [[kiseonik|kisika]] koja je veća od prosjeka.

Jadransko more obiluje [[biljka|biljnim]] i [[životinje|životinjskim svijetom]]. Brojne vrste [[riba]], [[sisavac]]a, [[mekušci|mekušaca]], [[plankton]]a, [[alge|algi]], [[rakovi|rakova]], [[spužve|spužvi]] i brojnih drugih vrsta. Zbog svega toga Jadransko more pruža mogućnosti za razvoj turizma i ribarstva.

== Otoci ==
[[Datoteka:Kamen Brela 03.jpg|mini|180px|Prirodni fenomen u [[Brela|Brelima]].]]
[[Datoteka:Brücke Krk-Festland.JPG|mini|180px|[[Krčki most]] spaja kopno i najveći hrvatski otok.]]
Hrvatska s pravom nosi naziv "''zemlja tisuću otoka.''" Od 1233 jadranskih [[ostrvo|otoka]], otočića, [[hrid]]i i [[greben]]a u hrvatskom dijelu jadranske obale nalazi se njih 1185. Od tih 1185 otoka, otočića, hridi i grebena njih 718 su otoci od kojih je 652 nastanjeno. Najveći otoci su:

# [[Krk]]	(405,78&nbsp;km²)
# [[Cres]]	(405,78&nbsp;km²)
# [[Brač]]	(394,57&nbsp;km²)
# [[Hvar]]	(299,66&nbsp;km²)
# [[Pag]]	(284,56&nbsp;km²)
# [[Korčula]]	(276,03&nbsp;km²)
# [[Dugi otok]]	(114,44&nbsp;km²)
# [[Mljet]]	(100,41&nbsp;km²)
# [[Vis]]	(90,84&nbsp;km²)
# [[Rab]]	(90,26&nbsp;km²)

[[Datoteka:Brücke Krk-Festland.JPG|thumb|180px|Krčki most spaja kopno i najveći hrvatski otok]]
Otok s najvišom nadmorskom visinom je Brač s [[Vidova gora|Vidovom gorom]] visokom 780 m, a nakon njega slijede Cres (639 m) i Hvar (628 m). Najdužu obalu imaju Pag (269,2&nbsp;km), Hvar (254,2&nbsp;km) i Cres (247,7&nbsp;km).

== Rijeke i jezera ==

Rijeke u Hrvatskoj pripadaju dvama [[sliv]]ovima: crnomorskom i jadranskom slivu. Oko 62% rijeka Hrvatske pripada crnomorskom, dok ostatak od 38% pripada jadranskom slivu. Granicu između ta dva sliva čini [[vododjelnica|razvodnica]] ili [[vododjelnica]] koja ide vrhovima dinarskih planina. Deset najdužih rijeka u Hrvatskoj su:

# [[Dunav]]	(ukupno 2,857&nbsp;km; u Hrvatskoj 188&nbsp;km)
# [[Sava]]	(ukupno 945&nbsp;km; u Hrvatskoj 562&nbsp;km)
# [[Drava]]	(ukupno 707&nbsp;km; u Hrvatskoj 505&nbsp;km)
# [[Mura]]	(ukupno 438&nbsp;km; u Hrvatskoj 53&nbsp;km)
# [[Kupa]]	(ukupno 296&nbsp;km; u Hrvatskoj 296&nbsp;km)
# [[Neretva]]	(ukupno 225&nbsp;km; u Hrvatskoj 20&nbsp;km)
# [[Una]]	(ukupno 212&nbsp;km; u Hrvatskoj 120&nbsp;km)
# [[Bosut]]	(ukupno 186&nbsp;km; u Hrvatskoj 151&nbsp;km)
# [[Korana]]	(ukupno 134&nbsp;km; u Hrvatskoj 134&nbsp;km)
# [[Bednja]]	(ukupno 133&nbsp;km; u Hrvatskoj 133&nbsp;km)

[[Datoteka:Vuka river.jpg|thumb|300px|Ušće [[Vuka|Vuke]] u [[Dunav]] u [[Vukovar]]u]]
Dunav je druga po dužini europska rijeka koja izvire u [[Schwarzwald]]u (Crna šuma), a utječe u [[Crno more]]. Osim Hrvatske Dunav povezuje još 7 država i čini jedan od glavnih riječnih plovnih putova u Europi. Glavna hrvatska riječna luka na Dunavu je [[Vukovar]], koji u zadnje vrijeme sve više razvija mogućnosti riječne luke, tj. riječnog prometa.

Sava je najznačajnija i najdulja hrvatska rijeka (prema ukupnoj dužini vodotoka u RH). Karakterizira je kišni ili pluvijalni [[riječni režim|režim]], a zbog velike protočnosti od skoro 2000&nbsp;km³/s pogodna je za plovidbu od [[Sisak|Siska]] nizvodno. Za poboljšanje hrvatskog riječnog plovnog puta trebao bi se izgraditi već isplanirani plovni kanal Sava-Dunav između [[Šamac|Šamca]] i Vukovara.

Drava od svog izvorišta u talijanskim [[Dolomiti]]ma povezuje [[Austrija|Austriju]], [[Slovenija|Sloveniju]], [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. Ima snježno-kišni ili nivalno-pluvijalni režim. Zbog bogatstva vodom koristi se za opskrbu [[električna energija|električnom energijom]] dobivenom iz nekoliko [[hidroelektrana]]. Plovna je od [[Donji Miholjac|Donjeg Miholjca]], a glavna luka je [[Osijek]]. Drava je na svom utoku u Dunav stvorila prirodni rezervat [[Kopački rit]] koji je stanište brojnih vrsta [[ptica]].

Najvažnije rijeke jadranskog sliva jesu Neretva i [[Cetina]]. Neretva je poznata po svojoj plodnoj [[delta (slovo)|delti]] u kojoj uspijeva [[južno voće]], dok je Cetina poznata po hidroelektrani "Peruča" i umjetno stvorenom [[Peručko jezero|Peručkom jezeru]]. Ostale rijeke su u Istri ([[Dragonja]], [[Mirna]], [[Raša]] i [[Boljunčica]]) i Dalmaciji ([[Zrmanja]], [[Krka]], [[Čikola]], [[Jadro]]).

Poseban su fenomen rijeke [[ponornica|ponornice]] ([[Pazinčica]], [[Lika]], [[Gacka]], [[Krbava]]) koje poniru u pukotinama u vapnencu, a završavaju u moru gdje stvaraju [[vrulje (područje na morskoj površini koje izgleda kao da voda vrije).

Hrvatska ne obiluje [[jezero|jezerima]], pa su stoga napravljena brojna [[umjetno jezero|umjetna jezera]] radi ribarstva ([[ribnjak|ribnjaci]]) ili iskorištavanje hidroenergije. Najpoznatiji ribnjaci su [[Jasinje]] ili [[Jelas]] kod [[Brod]]a (20 km&sup2;), [[Sišćani]] kod [[Čazma|Čazme]] (18 km&sup2;), [[Končanica]] kod [[Grubišno polje|Grubišnog polja]] (oko 14 km&sup2;). Najveće umjetno jezero je akumulacija [[Peručko jezero]] (oko 13 km&sup2;). Ostala poznatija umjetna jezera su [[Butoniga]] u Istri, [[Lokvarsko jezero|Lokvarsko]] i [[Fužinsko jezero]] u Gorskom kotaru, [[Krušćičko jezero|Krušćičko]] u Lici, [[Dubravsko jezero]] na Dravi. Najveće prirodno jezero je Vransko jezero kod Biograda (30,7 km&sup2;). Važno prirodno jezero na Cresu je [[Vransko jezero (Cres)|Vransko jezero]] površine 6 km&sup2;. Ostala značajnija prirodna jezera su [[Prokljansko jezero]], [[Visovačko jezero]], [[Veliko jezero|Veliko]] i [[Malo jezero]] na [[Mljet]]u, [[Baćinska jezera]] kod [[Ploče|Ploča]], [[Crveno jezero|Crveno]] i [[Modro jezero]] kod [[Imotski|Imotskoga]]. Naljepša i najpoznatija jezera su [[Plitvička jezera]], koja su najstariji [[nacionalni park]] u Hrvatskoj, a uvrštena su u [[svjetska prirodna baština|svjetsku prirodnu baštinu]] [[UNESCO]]-a.

== Klima ==

Hrvatska se nalazi u umjerenom klimatskom pojasu sjeverne polutke [[Zemlja (planet)|Zemlje]]. Zbog takvog položaja klimatske su prilike povoljne i umjerene bez ikakvih temperaturnih ekstrema. Pravilna je izmjena svih četiriju [[godišnje doba|godišnjih doba]], a glavni čimbenici koji utječu na [[klima|klimu]] Hrvatske jesu [[Atlantik|Atlantski ocean]], [[zapadni vjetrovi]], [[zračna masa|zračne mase]], [[ciklona|ciklone]] i [[anticiklona|anticiklone]].

U jesen i zimi stvaraju se islandske i genovske ciklone koje donose vlažno i nestabilno vrijeme, dok u ljeti azorska i sibirska anticiklona uzrokuju stabilno vrijeme.

Važan utjecaj imaju i regionalni i lokalni orografski modifikatori, tj. položaji [[planinski masiv|planinskih lanaca]]. [[Alpe]] i Dinaridi sprječavaju daljnji prodor zračnih struja s juga prema unutrašnjosti. Stoga dijelovi uz samo podnožje planinskih lanaca primaju najveću količinu [[padavine|padalina]].

Prosječno trajanje [[insolacija|insolacije]] u Hrvatskoj smanjuje se od zapada k istoku i od sjevera prema jugu. Najmanju insolaciju imaju najviši vrhovi planina i sjeveroistok Hrvatske dok najveću insolaciju imaju dalmatinski otoci (Hvar 2674 sata) i južna Hrvatska.

Prosječni iznosi i godišnji hod temperatura zraka razlikuju se u Hrvatskoj od regije do regije. Umjerenost klime rezultat je ne tako hladnih zima i ne previše vrućih ljeta. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnim temperaturama od -2 u gorskoj do 5&nbsp;°C u primorskoj Hrvatskoj. Najtopliji mjesec je srpanj s prosječnim temperaturama od 15 u gorskoj do 24&nbsp;°C u primorskoj Hrvatskoj.

Temperature i padaline ovise o utjecaju [[maritimnost]]i, odnosno [[kontinentalnost]]i. Temperature se povećavaju od zapada prema istoku i od sjeverozapada prema sjeveroistoku. Dok se padaline povećavaju obrnuto s temperaturom. Najviše padalina primaju planinski lanci, a najmanje unutrašnjost Hrvatske.

== Tlo i vegetacija ==

[[Datoteka:Tican brdo 2001.jpg|thumb|200px|Karakteristično tlo za primorsku Hrvatsku je crvenica.]]
U Hrvatskoj postoje prirodna i antropogena tla. U primorskoj Hrvatskoj važna su crvena ([[crvenica|crvenice]]) i smeđa tla, a ponegdje se mogu pronaći i skeletna tla. U gorskoj Hrvatskoj prevladavaju lesivirana ili isprana tla, dok se pojavljuje i reliktna crvenica i planinska [[crnica]]. U nizinskoj Hrvatskoj postoje razni tipovi tala. Uglavnom su to crnice, a ponegdje [[černozem]]i. Uz vlažna područja nalaze se močvarne crnice, odnosno močvarna ilovasta tla. Na gorama nizinske Hrvatske nalaze se isprane crnice, a pod utjecajem čovjeka nastaju tzv. antropogena tla.

[[Datoteka:Kamenjar.jpg|thumb|200px|Kamenjar]]
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja s bogatim i raznovrsnim šumskim fondom koji prekriva 37% ukupnog teritorija. Najviši postotak [[šuma]] na jedinici površine ima gorska Hrvatska. Prema osnovnim vegetacijskim vrstama najveći dio hrvatskih šuma čine [[listopadna biljka|bjelogorične]] šume ili [[listače]] (oko 80% svih šuma), manji dio čine [[četinari|četinjače]] (oko 13% svih šuma), dok najmanji dio čine mješovite šume (oko 7% svih šuma). U primorskoj Hrvatskoj karakterističan je degradirani šumski pokrov, pa je najvećio dio površina pod [[makija|makijom]], [[garig]]om, [[šikara]]ma i [[kamenjar]]om.

== Demografija ==

Kroz povijest broj stanovnika Hrvatske je varirao. Prvim [[popis stanovništva|popisom stanovništva]] Hrvatske iz 1857. godine utvrđeno je 2,181.499 stanovnika. Od tada je broj stanovnika rastao do danas, uz iznimke poratnih godina ([[Prvi svjetski rat|Prvi]] i [[Drugi svjetski rat]], [[Rat u Hrvatskoj 1991-95]]) kada je popisom utvrđen pad broja stanovništva. Posljednjim popisom stanovništva iz 2001. utvrđeno je 4,437.460 stanovnika koji žive u Hrvatskoj. Prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj iznosi 78,4 st./km&sup2;.

Prostor Hrvatske nije ravnomjerno naseljen. Zbog procesa [[deruralizacija|deruralizacije]] ta se razlika sve više povećava. Osim demografske diferencijacije u odnosu [[selo]]-[[grad]]u, uočljive su i razlike među regijama Hrvatske. Najgušće je naseljena središnja Hrvatska (115 st./km&sup2;), a najmanje gorska Hrvatska (13 st./km&sup2;).

Demografska se struktura nakon posljednjeg rata pogoršava sve jače i jače. [[Prirodni priraštaj]] je doživio velik poremećaj. Znatno je veća stopa smrtnosti ili [[mortalitet]]a u odnosu na stopu rodnosti ili [[natalitet]]a.

Hrvatska je proživjela [[demografska tranzicija|demografsku tranziciju]] poput većine [[razvijene zemlje|razvijenih zemalja]]. Ona se odvijala brzo, pogotovo njena druga etapa, pa Hrvatska nije uspjela napraviti veću eksploziju stanovništva tijekom svoje [[historija|histroiej]].

Ostali trendovi koji potiču pad broja stanovništva jesu i smanjenje broja sklopljenih [[brak]]ova, kao i smanjenje [[fertilni kontingent|fertilnog kontingenta]] (broj žena u starosnoj skupini od 15 do 44 godine).

Najbolji pokazatelj budućnosti stanovništva je dobno-spolna struktura (tzv. "piramida"). Ona je u Hrvatskoj gotovo obrnuta naglavačke, što pokazuje starenje i odumiranje stanovništva. Najidealniji tip je piramida sa širokom bazom (najveći postotak čine mlado stanovništvo) i uskim vrhom (mali postotak starog stanovništva). Sve nepovoljniji trendovi procesa [[senilizacija|senilizacije]] stanovništva vode k smanjenju [[radni kontingent|radnog kontingenta]] što ne uzrokuje samo [[demografija|demografske]], već i [[ekonomija|ekonomske]] probleme.

U ekonomiji Hrvatske važan je udio aktivnog, uzdržavanog i umirovljenog stanovništva. [[Aktivno stanovništvo]] sudjeluje s 42 posto, [[uzdržavano stanovništvo|uzdržavano]] s 35 posto, a [[umirovljeno stanovništvo]] s 23 posto u ukupnom stanovništvu. Hod zaposlenosti u Hrvatskoj ima silaznu putanju. Prema osnovnim sektorima djelatnosti, najveći udio od 33,7 posto ima [[sekundarni sektor]], oko 30 posto čini [[tercijarni sektor|tercijarni]], [[kvartarni sektor|kvartarni]] zauzima oko 25 posto, dok najmanji udio ima [[primarni sektor]] sa samo 11 posto.

Za gospodarski razvitak posebno je značajna razina školovanosti stanovništva koja je u Hrvatskoj relativno nepovoljna. Oko 40% stanovništa ima završenu samo [[osnovna škola|osnovnu školu]] (od njih polovica nema potpuno osnovnoškolsko obrazovanje), 47% ima završenu [[srednja škola|srednju školu]] (uključujući [[gimnazija|gimnaziju]]), dok [[viša škola|više]] i [[visoka škola|visoko školovanje]] ima samo 12% ukupnog stanovništva.

[[nacija|Nacionalna]] i [[religija|religijska]] struktura u Hrvatskoj je raznolika zbog brojnih historijskih tokova i [[migracija]]. Posljednjih godina se može zapaziti povećanje homogenosti većinskog naroda. U ukupnom stanovništvu [[Hrvati]] čine 89,6 posto, dok su iza njih [[Srbi]] s 4,5%. Ostalih ([[Italijani|Talijani]], [[Mađari]], [[Slovenci]]...) ima 3,1 posto u ukupnom stanovništvu.

Prema religijskom sastavu najviše je [[katolička crkva|rimokatolika]] (87,8%), [[pravoslavac]]a (4,4%) i [[muslimani|muslimana]] (1,3%). [[Agnosticizam|Agnostici]], [[ateizam|ateisti]] i ostali zastupljeni su sa 6,5 posto. Jezična struktura uglavnom prati nacionalnu strukturu, pa je stoga [[hrvatski jezik|hrvatski književni jezik]] kao službeni najzastupljeniji. Pripadnici [[nacionalna manjina|nacionalnih manjina]] po zakonu imaju pravo na svoj [[materinski jezik]], pa je tako u Istri dozvoljen [[italijanski jezik|talijanski jezik]] za uporabu pripadnicima talijanske manjine. Hrvatski jezik čine tri narječja ([[štokavština|štokavsko]], [[kajkavsko narječje|kajkavsko]], [[čakavsko narječje|čakavsko]]) koji su prostorno diferencirani.

== Naselja ==

[[Datoteka:Zagreb at night.jpg|thumb|300px|[[Zagreb]] - glavni grad i najvažnije središte Hrvatske]]
U Hrvatskoj je izražena monocentrična orijentacija naselja s glavnim središtem [[Zagreb]]om. Zagreb je prema širini gravitacijskog područja i jedno od makroregionalnih središta. Ostala makroregionalna središta su prema veličini iza Zagreba, a to su [[Split]], [[Rijeka]] i [[Osijek]]. U Hrvatskoj, dakle, postoje četiri osnovne [[urbana makroregija|urbane]] [[makroregija|makroregije]] ([[nodalno-funkcionalna regija|nodalno-funkcionalne regije]]). Oko 35 posto ukupnog teritorija i oko 47 posto ukupnog stanovništva zauzima zagrebačka ili središnja makroregija. Tu je koncentrirano 62 posto ukupnog kapitala, a Zagreb je [[privreda|gospodarsko]], [[kultura|kultuno]], [[društvo|društveno]], [[obrazovanje|obrazovno]], [[nauka|znanstveno]] središte Hrvatske. Ostala regionalna središta zagrebačke makroregije su [[Karlovac]], [[Varaždin]], [[Sisak]] i [[Bjelovar]]. Splitska ili južna makroregija obuhvaća prostor [[Dalmacija|Dalmacije]], a zauzima 26 posto teritorija i 21 posto stanovništva. Makroregionalno središte je [[Split]], a regionalna središta su [[Zadar]], [[Šibenik]] i [[Dubrovnik]]. Riječka ili zapadna makroregija sa središtem u [[Rijeka|Rijeci]] obuhvaća 18 posto ukupnog teritorija i 13 posto ukupnog stanovništva. Uz Rijeku se ističe regionalno središte [[Pula]]. Ova makroregija jedna je od najvitalnijih hrvatskih regija. Osječka ili istočna makroregija obuhvaća [[Slavonija|Slavoniju]], odnosno zauzima 21 posto ukupnog teritorija i 20 posto stanovništva. Osim [[Osijek]]a kao makroregionalnog središta, ostala regionalna središta su [[Slavonski Brod]], [[Požega]], [[Vinkovci]] i [[Vukovar]].

Ukupno je u Hrvatskoj 423 općina i 123 grada koji su grupirani u 20 županija i Grad Zagreb.

== Privreda ==

[[Datoteka:Brodogradiliste uljanik.JPG|thumb|200px|Brodogradilište Uljanik najuspješnije je hrvatsko brodogradilište, a poznato je i u svijetu]]
Hrvatska je kroz historiju cijelo vrijeme bila rubni dio srednjoevropskih država. Stoga se razvijala brže od istočnoevropskih zemalja, ali zbog svoje rubnosti nije nikad uspjela iskoristiti vlastite kapacitete. Razvoj privrede Hrvatske kroz povijest možemo podijeliti u pet razdoblja: razdoblje početne transformacije [[obrt]]a ([[esnaf|cehova]]) do 1870-ih, [[manufaktura|manufakturno]]-[[industrija|industrijska]] ([[željeznica|željeznička]]) razvojna etapa do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], međuratno razdoblje od [[1918]]. do [[1945]]., razdoblje [[socijalizam|socijalističkog]] razvoja od [[1945]]. do [[1990]]. i razdoblje prestrukturiranja ili [[tranzicija|tranzicije]] od [[1991]]. do danas. Hrvatska privreda trenutno je obilježeno snažnim procesima [[industrijalizacija|industrijalizacije]], [[deagrarizacija|deagrarizacije]], [[deruralizacija|deruralizacije]] i [[urbanizacija|urbanizacije]]. Jedan od najvećih problema koji se dogodio nakon prelaska na kapitalistički model je velik broj [[nezaposlenost]]i, koji se polagano smanjuje.

Struktura proizvodnje i potrošnje [[energija|energije]] u Hrvatskoj je uglavnom raznolika, pa je najviše zastupljena [[nafta]] i [[zemni gas|zemni plin]], a manje [[hidroelektrana|hidroenergija]], [[ugljen]], [[drveće|drvo]] i [[nuklearna energija]]. Ležišta nafte i [[naftno polje|naftna polja]] brojna su u [[Podravina|Podravini]] gdje ima jednako i zemnog plina. Plin je otkriven i u [[podmorje|podmorju]] sjevernog Jadrana, gdje su postavljene [[naftna platforma|platforme]] za iskorištavanje tog potencijala. Za Hrvatsku je važna i [[NE Krško|nuklearna elektrana]] [[Krško]] (NEK) u kojem podjednak udio kao i [[Slovenija]].

[[Datoteka:Stiniva beach, island of Vis, Croatia (2).jpg|thumb|200px|Jadranske plaže pružaju ogromne mogućnosti za razvoj primorskog turizma]]
Hrvatska nije bogata [[ruda]]ma, ali su važnija ležišta [[nemetal]]a ([[šljunak]], [[pijesak]], [[cement]]ni [[lapor]], [[kaolin]], [[gline|vatrostalna glina]]). Na obali su za proizvodnju [[morska sol|morske soli]] važne [[solana|solane]] u [[Pag]]u, [[Nin]]u i [[Ston]]u. U [[kamenolom]]ima se vade [[granit]], [[peščar|pješčenjak]], [[vapnenac]] (brački kamen). Najvažnija je sirovina u Hrvatskoj, osim kamena, drvo kojeg ima u golemim i prostranim šumama koje zauzimaju 37 posto ukupnog teritorija. Najvažnije šume nalaze se u Gorskom kotaru i Slavoniji.

Važne ekonomske grane u Hrvatskoj su [[poljoprivreda]] i [[turizam]]. Više od 90 posto turizma odvija se u primorskoj Hrvatskoj, a razvile su se i pojedinačne grane: primorski, planinski, kulturni, tranzitni, vjerski, nautički, nudistički, skijaški i seoski (ruralni) turizam, te turizmi toplica i gradova. Turizam donekle pokriva velik [[trgovački deficit]] ostvaren u međunarodnoj robnoj razmjeni. Najrazvijenija i najznačajnija hrvatska turistička regija je [[Istra]].

== Međunarodni sporazumi ==

Hrvatska je članica nekoliko međunarodnih sporazuma koji se odnose na zaštitu okoliša i klime, a najvažniji od njih su:

{| width="100%" bgcolor="#fff4f4"
!align="center" colspan="2"|Ugovori i sporazumi
|-align="center"
!align="left" valign="top"| Specifične regije i [[more]]
|align="left" valign="top"|<small>[[Pomorsko pravo]], brodsko zagađivanje ([[MARPOL 73/78]])</small>
|-align="center"
!align="left" valign="top"| [[Zemljina atmosfera|Atmosfera]] i [[klima]]
|align="left" valign="top"|<small>[[onečišćenje zraka]], onečišćenje zraka-[[sumpor]] 94, onečišćenje zraka-dugotrajni organski zagađivači (potpisan, ali nije ratificiran), [[Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime|klimatske promjene]], [[Protokol iz Kyota]] (potpisan, ali nije ratificiran), [[Protokol iz Montreala|zaštita ozonskog omotača]], [[Sporazum o zabrani djelomičnog testiranja|zabrana nuklearnog testiranja]]</small>
|-align="center"
!align="left" valign="top"| [[Bioraznolikost]], [[Prirodni okoliš|okoliš]] i [[šuma|šume]]
|align="left" valign="top"|<small>[[Konvencija Ujedinjenih naroda za borbu protiv dezertifikacije|dezertifikacija]], [[Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune|ugrožene vrste]], [[Ramsarska konvencija|močvare]]</small>
|-align="center"
!align="left" valign="top"| [[Otpad]]
|align="left" valign="top"|<small>[[Baselska konvencija|opasni otpad]]</small>
|}

== Povezano ==
* [[Krajnje točke Hrvatske]]
* [[Geologija Hrvatske]]
* [[Klima Hrvatske]]
* [[Nacionalni parkovi u Hrvatskoj]]
* [[Jugoistočna Evropa]]
* [[Srednja Evropa]]
* [[Sredozemno more|Sredozemlje]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Commonscat|Geography of Croatia}}

[[Kategorija:Geografija Hrvatske| ]]
[[Kategorija:Hrvatska]]
[[Kategorija:Geografija Evrope po državama|Hrvatska]]
[[Kategorija:Geografija po državama|Hrvatska]]