Izvorni kod stranice Solun

{{Grčki grad (HR)
|ime= Solun
|izvorno ime= Θεσσαλονίκη
|latinično ime= Thessaloníki
|slika=
|periferija= Središnja Makedonija
|prefektura= Solun
|pokrajina=
|stanovništvo= 363.987
|godina popisa= 2001.<ref>[http://www.ypes.gr/UserFiles/f0ff9297-f516-40ff-a70e-eca84e2ec9b9/D_diairesi.xls Δείτε τη Διοικητική Διαίρεση. Grčko ministarstvo unutrašnjih poslova (pristupljeno 9. 09. 2009.) {{el icon}}]</ref> 
|šire stanovništvo= 800.764
|godina popisa šireg stanovništva= 2001.
|gustoća stanovništva= 20.449
|šira gustoća stanovništva=
|površina= 17.8
|šira površina=
|visina= 20
|z. širina = 40.38
|z. dužina = 22.57
|širina-stupnjevi= 40
|širina-minute= 38
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 22
|dužina-minute= 57
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 53x xx, 54x xx, 55x xx, 56x xx
|pozivni broj= (GR=+30)2310(stariji 0310,031)
|registarska oznaka= N
|gradonačelnik= Vasilios Papageorgopoulos
|stranica= [http://www.thessaloniki.gr/portal/page/portal/DimosThessalonikis DimosThessalonikis]
}}
'''Solun''' ({{Lang-gr|Θεσσαλονίκη, ''Thessaloniki/Tesaloniki''}}), drugi po veličini grad u [[Grčka|Grčkoj]]. Ovo je glavno mjesto grčke [[Egejska Makedonija|regije Makedonije]] i smatra se drugim grčkim glavnim gradom zbog svoje velike povijesne i strateške važnosti. Grad se rasprostire na 17 km, duž [[Solunski zaljev|Solunskog zaljeva]] i sastoji se od 13 općina.

U grčkom jeziku, grad je još poznat pod nazivom Σαλονίκη (''Saloniki''), u [[turski|turskom]] kao ''Selânik'', u [[slavenski jezici|slavenskim jezicima]] kao ''Solun'' (''Солун''), na [[Vlaški jezik|arumunjskom]] kao ''Săruna'' i na [[ladino|ladinu]] kao ''Selanik''.

U Grčkoj je grad drugo po veličini gospodarsko, industrijsko, trgovačko i kulturno središte, kao i važno prometno mjesto u [[Jugoistočna Europa|jugoistočnoj Europi]]. Trgovačka luka grada je vrlo važna za Grčku i za druge zemlje na jugoistoku [[Europa|Europe]]. Grad je poznat po mnogobrojnim spomenicima i zgradama iz [[Bizant|bizantskog]] i [[Otomansko Carstvo|otomanskog]] razdoblja.

== Povijest ==

=== [[Helenistička Grčka|Helenističko]] doba ===

Grad je oko [[315. pne.|315. godine pne.]] osnovao [[Kasander]], kralj Makedonije (''Μακεδών'') na ili blizu mjesta starog grada Terme i na 26 drugih okolnih sela. Nazvao je grad po svojoj ženi Tesaloniki, sestri [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]], njoj je ime dao njezin otac Filip II. Makedonski, koji je na dan njezinog rođenja ostvario pobjedu (grčki, latinično: ''nike'') protiv [[Tesalija]]ca.

Solun se počeo naglo razvijati, i u 2. stoljeću pne. je dobio zidove. Grad je bio autonomni dio Kraljevine Makedonije, sa vlastitim parlamentom u kojem je kralj imao svog predstavnika.

=== [[Rimsko Carstvo|Rimsko]] doba ===

Poslije pada Kraljevine Makedonije, [[168. pne.]], Solun je postao grad u [[Rimska Republika|Rimskoj Republici]]. Postao je važno trgovačko središte na [[Via Egnatia|Via Egnatiji]], rimskoj cesti koja je spajala [[Bizantion]] ([[latinski]]: ''Byzantium'', kasnije [[Istanbul|Konstantinopol]]) sa [[Dyrrachium]]om (danas [[Drač]], [[albanski]]: ''Durrës'') u [[Albanija|Albaniji]]. Ta cesta je omogućavala trgovinu između Europe i Azije. Grad je postao glavno mjesto jednog od četiri rimska okruga u Makedoniji. Zadržao je svoje povlastice, ali je njime vladao [[pretor]] (latinski: ''praetor'') i imao je rimski vojni garnizon. U jednom kratkom razdoblju u [[1. vijek pne.|1. vijeku pne.]], sve grčke provincije su bile pod Solunom. Zbog velike trgovačke važnosti, Rimljani su gradu izgradili prostranu luku (Σκαπτός Λιμήν), koja je opsluživala grad sve do [[18. vijek]]a.

[[Datoteka:THES Arch of Galerius E face.jpg|thumb|220px|[[Galerije]]v slavoluk u Solunu]]

Solunska akropola koja se nalazi na sjevernim brdima je izgrađena [[55. pne.|55. godine, pne.]], nakon napada [[Tračka|Tračana]].

U gradu je tokom 1. vijeka, osnovana [[Židovstvo|židovska]] kolonija, a i bio je jedan od ranih centara [[Kršćanstvo|kršćanstva]]. Na svom drugom misionarskom putovanju [[Pavao iz Tarza]] je propovijedao u gradskoj [[sinagoga|sinagogi]] i postavio temelje nove [[crkva|crkve]]. Pobunjeni Židovi su ga izbacili iz grada i on je pobjegao u Veroju. [[Prva poslanica Solunjanima|Pavlova poslanica Solunjanima]] je poslana kršćanskoj zajednici u Solunu.

Zaštitnika, [[Sveti Dimitrije|Svetog Dimitrija]], grad je dobio [[306]]. godine. Njemu se prepisuju veliki broj čuda koja su spasila grad. On je bio rimski [[prokonzul]] ([[latinski]]: ''Proconsul'') Grčke, za vrijeme protukršćanskog cara [[Maksimijan]]a i bio je mučen u rimskom zatvoru, na čijem mjestu je danas crkva Svetog Dimetrija. Crkvu je sagradio rimski [[podprefekt]] [[Ilirik]]a, 463. godine.

=== Vizantijsko doba ===
[[Datoteka:St George as patron of two children. Mosaic, church of St Demetrios in Thessaloniki.jpg|thumb|left|Mozaik iz 7. stoljeća, unutar crkve Svetog Dimitrija, koji predstavlja sv. Dimitrija sa djecom]]

Nakon podjele [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na istočni i zapadni dio kojima se vladalo iz [[Istanbul|Konstantinopola]] i [[Rim]]a, Solun je potpao pod [[Bizant|Istočno Rimsko Carstvo (Bizant)]]. Solun je bio drugi po važnosti grad poslije Konstantinopola. [[390]]. godine, grad je postao mjesto revolta protiv cara [[Teodosije I|Teodozija Prvog]] i njegovih [[Goti|gotskih]] plaćenika. Rimski general i nekoliko drugih visokih dužnosnika su ubijeni u pobuni, što je rezultiralo masakrom od 7.000 do 15.000 stanovnika na gradskom hipodromu.

Nakon ovoga slijedi zlatno doba grada, sve do pada Rimskog Carstva i najezda [[Barbari|barbara]]. [[620]]. godine, veliki je [[potres]] pogodio grad u kojem je srušen veliki broj zgrada, uključujući i rimski forum.

U [[7. vijek]]u, [[Slaveni]] su napali grad, ali ga nisu uspjeli osvojiti. Bizantska braća [[Kiril i Metod]], koji su rođeni u Solunu su poslani od strane bizantskog cara [[Mihajlo III Pijanica|Mihajla Trećeg]] u misionarsku misiju u sjeverne regije zemlje. Tamo su uzeli [[južnoslavenski jezici|južnoslavenski govor]] za osnovu [[Crkvenoslovenski jezik|Ckrvenoslavenskog jezika]].

U [[9. vijek]]u, Bizantinci su odlučili preseliti tržnicu za [[Bugari|bugarska]] dobra iz [[Carigrad]]a u Solun. Bugarski [[car]] [[Simeon I]] je napao [[Trakija|Trakiju]], pobijedio bizantsku vojsku i prisilio Carstvo da vrati tržnicu u Carigrad. [[904]]. godine, [[Saraceni]] sa [[Kreta|Krete]] su napali grad i nakon deset dana pljačkanja, otišli sa bogatim plijenom i 22.000 [[rob]]ova, većinom mlađeg stanovništva.

Usprkos ovome, grad se brzo oparavio i zajedno sa Bizantom doživio procvat u 10., 11. i 12. vijeku. Broj stanovnika grada se naglo povećavao, zajedno sa velikom židovskom zajednicom. Svakog [[listopad]]a, izvan gradskih zidina se održavao sajam sv. Dimitrija, koji je trajao 6 dana. U to vrijeme ovo je bio jedan od najvećih sajmova u tom dijelu svijeta.

[[Datoteka:Thessaloniki Rotunda from street July 2006.jpg|thumb|right|200px|Rotunda - najstarija zgrada u središtu grada]]

Ekonomski razvoj grada je nastavljen i u 12. vijeku za vrijeme dinastije Komneni, koja je proširila bizantsku vladu na sjever u [[Srbija|Srbiju]] i [[Mađarska|Mađarsku]]. U gradu se tad nalazila kovnica novca, što je u to vrijeme bio veliki znak bogatstva.

Poslije smrti cara [[Manuel I|Manuela I]], [[1180]]. godine, Bizantsko Carstvo je započelo svoj pad. 1185. godine, [[Normani|Normanski]] vladari [[Sicilija|Sicilije]] su napali i okupirali grad, što je rezultiralo njegovim popriličnim uništenjem. Njihova vladavina je trajala manje od godinu dana, jer ih je Bizant pobijedio u dvije bitke i prisilio na evakuaciju.

Solun je nestao sa karte Bizanta [[1204]]. godine, kada su [[Carigrad]] osvojili [[križari]] u [[Četvrti križarski rat|Četvrtom križarskom ratu]]. Solun i okolni teritoriji su postali dio Solunskog Kraljevstva u [[Latinsko Carstvo|Latinskom Carstvu]]. Grad je vraćen u [[Bizantsko Carstvo]], [[1246]]. godine.

Iako je ovo vrijeme raznih invazija, Solun je imao veliki broj stanovništva i razvijenu trgovinu. Ovo je rezultiralo intelektualnim i umjetničkim procvatom, čije tragove danas možemo naći u mnogim crkvama i njihovim freskama.

U 14. vijeku, grad je zahvatio zelotski pokret, koji je započeo kao religijski sukob između konzervativnog [[biskup]]a Gregoriosa Palamasa (''Γρηγόριος Παλαμάς'') i redovnika [[Barlaam]]a. Brzo se ovo pretvorilo u politički sukob u kojem su zeloti nakratko osvojili vlast nad gradom.

=== Otomansko doba ===
[[Datoteka:White_Tower_of_Thessaloniki_(2007-06-15).jpg|thumb|220px|left|Bijeli Toranj, turska utvrda]]
Bizantsko Carstvo, koje nije uspijevalo zaštititi grad od najezda Turaka, je prodala Solun [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]], koja je kontrolirala grad do turskog napada [[29. mart]]a [[1430]]. godine, pod vodstvom [[Murat II.|Murata Drugog]], koji je nakon trodnevne opsade zauzeo grad.

Tokom [[Otomansko Carstvo|otomanske]] vlasti, grad je postao multikulturalan, a stanovništvo su činili [[Židovi]] (najveća zajednica), [[Turci]], [[Slaveni]], [[Albanci]] i [[Grci]] koji su činili četvrtinu stanovništva. Od oko 130.000 stanovnika koji su živjeli u gradu početkom stoljeća, 60.000 su bili [[Sefardi|Sefardski Židovi]], čiji su preci prognani iz [[Španjolska|Španjolske]] i [[Portugal]]a poslije [[1492]].

Grad je ostao u rukama Turaka idućih pet vjekova i postao je jedan od najvažnijih gradova u Carstvu i jedno od najvažnijih trgovačkih središta [[Balkan]]a. [[Željeznička pruga]] je stigla u grad 1888. godine, a u razdoblju od 1896. do 1904. je izgrađena nova luka. Osnivač moderne Turske, [[Kemal Atatürk]] je rođen u gradu 1881. godine, a ovdje se i nalazilo sjedište pokreta [[Mladi Turci|Mladih Turaka]], početkom [[20. vijek]]a. Rodna kuća je danas muzej i tu je turski konsulat.

Solun je prvo bio središte [[Sandžak (teritorijalna jedinica)|sandžaka]] u [[vilajet]]u [[Rumelija]] između 1393. i 1402. i opet, između 1430. i 1864. godine, nakon čega je postao pokrajina. Solunska pokrajina se sastojala od sandžaka Selânik (''Solun''), [[Drama, Grčka|Drama]] i [[Seres]] (''Siroz'' ili ''Serez'').

Građevine iz otomanskog razdoblja se mogu najviše naći u dijelu grada 'Ano Poli' (Gornji grad), u kojem se nalaze jedine tradicionalne drvene kuće i fontane koje su preživjele veliki požar. U središti grada su opstale i nekoliko [[džamija]], kao "Hamza-Bej džamija", Alatza Imaret džamija", "Bezesteni" i "Jahudi Hamam". Skoro svi od više od 40 [[minaret]]a su izgorjeli u požaru ili su maknuti poslije 1912. Samo je jedan preživio u Rotundi. Također je preživjelo i nekoliko turskih kupališta.
[[Datoteka:Thessaloniki Upper Town2.jpg|thumb|center|600px|Solunski 'Ano Poli' (Stari grad)]]

=== Moderno doba ===
[[Datoteka:Greek soldiers marching in Thessaloniki 1916.jpg|thumb|right|Marš grčkih vojnika u Solunu, 1916. godine]]
Solun je bio meta [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]], [[1912]]. godine, na kraju kojeg je [[Grčka]] ujedinjena, [[26. oktobar|26. oktobra]] [[1912]]. godine, danas je taj dan Grčki nacionalni praznik. Kralj [[Đorđe I,kralj Grčke|Đorđe Prvi]] je ubijen u [[atentat]]u za vrijeme posjeta Solunu, [[18. mart]]a [[1913]].

1915. godine, za vrijeme [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], savezničke snage su se iskrcale u Solunu i koristili grad kao bazu za ofenzivu protiv pronjemačke [[Bugarska|Bugarske]]. Prosavezničku privremenu vladu je odavde vodio [[Elefterios Venizelos]], suprotno volji neutralnog kralja Grčke.

Veći dio grada je uništen u požaru [[18. august]]a [[1917]]. godine, kojeg su slučajno uzrokovali [[Francuska|francuski]] vojnici. Požar je u beskućnike pretvorio 72.000 ljudi, od ukupno 271.157 ljudi koji su živjeli tad u gradu. Obnova središta grada je bila zabrenjena, sve dok se nije donio moderni razvojni plan grada. Taj plan je napravio francuski arhitekt [[Ernest Hebrard]]. Njegov plan je uklonio istočnjački izgled grada i pretvorio ga u moderni europski grad.

Jedna od glavnih posljedica požara je bilo i uništenje polovice domova Židova, što je dovelo do njihovog masovnog iseljenja. Veliki broj njih se preselio u [[Palestina|Palestinu]], a manji u [[Francuska|Francusku]] i [[SAD]]. Njih su zamijenili grčke izbjeglice, koje su bježale iz Smirne u Turskoj, 1922. nakon [[Grčko-turski rat 1919-1922|Grčko-turskog rata 1919-1922]]. Kao rezultat ove humanitarne krize, gradsko stanovništvo se naglo povećalo.

[[Datoteka:Salonica-view-aerial2.jpg|thumb|left|240px|Pogled na gradsko središte i luku]]

Solun je zauzela [[Treći rajh|Nacistička Njemačka]], [[9. april]]a [[1941]]. godine i držala ga pod okupacijom sve do 30. oktobra [[1944]]. Grad je teško oštećen u [[Saveznici|Savezničkom]] bombardiranju, a židovsko stanovništvo su gotovo u potpunosti istrijebili [[nacisti]]. Jedva je tisuću Židova preživjelo. Poslije rata je Solun brzo obnovljen i broj stanovništva se naglo povećao. Grad se najviše razvijao od 1950-ih do 1980-tih, ali bez urbanističkog plana, što je dovelo do velikih prometnih gužvi, koje su ostale do danas.

20. juna [[1978]]. godine, grad je pogodio jak potres jačine 6.5 stupnjeva. Ovaj potres je prouzročio štetu na mnogim zgradama i povijesnim spomenicima, kao i smrt 40 ljudi. Grad se opet brzo oporavio i nakon ove prirodne katastrofe.

Raniji kršćanski i bizantski spomenici u Solunu su stavljeni na [[UNESCO]]-v popis [[Svjetska baština|Svjetske baštine]], [[1988]]. godine. Solun je postao [[Europski grad kulture]] za [[1997]]. godinu.

Solun je vrlo važan univerzitetski centar [[Jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]] i u njemu živi veliki broj studenata iz cijele zemlje. U gradu se nalazi Aristotelovo Sveučilište, najveće u Grčkoj, i Makedonsko Sveučilište.

== Privreda ==
Solunska privreda najviše ovisi o luci, kao i o industirjskom i trgovačkom sektoru. Industrijski se u gradu proizvodi: rafinirano ulje, kemikalije, [[tekstil]], strojevi, [[brašno]], [[cement]], farmaceutika i alkohol. Veliki broj obližnjih država, koriste ovaj grad kao luku. Većina ljudi u gradu je zaposlena u manjim poduzećima. Službeno je 2002. godine, stopa [[nezaposlenost]]i bila 10%, ali pravi brojevi su vjerojatno mnogo niži.

== Stanovništvo ==

=== Statistički podaci ===

Stanovništvo u Solunskoj općini-

{| class="wikitable"
|- bgcolor="#efefef"
! Godina !! Stanovništvo !! Promjena  
|-
| 1981 || 406,413 || - 
|-
| 1991 || 383,967 || -22,446/-5.52% 
|-
| 2001 || 363,987 || -19,980/-5.20% 
|}
Iako se stanovništvo općine Solun, konstantno smanjuje, aglomerizacijsko područje grada raste, budući da se stanovništvo preseljava u predgrađa.


=== Solunski [[Jevreji|Židovi]] ===
[[Datoteka:Street in Ladidaka neighbourhood of Thessaloniki July 2006.jpg|240px|thumb|left|Dućani u četvrti Ladadika, koja je prije bila židovska četvrt]]

Solunska [[Jevreji|židovska]] zajednica je bila većinom [[sefardi]]jskog porijekla, iako je postojala i manja skupina starih [[Romanioti|Romaniota]]. Tokom otomanske vladavine, Židovi u Solunu su činili više od polovice stanovništva i postojala je jaka židovska vladavina u trgovini, sve dok Grčka nije preuzela grad u 1912. godini. Kao rezultat židovskog utjecaja na grad, veliki broj nežidovskog stanovništva je govorila [[ladino]], a grad se praktički gasio u subotu, na židovski [[sabat]].

Najveće opadanje broja Židova počinje nakon velikog požara 1917. Grčka je vlada u svojim naporima heleniziranja grada, namjerno onemogućavala povratak Židova svojim domovima, iako je kompenzirala njihove gubitke. Veliki broj Židova se tad preselio u [[Turska|Tursku]], [[SAD]], [[Europa|Europu]] i [[Aleksandrija|Aleksandriju]] u [[Egipat|Egiptu]]. [[1922]]. godine. zakon koji je zabranio trgovinu nedjeljom je dodatno uzdrmao židovske trgovce.

Solunski Židovi su i dalje bili važan dio grada, sve do nacističke okupacije za vrijeme Drugog svjetskog rata. Nacisti su smaknuli 96% solunskih Židova u [[holokaust]]u, čime su uništili židovsku zajednicu grada.

Danas u gradu živi oko 1.000 Židova, iako postoje značajne zajednice solunskih Židova u SAD-u i [[Izrael]]u.

'''Židovi u Solunu'''<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.jmth.gr/web/thejews/pages/pages/history/pages/his.htm |access-date=2007-02-04 |archivedate=2008-12-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081226001725/http://www.jmth.gr/web/thejews/pages/pages/history/pages/his.htm |deadurl=yes }}</ref>

{| class="wikitable"
! Godina
! Ukupno stanovništva
! Židovsko stanovništvo
! postotak Židova
|-
|1842
| align="right" |70,000
| align="right" |36,000
| align="right" |51%
|-
|1870
| align="right" |90,000
| align="right" |50,000
| align="right" |56%
|-
|1882/84
| align="right" |85,000
| align="right" |48,000
| align="right" |56%
|-
|1902
| align="right" |126,000
| align="right" |62,000
| align="right" |49%
|-
|1913
| align="right" |157,889
| align="right" |61,439
| align="right" |39%
|-
|1943
| align="right" |
| align="right" |53,000
| align="right" |
|-
|2000
| align="right" |363,987
| align="right" |1,000
| align="right" |0%
|}

== Kultura ==
[[Datoteka:Thessaloniki odeion August 2 2006.jpg|thumb|240px|right|Dio Hipodroma]]
[[Datoteka:Agia Sofia front July 2006.jpg|thumb|240px|right|Aja Sofija.]]
=== Muzeji ===
* [http://www.jmth.gr/ Židovski muzej u Solunu] (Museo Djudio de Salonik)
* Makedonski muzej suvremene umjetnosti
* [http://www.greekstatemuseum.com Državni muzej suvremene umjetnosti]
* Makedonsko-trački folklorni i etnološki muzej
* [http://www.mbp.gr/ Muzej Bizantske kulture]
* [http://alexander.macedonia.culture.gr/2/21/211/21116/e211pm01.html Solunski arheološki muzej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061206012106/http://alexander.macedonia.culture.gr/2/21/211/21116/e211pm01.html |date=2006-12-06 }}
* [http://www.cinemuseum.gr Solunski kinematografski muzej]
* Solunski muzej makedonske borbe
* [http://www.sportmuseum.gr/index.php?lan=1 Solunski sportski muzej] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061222080321/http://www.sportmuseum.gr/index.php?lan=1 |date=2006-12-22 }}
* [http://www.eyath.gr/ Vodeni muzej]
* Bijeli toranj, muzej i spomenik
* [http://www.tmth.edu.gr/ Tehnički muzej ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070111014723/http://www.tmth.edu.gr/ |date=2007-01-11 }}
* [http://www.thmphoto.gr/ Muzej fotografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061224214900/http://www.thmphoto.gr/ |date=2006-12-24 }}
* [http://web.auth.gr/teloglion/ Zaklada za umjetnost Teloglion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070406234057/http://web.auth.gr/teloglion/ |date=2007-04-06 }}

=== Arheološka nalazišta ===
* Kripta crkve sv. Dimitrija
* Agia Paraskevi, Solun, staro groblje
* Stara Agora u Solunu
* Manastir Latomos u Solunu
* Rimska palača i Hipodrom

=== Spomenici ===
* Galerijev slavoluk i grobnica
* Gradske zidine
* Trigonijski toranj
* Stara Agora
* Rotunda
* Rimska palača i Hipodrom
* Crkva Aje Sofije

=== Manifestacije ===
* [https://www.thessalonikitourism.gr/index.php/en/component/k2/item/453-thessaloniki-international-trade-fair Solunski međunarodni trgovački sajam]
* [http://www.filmfestival.gr/ Solunski međunarodni filmski festival] 
* [http://www.filmfestival.gr/docfestival/index.htm Solunski festival dokumentarnog filma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070806104925/http://www.filmfestival.gr/docfestival/index.htm |date=2007-08-06 }}
* [http://www.photosynkyria.gr/ Solunski međunarodni festival fotografije]
* Dimitria
* Video Dance Festival
* DMC DJ Championship

=== Mediji ===
{| width="100%"
|- valign="top"
| width="50%" |
==== Novine ====
* Makedonia-Thessaloniki 
* Agelioforos

==== Televizija ====
* [[ERT3]] [http://www.ert3.gr] - odjeljak [[Elliniki Radiophoniki Tileorasi]] (ERT)
* [[TV Macedonia]] [http://www.maketv.gr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121127163728/http://www.maketv.gr/ |date=2012-11-27 }}
* TV100
* Apollon TV
* Best TV (lokalna) 
* TV Balkania
* [http://www.europeone.gr Europe One] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210620223252/https://europeone.gr/ |date=2021-06-20 }}
* Omega TV
* Orion TV
* Panorama TV
* Gnomi TV
* TV Thessaloniki
* Vergina TV
* 4E, Crkvena TV stanica

| width="50%" |
==== Radio ====
* [http://www.984.gr Panorama FM - 98.4 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181215172521/http://www.984.gr/ |date=2018-12-15 }}
* [http://www.starfm.gr Star FM - 97.1 FM]
* [http://www.laikos.fm Laikos FM - 87.6 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190818051714/http://laikos.fm/ |date=2019-08-18 }}
* [http://www.88miso.gr Mylos FM - 88.5 FM]
* [http://www.radiodj89.gr Thessaloniki Radio Deejay - 89.0 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180307080501/http://radiodj89.gr/ |date=2018-03-07 }}
* [http://www.zooradio.gr Zoo Radio - 90.8 FM]
* [http://www.ellinikosfm.gr Ellinikos FM - 92.8 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210619155722/http://www.ellinikosfm.gr/ |date=2021-06-19 }}
* [http://www.heartfm.gr Heart FM - 93.1 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190916131950/http://heartfm.gr/ |date=2019-09-16 }}
* [http://www.radiothessaloniki.gr Radio Thessaloniki - 94.5 FM]
* [http://www.eroticosfm.gr Eroticos FM - 94.8 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060224074951/http://www.eroticosfm.gr/ |date=2006-02-24 }}
* [http://www.cosmoradio.gr Cosmoradio - 95.1 FM]
* [http://www.metropolisfm.gr Athlitiko Metropolis - 95.5 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140210230846/http://www.metropolisfm.gr/ |date=2014-02-10 }}
* [http://www.ert3.gr ERT 3 95.8 FM - public - 95.8 FM]
* [http://www.ert3.gr ERT 3 102 FM - public - 102.0 FM]
* [http://www.extrasports.gr Extra Sport - 103.0 FM]
* [http://www.bananafm.gr Banana FM - 104.0 FM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110502083204/http://bananafm.gr/ |date=2011-05-02 }}
* [http://www.rockradio.gr Rock Radio 104.7 - 104.7 FM]
* [http://www.1055rock.gr 1055 Rock - 105.5 FM] 
* [http://www.cityinternational.gr City International -106.1 FM ]
* [http://www.safari.gr Safari FM - 107.1 FM]
* [http://www.republicradio.gr Republic Radio - 100.3 FM]
|}

=== Sportski klubovi ===

[[Datoteka:Toumba-Stadium7.jpg|thumb|left|150px| Navijači '''PAOK'''-a na utakmici]]
[[Datoteka:Aris-Basket2.jpg|thumb|right|150px|[[Alexandreio Melathron]] (Palais des Sports) Košarkaška dvorana (kapacitet: 5.500). Dom povijesne košarkaške momčadi '''Aris''']]
* [[Iraklis]] FC [http://www.iraklis-fc.gr/] Igra u prvoj ligi. (2005-2006: 4. mjesto)
* [[PAOK FC]] [http://www.paokfc.gr/] Igra u prvoj ligi. (2004-2005: 5. mjesto)
* [[Aris FC]] [http://www.arisfc.gr/] Igra u prvoj ligi. (2004-2005: 14. mjesto)
* [[Apollon Kalamarias]] [http://www.apollonkalamariasfc.gr/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081017162242/http://www.apollonkalamariasfc.gr/ |date=2008-10-17 }} Igra u prvoj ligi (2004-2005: 12. mjesto)
* Agrotikos Asteras - treća liga
* Epanomi (bivši ILTEX Lykoi, danas su to spojeni klubovi) - treća liga
* Pavlos Melas FC - treća liga

=== Bolnice i klinički centri ===
* Međubalkanski medicinski centar [http://www.iatriko.gr]
* AHEPA sveučilišna bolnica [http://www.ahepahosp.gr]
* [http://www.papageorgiou-hospital.gr Bolnica Papageorgiou]
* [http://www.gpapanikolaou.gr/gr/index_gr Bolnica Papanicolaou]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* Solunska Hipokratova bolnica
* bolnica Georgia Gennimatasa
* Bolnica sv. Dimitrija
* [http://www.klinikiagiosloukas.gr Klinika sv. Luke]
* [http://www.euromedica.com.gr/DisplayCenterInfo.asp?un_id=68 Kyanous Stavros(Crveni Križ)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050414154612/http://www.euromedica.com.gr/DisplayCenterInfo.asp?un_id=68 |date=2005-04-14 }}

== Transport ==

[[Datoteka:Thessaloniki-E75.jpg|thumb|right|190px|Zapadni ulaz u Solun sa autoputa [[E75]] ('''Solun'''-[[Katerini]]-[[Atena]])]]
Prvi autoput je kroz Solun prošao u 1970-ima. Solun je dostupan sa autoputem GR-1/E75 iz [[Atena (grad)|Atene]], GR-4, GR-2, (Via Egnatia) /E90 i GR-12/E85 iz Seresa and [[Sofija|Sofije]]. Autoput GR-1 je u 1970-ima došao do Soluna i to je bio kraj njegove izgradnje. U 1980-ima, započela je gradnja solunske obilaznice, koja se otvorila 1988.
Nedavno je postojeća infrastruktura na autoputevima dograđena. Gradnja 9.6 km duge mreže [[metro]]a će početi u junu 2006. Gradnja će trajati 6.5 godina, ako sve bude teklo po planu i biti će završena krajem 2012. godine. Ovo će bitno smanjiti velike gužve u središtu grada. Javni prijevoz u gradu se trenutno odvija samo [[autobus]]ima.

Grad je veliko željezničko čvorište na Balkanu, sa izravnim vezama za Sofiju, [[Skoplje]], [[Beograd]], [[Moskva|Moskvu]], [[Beč]], [[Budimpešta|Budimpeštu]], [[Istanbul]] i [[Zagreb]], kao i za Atenu i druga odredišta u Grčkoj.

Zračni promet se odvija preko Makedonskog međunarodnog aerodroma. Budući da su aerodromske piste dosta kratke, aerodrom ne može primati prevelike [[avion]]e, u budućnosti se planira njeno proširenje.

== Klima ==
Solun se nalazi u području izmijenjene [[Sredozemna klima|sredozemne klime]], zahvaljujći otvorenosti grada i okolice utjecajima iz unutrašnjosti [[Balkan]]a. Zbog toga su [[Zima|zime]] s negativnim temperaturam i omanjim količinama snijega normalna pojava, što je bitno drugačije od južne [[Grčka|Grčke]] i [[Atena|Atene]]. [[Mraz]] je također česta pojava zimi. [[Leto|Ljeta]] su topla, ali ne žarka sa rijetkim padavinama u vidu jakih pljuskova. Godišnja količina oborina je 451 mm.

{| class="wikitable"
| style="background: #99CCCC; color: #000080" height="17" | [[Mjesec]]

| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Jan

| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Feb

| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Mar

| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Apr

| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Maj

| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Jun

| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Jul

| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Aug

| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Sep

| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Okt

| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Nov

| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Dec
|-----
| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Maks. [°C]

| style="background: #FFFF99; color:#000080;" | 9

| style="background: #FFCC66; color:#000080;" | 10

| style="background: #FFCC66; color:#000080;" | 13

| style="background: #FFCC66; color:#000080;" | 18

| style="background: #FFCC00; color:#000080;" | 23

| style="background: #FF9900; color:#000080;" | 28

| style="background: #FF9900; color:#000080;" | 31

| style="background: #FF9900; color:#000080;" | 30

| style="background: #FFCC00; color:#000080;" | 26

| style="background: #FFCC66; color:#000080;" | 21

| style="background: #FFFF66; color:#000080;" | 14

| style="background: #FFFF66; color:#000080;" | 10
|-----
| style="background: #99CCCC; color:#000080;" height="16;" | Min. [°C]

| style="background: #FFFFCC; color: black;" | 1

| style="background: #FFFFCC; color: black;" | 2

| style="background: #FFFF99; color: black;" | 5

| style="background: #FFFF99; color: black;" | 7

| style="background: #FFFF99; color: black;" | 12

| style="background: #FFFF99; color: black;" | 16

| style="background: #FFFF66; color: black;" | 18

| style="background: #FFFF66; color: black;" | 18

| style="background: #FFFF99; color: black;" | 15

| style="background: #FFFF99; color: black;" | 11

| style="background: #FFFF99; color: black;" | 6

| style="background: #FFFFCC; color: black;" | 2
|-----
| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Padaline (mm)
| style="background: #0033FF; color: black;" | 40
| style="background: #66CCFF; color: black;" | 38
| style="background: #0033FF; color: black;" | 43
| style="background: #66CCFF; color: black;" | 35
| style="background: #0033FF; color: black;" | 43
| style="background: #66CCFF; color: black;" | 30
| style="background: #66FFFF; color: black;" | 22
| style="background: #66FFFF; color: black;" | 20
| style="background: #66FFFF; color: black;" | 27
| style="background: #0033FF; color: black;" | 45
| style="background: #0033FF; color: black;" | 58
| style="background: #0033FF; color: black;" | 50
|-----
| style="background: #99CCCC; color:#000080;" | Najviše temp. [°C]
| style="background: #FFFF99;" | 20 || style="background: #FFFF99;" | 22
| style="background: #FFCC66;" | 25
| style="background: #FFCC00;" | 31 || style="background: #FF9900;" | 36
| style="background: #FF9900;" | 39
| style="background: #FF9900;" | 42 || style="background: #FF9900;" | 39
| style="background: #FF9900;" | 36
| style="background: #FFCC00;" | 32 || style="background: #FFCC66;" | 27
| style="background: #FFCC66;" | 26
|}

== Galerija slika ==
<gallery>
Image:Thessaloniki_from_Karabournaki.jpg|Djelomični pogled na grad
Image:Thessaloniki Ottoman House.JPG|Jedna od starih kuća u Ano Poliju
Image:Thessaloniki Eptapyrgio entrance.jpg|Ulaz u Eptapirgio 
Image:Olympion Cinema Thessaloniki.jpg|Kino '''Olympion'''; mjesto filmskog festivala
Image:Looking down at Hagia Sophia Sq Thessaloniki 2004.jpg|Trg '''Aja Sofija''' 
Image:Aristotelous Sq Christmas 2005.jpg|Božićne lampice na Aristotelovom trgu
Image:Thessaloniki City Walls.JPG|Gradski zidovi u zimi
Image:Thessaloniki rooftops August 8 2006.jpg|Istočni Solun

</gallery>

== Poznati stanovnici ==
* [[Kiril i Metod|Sveti Kiril i Metod]], apostoli Slavena.
* [[Manolis Anagnostakis]], doktor i ljevičarski pisac
* [[Pavle Savić]], srpski fizičar
* [[Stavros Koujioumtzis]] (1932-2005), grčki glazbenik i kompozitor
* [[Dionisis Savvopoulos]] (rođen 1944.), grčki glazbenik, pjevač i kompozitor
* [[Arif Hikmet]] (umro 1978.), turski arhitekt
* [[Stratos Dionisiou]] (umro 1990.), pjevač
* [[Zoe Laskari]] (rođena 1938.), grčka glumica
* [[Marinella]] (rođena 1935.), grčka pjevačica
* [[Kostas Voutsas]] ( rođen 1930.), grčki glumac
* [[Calliope Tatti]] (1897 - 1978)
* [[Mustafa Kemal Atatürk]] (1881 - 1938), političar, osnivač moderne Turske
* [[Nazım Hikmet]], (1902 - 1963), turski pjesnik
* [[Cahit Arf]] (1910 - 1997), turski matematičar
* [[Salih Omurtak]] (1889 - 1954) turski general
* [[Peja Stojaković]], srpsko-grčki [[NBA]] košarkaš

== Gradovi prijatelji ==
(po kronološkom redu)
* {{flag|SAD}} [[Hartford, Connecticut|Hartford]], [[Connecticut]], od 5. maja [[1962]].
* {{flag|Bugarska}} [[Plovdiv]], od 27. veljače [[1984]].
* {{flag|Australija}} [[Melbourne]], [[Victoria (Australija)|Victoria]], od 19. marta [[1984]].
* {{flag|Cipar}} [[Limasol]], [[Cipar]], od 30. juna [[1984]].
* {{flag|Njemačka}} [[Leipzig]], [[Saska]], od 10. oktobra [[1984]].
* {{flag|Italija}} [[Bologna]], [[Emilia-Romagna]], od 20. oktobra [[1984]].
* {{flag|Slovačka}} [[Bratislava]], od 23. aprila [[1986]].
* {{flag|Njemačka}} [[Köln]], [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], od 3. maja [[1988]].
* {{flag|Rumunjska}} [[Constanţa]], od 5. jula [[1988]].
* {{flag|SAD}} [[San Francisco, California|San Francisco]], [[Kalifornija]], od 6. augusta[[1990]].
* {{flag|Francuska}} [[Nica]], [[Provansa-Alpe-Azurna obala]], od 20. marta [[1992]].
* {{flag|Egipat}} [[Aleksandrija]], od 12. jula [[1993]].
* {{flag|Izrael}} [[Tel Aviv]], od 24. novembra [[1994]].

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Commonscat|Thessaloniki}}
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.thessalonikicity.gr Službena stranica]
* [http://www.cityportal.gr Vodič kroz grad]
* [http://www.filmfestival.gr/ Solunski filmski festival]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?tb=1&city=Thessaloniki&country=GR Mapquest - Solun]
* [http://www.travel-to-thessaloniki.com/ Vodič]
* [http://www.saloniki.org www.saloniki.org Solun]
* [http://www.superbgreece.com/Makedonia/Thessaloniki/index.htm Vodič za posjetitelje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060103151442/http://www.superbgreece.com/Makedonia/Thessaloniki/index.htm |date=2006-01-03 }}
* [http://sabin.ro/gallery/thessaloniki Galerija fotografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070107065913/http://sabin.ro/gallery/thessaloniki |date=2007-01-07 }}
* [http://lahana.org/blog/Thessaloniki%20postcard.htm Stare razglednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927073224/http://lahana.org/blog/Thessaloniki%20postcard.htm |date=2007-09-27 }}
* [http://www.in-chalkidiki.com/thessaloniki.htm Solun današnjice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070206191234/http://www.in-chalkidiki.com/thessaloniki.htm |date=2007-02-06 }}
* [http://www.greece-map.net/thessaloniki.htm Karta grada]
* [http://www.auth.gr/ Aristotelovo sveučilište u Solunu]
* [http://lahana.org/blog/Thessaloniki.htm Tramvaj u Solunu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927073232/http://lahana.org/blog/Thessaloniki.htm |date=2007-09-27 }}
* [http://www.uom.gr/ Makedonsko Sveučilište]

{{Glavni gradovi grčkih prefektura}}
{{Evropski gradovi kulture}}

[[Kategorija:Gradovi u Grčkoj]]
[[Kategorija:Solun| ]]