Pierre de Coubertin – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: cy:Pierre de Coubertin |
Nema sažetka izmjene |
||
| (Nisu prikazane 42 međuverzije jednog korisnika) | |||
| Red 1: | Red 1: | ||
{{Politički vođa |
|||
Barun '''Pierre de Coubertin''' ([[Pariz]], [[1. siječnja]] [[1863]]. - [[Ženeva]], [[2. rujna]] [[1937]].), rođen kao '''Pierre de Frédy''' francuski [[Pedagogija|pedagog]] i [[Povijest|povjesničar]], u toj istoj povijesti najbolje ostao upamćen kao sportski djelatnik - utemeljitelj modernih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. |
|||
|ime=Pierre de Coubertin |
|||
|datum rođenja=[[1. siječnja]] [[1963.]] |
|||
|mjesto rođenja={{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]] |
|||
|datum smrti=[[2. rujna]] [[1937.]] |
|||
|mjesto smrti={{flagicon|ŠVI}} [[Ženeva]], [[Švicarska]] |
|||
|malaslika= |
|||
|opis male slike= |
|||
|slika=Baron Pierre de Coubertin.jpg |
|||
|veličina= |
|||
|opis slike= |
|||
|podpredsjednik= |
|||
|podpremijer= |
|||
|zamjenik= |
|||
|stranka= |
|||
|potpis= |
|||
|supruga= |
|||
|zanimanje= |
|||
[[Image:Coubertin.jpg|right|250px|thumb|Pierre de Coubertin, cca. 1900]] |
|||
|fusnote= |
|||
Rođen je u [[Pariz|Parizu]], u plemićkoj obitelji, de Coubertin je nakon posjeta britanskim i američkim sveučilištima, od kojih su neka njegovala uspomene na starovjekovne [[Olimpijske igre]] ostao trajno "inficiran" idejom Olimpizma. Tim više jer je kao pedagog shvaćao važnost sporta i fizičke kulture u razvoju mladog čovjeka. |
|||
|položaj = 2. [[Međunarodni olimpijski komitet|predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora]] |
|||
De Coubertinovim željama za obnavljanjem starovjekih, [[Antika|antičkih]] Igara pogodovalo je i to što je rastao međunarodni interes za sve što je antičko i antikno, jer su nekako baš u to vrijeme arheolozi (pogotovo njemački) otkrivali, do tada skrivena, povijesna mjesta (Mikena, Troja). |
|||
|mandat_start = [[1896.]] |
|||
|mandat_kraj = [[1925.]] |
|||
|podpredsjednik = |
|||
|podpremijer = |
|||
|zamjenik = |
|||
|premijer1 = |
|||
|predsjednik1 = |
|||
|prethodnik = [[Demetrios Vikelas]] |
|||
|nasljednik = [[Henri de Baillet-Latour]] |
|||
|čin2 = |
|||
Da što više animira istomišljenike za svoj naum, on na pariškoj [[Sorboonne|Sorbonni]] organizira, [[16. lipnja]] - [[23. lipnja]] [[1894]], međunarodni kongres. Tamo i službeno predlaže oživljavanje davno ugaslih ([[393]] godine) [[Helenizam|helenskih]] Olimpijskih igara. Auditorij navodi na osnivanje službenog tijela koje će upravljati uskrslim Igrama. Tako je, zadnjeg dana kongresa, ustanovljen [[Međunarodni olimpijski odbor]] (kratica MOO, engl. IOC, itd.), kojem prvi predsjednik postaje [[Grci|Grk]] [[Demetrios Vikelas]], a de Coubertin postaje glavni tajnik. Odlučeno je također da se, sukladno starogrčkom nazivlju, ''Igre prve Olimpijade modernog doba'' održe u njihovoj domovini [[Grčka|Grčkoj]], u [[Atena (grad)|Ateni]], te da se poput starovjekovnih Igara, održavaju svake 4 godine. Te ([[I Olimpijske igre, 1896, Atena]]) bile su uspješne, te nakon njih Vikelas predaje predsjednikovanje de Coubertinu koji ostaje predsjednikom do [[1925]] godine. Prve i druge Igre njegovog mandata ([[II Olimpijske igre, 1900, Pariz|Pariz, 1900.]] i [[III Olimpijske igre, 1904, St. Louis|St. Louis, 1904.]]) zadale su mu velike glavobolje jer su bile organizirane aljkavo i pobudile su, za razliku od onih u Ateni 1896., slabo zanimanje. Zato Pierre de Coubertin, ponovo u "provjerenoj" Ateni, 1906. godine organizira (na desetgodišnjicu onih prvih atenskih) jubilarne Igre (engl. ''Intercalated Games'') koje su ponovo uspješne i stvari kreću nabolje. Povlači se 1925., nakon vrlo uspjelih Igara, održanih ponovo u njegovom [[VIII Olimpijske igre, 1924, Pariz|Parizu, 1924. godine]]. Naslijedio ga je [[Belgija|Belgijanac]] grof [[Henri de Baillet-Latour]], a on ostaje počasnim predsjednikom sve do svoje smrti, 1937. godine. |
|||
|mandat_start2 = |
|||
|mandat_kraj2 = |
|||
|podpredsjednik2 = |
|||
|podpremijer2 = |
|||
|zamjenik2 = |
|||
|premijer2 = |
|||
|predsjednik = |
|||
|prethodnik2 = |
|||
|nasljednik2 = |
|||
|čin3 = |
|||
Sahranjen je u [[Lausanne|Lausannei]], u [[Švicarska|Švicarskoj]], gdje je i sjedište [[Međunarodni olimpijski odbor|MOO-a]], dok je njegovo srce, prema njegovoj izričitoj želji, sahranjeno u ostacima starogrčke Olimpije. |
|||
|mandat_start3 = |
|||
|mandat_kraj3 = |
|||
|podpredsjednik3 = |
|||
|podpremijer3 = |
|||
|zamjenik3 = |
|||
|premijer3 = |
|||
|predsjednik3 = |
|||
|prethodnik3 = |
|||
|nasljednik3 = |
|||
|čin4 = |
|||
===Zašto Pierre de Coubertin nije dobio [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]]?=== |
|||
|mandat_start4 = |
|||
|mandat_kraj4 = |
|||
|podpredsjednik4 = |
|||
|podpremijer4 = |
|||
|zamjenik4 = |
|||
|premijer4 = |
|||
|predsjednik4 = |
|||
|nasljednik4 = |
|||
|prethodnik4 = |
|||
|čin5 = |
|||
Iako je, po prirodi stvari, zadužio svijet, i bio glavni inspirator te stao na čelo pokreta koji je obnovio Olimpijske igre, koje, u vrijeme svog održavanja svake 4 godine, na dva tjedna ujedinjuju svijet bez obzira na naciju, vjeru, jezik ili boju kože; Pierre de Coubertin Nobelovu nagradu za mir - nije dobio. |
|||
|mandat_start5 = |
|||
|mandat_kraj5 = |
|||
|podpredsjednik5 = |
|||
|podpremijer5 = |
|||
|zamjenik5 = |
|||
|premijer5 = |
|||
|predsjednik5 = |
|||
|prethodnik5 = |
|||
|nasljednik5 = |
|||
|vjera= |
|||
}} |
|||
Barun '''Pierre de Coubertin''' ([[Pariz]], [[1. siječnja]] [[1863]]. - [[Ženeva]], [[2. rujna]] [[1937]].), rođen kao '''Pierre de Frédy''' francuski [[Pedagogija|pedagog]] i [[Povijest|povjesničar]], u toj istoj povijesti najbolje ostao upamćen kao sportski djelatnik - utemeljitelj modernih [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. |
|||
Rođen je u [[Pariz]]u, u plemićkoj obitelji, de Coubertin je nakon posjeta britanskim i američkim sveučilištima, od kojih su neka njegovala uspomene na starovjekovne [[Olimpijske igre]] ostao trajno "inficiran" idejom Olimpizma. Tim više jer je kao pedagog shvaćao važnost sporta i fizičke kulture u razvoju mladog čovjeka. |
|||
De Coubertinovim željama za obnavljanjem starovjekih, [[Antika|antičkih]] Igara pogodovalo je i to što je rastao međunarodni interes za sve što je antičko i antikno, jer su nekako baš u to vrijeme arheolozi (pogotovo njemački) otkrivali, do tada skrivena, povijesna mjesta (Mikena, Troja). |
|||
Zašto? |
|||
Vrlo paradoksalno u odnosu na plemeniti cilj koji je ostvario: bio je uvjereni [[Rasizam|rasist]]. |
|||
Da što više animira istomišljenike za svoj naum, on na pariškoj [[Sorboonne|Sorbonni]] organizira, [[16. lipnja]] - [[23. lipnja]] [[1894]], međunarodni kongres. Tamo i službeno predlaže oživljavanje davno ugaslih ([[393]] godine) [[Helenizam|helenskih]] Olimpijskih igara. Auditorij navodi na osnivanje službenog tijela koje će upravljati uskrslim Igrama. Tako je, zadnjeg dana kongresa, ustanovljen [[Međunarodni olimpijski odbor]] (kratica MOO, engl. IOC, itd.), kojem prvi predsjednik postaje [[Grci|Grk]] [[Demetrios Vikelas]], a de Coubertin postaje glavni tajnik. Odlučeno je također da se, sukladno starogrčkom nazivlju, ''Igre prve Olimpijade modernog doba'' održe u njihovoj domovini [[Grčka|Grčkoj]], u [[Atena (grad)|Ateni]], te da se poput starovjekovnih Igara, održavaju svake 4 godine. Te ([[I Olimpijske igre, 1896, Atena]]) bile su uspješne, te nakon njih Vikelas predaje predsjednikovanje de Coubertinu koji ostaje predsjednikom do [[1925]] godine. Prve i druge Igre njegovog mandata ([[II Olimpijske igre, 1900, Pariz|Pariz, 1900.]] i [[III Olimpijske igre, 1904, St. Louis|St. Louis, 1904.]]) zadale su mu velike glavobolje jer su bile organizirane aljkavo i pobudile su, za razliku od onih u Ateni 1896., slabo zanimanje. Zato Pierre de Coubertin, ponovo u "provjerenoj" Ateni, 1906. godine organizira (na desetgodišnjicu onih prvih atenskih) jubilarne Igre (engl. ''Intercalated Games'') koje su ponovo uspješne i stvari kreću nabolje. Povlači se 1925., nakon vrlo uspjelih Igara, održanih ponovo u njegovom [[VIII Olimpijske igre, 1924, Pariz|Parizu, 1924. godine]]. Naslijedio ga je [[Belgija]]nac grof [[Henri de Baillet-Latour]], a on ostaje počasnim predsjednikom sve do svoje smrti, 1937. godine. |
|||
<br clear=all> |
|||
{| style="margin:0 auto;" align=center width=100% class="toccolours" |
|||
|align=center| '''Predsjednici [[Međunarodni olimpijski odbor|MOO-a]]''' |
|||
|- |
|||
|align=center| |
|||
[[Demetrios Vikelas|Demetrios Vikelas]] <small>(1894–1896)</small> | |
|||
[[Pierre de Coubertin|barun Pierre de Coubertin]] <small>(1896–1925)</small> | |
|||
[[Henri de Baillet-Latour|grof Henri de Baillet-Latour]] <small>(1925–1942)</small> | |
|||
[[Sigfrid Edström|Sigfrid Edström]] <small>(1942–1952)</small> | |
|||
[[Avery Brundage|Avery Brundage]] <small>(1952–1972)</small> | |
|||
[[Michael Killanin|lord Michael Killanin]] <small>(1972–1980)</small> | |
|||
[[Juan Antonio Samaranch|Juan Antonio Samaranch]] <small>(1980–2001)</small> | |
|||
[[Jacques Rogge|Jacques Rogge]] <small>(2001–danas</small>) | |
|||
|} |
|||
Sahranjen je u [[Lausanne]]i, u [[Švicarska|Švicarskoj]], gdje je i sjedište [[Međunarodni olimpijski odbor|MOO-a]], dok je njegovo srce, prema njegovoj izričitoj želji, sahranjeno u ostacima starogrčke Olimpije. |
|||
{{Commonscat|Pierre de Coubertin}} |
|||
[[Category:Francuska|Coubertin,de Pierre]] |
|||
{{Predsjednici MOO-a}} |
|||
[[Category:Olimpijske igre|Coubertin,de Pierre]] |
|||
{{Lifetime|1863|1937|Coubertin, Pierre}} |
|||
[[ar:دي كوبيرتان]] |
|||
[[Kategorija:Francuski historičari]] |
|||
[[bg:Пиер дьо Кубертен]] |
|||
[[Kategorija:Francuski pedagozi]] |
|||
[[bn:পিয়ের দ্য কুবেরত্যাঁ]] |
|||
[[Kategorija:Francusko plemstvo]] |
|||
[[br:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[Kategorija:Olimpijske igre]] |
|||
[[bs:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[Kategorija:Biografije, Pariz]] |
|||
[[ca:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[cs:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[cy:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[da:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[de:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[el:Πιέρ |
|||
[[en:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[eo:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[es:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[et:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[fi:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[fr:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[he:פייר דה קוברטן]] |
|||
[[hr:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[hu:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[id:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[it:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[ja:ピエール・ド・クーベルタン]] |
|||
[[ka:პიერ დე კუბერტენი]] |
|||
[[lb:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[lv:Pjērs de Kubertēns]] |
|||
[[ml:പിയേര് ദെ കൂബെര്ത്തേന്]] |
|||
[[nl:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[no:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[pl:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[pt:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[ru:Кубертен, Пьер де]] |
|||
[[sk:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[sr:Пјер де Кубертен]] |
|||
[[sv:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[tr:Pierre de Coubertin]] |
|||
[[uk:Кубертен П'єр де]] |
|||
[[zh: |
|||
Aktualna verzija na datum 8 april 2015 u 06:31
| Pierre de Coubertin | |
|---|---|
 | |
| Mandat 1896. – 1925. | |
| Prethodnik | Demetrios Vikelas |
| Nasljednik | Henri de Baillet-Latour |
| Rođenje | 1. siječnja 1963. Pariz, Francuska
|
| Smrt | 2. rujna 1937. Ženeva, Švicarska
|
Barun Pierre de Coubertin (Pariz, 1. siječnja 1863. - Ženeva, 2. rujna 1937.), rođen kao Pierre de Frédy francuski pedagog i povjesničar, u toj istoj povijesti najbolje ostao upamćen kao sportski djelatnik - utemeljitelj modernih Olimpijskih igara.
Rođen je u Parizu, u plemićkoj obitelji, de Coubertin je nakon posjeta britanskim i američkim sveučilištima, od kojih su neka njegovala uspomene na starovjekovne Olimpijske igre ostao trajno "inficiran" idejom Olimpizma. Tim više jer je kao pedagog shvaćao važnost sporta i fizičke kulture u razvoju mladog čovjeka.
De Coubertinovim željama za obnavljanjem starovjekih, antičkih Igara pogodovalo je i to što je rastao međunarodni interes za sve što je antičko i antikno, jer su nekako baš u to vrijeme arheolozi (pogotovo njemački) otkrivali, do tada skrivena, povijesna mjesta (Mikena, Troja).
Da što više animira istomišljenike za svoj naum, on na pariškoj Sorbonni organizira, 16. lipnja - 23. lipnja 1894, međunarodni kongres. Tamo i službeno predlaže oživljavanje davno ugaslih (393 godine) helenskih Olimpijskih igara. Auditorij navodi na osnivanje službenog tijela koje će upravljati uskrslim Igrama. Tako je, zadnjeg dana kongresa, ustanovljen Međunarodni olimpijski odbor (kratica MOO, engl. IOC, itd.), kojem prvi predsjednik postaje Grk Demetrios Vikelas, a de Coubertin postaje glavni tajnik. Odlučeno je također da se, sukladno starogrčkom nazivlju, Igre prve Olimpijade modernog doba održe u njihovoj domovini Grčkoj, u Ateni, te da se poput starovjekovnih Igara, održavaju svake 4 godine. Te (I Olimpijske igre, 1896, Atena) bile su uspješne, te nakon njih Vikelas predaje predsjednikovanje de Coubertinu koji ostaje predsjednikom do 1925 godine. Prve i druge Igre njegovog mandata (Pariz, 1900. i St. Louis, 1904.) zadale su mu velike glavobolje jer su bile organizirane aljkavo i pobudile su, za razliku od onih u Ateni 1896., slabo zanimanje. Zato Pierre de Coubertin, ponovo u "provjerenoj" Ateni, 1906. godine organizira (na desetgodišnjicu onih prvih atenskih) jubilarne Igre (engl. Intercalated Games) koje su ponovo uspješne i stvari kreću nabolje. Povlači se 1925., nakon vrlo uspjelih Igara, održanih ponovo u njegovom Parizu, 1924. godine. Naslijedio ga je Belgijanac grof Henri de Baillet-Latour, a on ostaje počasnim predsjednikom sve do svoje smrti, 1937. godine.
Sahranjen je u Lausannei, u Švicarskoj, gdje je i sjedište MOO-a, dok je njegovo srce, prema njegovoj izričitoj želji, sahranjeno u ostacima starogrčke Olimpije.
| |
Italik označava vršitelja dužnosti predsjednika |
