Japanska mitologija – razlika između verzija
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
m e |
||
| (Nije prikazano 30 međuverzija 17 korisnika) | |||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Japanska mitologija''' je zbirka tradicionalnih i narodnih priča kao i vjerovanja nastala na otocima [[Japanski arhipelag|japanskog arhipelaga]]. [[Šintoizam]] i [[budizam]] su temelj japanske mitologije.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Kelsey|first=W. Michael|last2=Piggott|first2=Juliet|date=1983|title=Japanese Mythology|url=http://dx.doi.org/10.2307/1178373|journal=Asian Folklore Studies|volume=42|issue=1|pages=142|doi=10.2307/1178373|issn=0385-2342|access-date=2020-03-08}}</ref> Povijest tisuća godina kontakata s mitovima [[Kina|Kine]], [[Koreja|Koreje]], [[Ainu narod|Ainu naroda]] i Okinawan naroda su također ključni utjecaji u japanskoj mitologiji.<ref name=":0" /><ref>{{Cite journal|last=Tylor|first=Edward B.|date=1877-01-01|title=Remarks on Japanese Mythology|url=https://zenodo.org/record/1449540#.XmStb6hKjIU|doi=10.2307/2841246|access-date=2020-03-08}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Kitagawa|first=Joseph M.|date=1963-12|title=Prehistoric Background of Japanese Religion|url=http://dx.doi.org/10.1086/462466|journal=History of Religions|volume=2|issue=2|pages=292–328|doi=10.1086/462466|issn=0018-2710|access-date=2020-03-08}}</ref> |
|||
== Plutajući Svijet – japanski mit postanka == |
|||
U početku Svijet nije bio ništa drugo do blatna kaljuža. Voda i zemlja bijahu izmiješani i nije bilo ničega osim goleme blatne močvare. Dakako da tu ništa nije moglo živjeti ni opstati. No, u šest nebesa, u visinama, u šest svjetova, na nizinama prebivahu bogovi, demoni i životinje. U zamagljenom nebu i u lebdećem nebu nižih nebesa prebivaše demoni. U zvjezdonosnim nebesima i u visokim, oblačnim nebesima prebivahu niža božanstva, a u nebesima najvećih visina živio je bog stvoritelj [[Kamui]] sa svojim slugama. Njegovo je carstvo bilo okruženo silnim zidinama od kovine, a kroz njih stupiti se jedino moglo kroz velika željezna vrata. Kamui je stvorio Svijet kao veliki okrugli ocean koji je počivao na kralježnici velike pastrve. Kad ova velika riba u sebe uvuče vodu, nastaje oseka, a kada je izbaci iz sebe, nastaje plima. Kad se ta riba pomakne nastaju potresi. Kamui jednog dana sasvim slučajno baci pogled na svijet u nizini koji je bi blatna kaljuža, njemu se to ne dopadne, pa odluči da nešto poduzme. Pošalje on tako pticu vodenu plisku da izvrši njegove zapovijedi i svijet dovede u red. Kad je sirota pliska stigla nad blatnu kaljužu nije znala što bi prvo uradila nad tim beskrajem blata i vode. Ipak, lepršajući krilima i gazeći blato, te ga udarajući svojim repom ptica načini prvotne otočiće suhe zemlje. Pliska još i danas neumorno udara repom po tlu. Kad je Kamui poslao Sunce da sjaji iznad novostvorenog Svijeta, vrag odluči da ga u tom naumu spriječi. Tako vrag legne u zasjedu i širom otvori usta ne bi li u njih uletjelo Sunce. No, Kamui prezre naum vraga, pa pošalje crnu vranu koja uleti u usta vraga koji počne silno kašljati i zamalo se ugušio, pa on odustane od svog nauma da proguta Sunce. Vrana je od tog trenutka neustrašiva ptica koja se opet kasnije osokolila i radila svakakve nepodopštine, pa čak je i počela krasti ljudima hranu, a to opet čini još i danas. Kad su životinje koje su živjele na nebesima vidjele kako je novi svijet lijepo mjesto one zamole Kamuia da im dopusti da se presele u taj Svijet i tamo žive. Naravno da im je Kamui to dopustio, a pored njih na tom novom Svijetu stvorio je još bića i stvari. Tako je stvorio prve ljude, [[Ainu]], koji su imali tijela od zemlje, kosu od mišjakinje, a kralježnicu od vrbova pruta. Zbog tog vrbovog pruta ljudi još i danas kada ostare hodaju pogrbljeno. Kamui pošalje svog božanskog čovjeka Aioina među Ainue da ih poduči korisnim stvarima poput lova i kuhanja. Kad se Aioin vratio na nebeska prostranstva, nakon što je podučio Ainue korisnim stvarima, nebesima se širio strašan smrad močvara iz kojih je nastao novi svijet. Bogovi potjeraju Aioina natrag među ljude i zatraže od njega da svoju odjeću, u koju se uvukao smrad, ostavi tamo dolje među ljudima. Aioin to doista i učini, a odbačena Aioina odjeća pretvori se u prve vjeverice. |
|||
Japanski mitovi vezani su za [[Topografija|topografiju]] arhipelaga kao i za poljoprivredno utemeljenu narodnu religiju, a šintoistički [[panteon]] drži bezbroj [[Kami|kamija]] ( na [[Japanski jezik|japanskom]] za "[[Bog|boga]]" ili "[[Duh (prikaza)|duhove]]").<ref name=":0" /> Ovaj će članak govoriti o [[Kosmogonija|kozmogoniji]], važnim [[Božanstvo|božanstvima]], modernim interpretacijama, kulturnom značaju i utjecaju tih mitova. |
|||
Dva važna izvora za japanske mitove kakvi su danas prepoznati su ''[[Kojiki]]'' i ''[[Nihon Shoki]]''.<ref name=":1">{{Cite journal|last=ANDASSOVA|first=Maral|date=2019|title=Emperor Jinmu in the Kojiki|url=http://www.jstor.org/stable/26652947|journal=Japan Review|issue=32|pages=5–16|issn=0915-0986|access-date=2020-03-08}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Jun'ichi|first=Isomae|last2= |
|||
== Amaterasu – božica Sunca i plavog Neba == |
|||
Jedna značajna karakteristika japanske mitologije je njezino objašnjenje podrijetla carske obitelji koja se povijesno koristila za dodjeljivanje božanstva carskoj liniji.<ref name=":1" /> |
|||
[[Amaterasu]] je glavna božica japanske mitologije (šintoizma), a Japanci još i danas vjeruju da od Amaterasu počinje njihova carska loza i od nje vodi podrijetlo svih japanskih careva. Još i danas milijuni Japanaca početkom proljeća hrle u grad [[Ise]]u gdje se nalaze hramovi podignuti u časti Amaterasu, a Japan se još i danas rado naziva – Zemlja izlazećeg Sunca. |
|||
== Izvori == |
|||
Sada će Vam Athumanunh napisati kako je to bilo i ostalo zapisano u mitologiji drevnog Japana. Kad je bog Izanagi postao umoran od vladanja Svijetom, on pozove svoju djecu i razdijeli im svoje Nebesko kraljevstvo na slijedeći način: Susanowo dobije sva mora i oceane, Tsukuyami pripadne noćno Nebo sa Mjesecom i svim Zvijezdama, a Amaterasu dobije Sunce i plavo Nebo. Tako Amaterasu Svijetu donosi svijetlo i toplinu i zbog nje sve na zemlji raste i cvate. Susanowo postana poradi toga strašno ljubomoran na sestru Amaterasu, pa zapjeni mora, uzburka oceane i stvori oluje koje će Svijetu ubrzo donijeti nevolje. Vjetrovi su hujali zemljom i uništavali polja i stabla, te upropaštavali ljetine. Amaterasu se strašno razljuti i uznemiri, te se skloni u pećinu iz koje ne htjede nikako izaći. Bez Amaterasina svijetla i topline Svijet postane hladan i mračan, te njime zavladaju zlo i kaos. Sve to se nimalo ne dopadne drugim bogovima, pa oni na brzinu smisle kako da Amaterasu ponovno privole da izađe iz pećine. Najprije su pored ulaza u pećinu postavili čarobno ogledalo, potom na okolno drveće objesili mnoštvo dragulja i na kraju zapalili krjesove. Naposljetku, Uzume božica plesa izvede divlji i ludi ples kojemu su se grohotno smijali svi bogovi. Amaterasu je iz pećine pitala čemu se oni tako grohotno smiju, a bogovi joj u glas odgovore: 'Pronašli smo božicu sjajniju od tebe! Sada slavimo u njezinu čast.' Naravno, božica Amaterasu nije mogla odoljeti (ženska pretjerana znatiželja dakle postoji i kod božica), pa ona proviri iz pećine, te ugleda vlastiti odraz u ogledalu, što je u prvi mah zbuni. Tu Amaterasuinu zbunjenost iskoriste ostali bogovi koji zgrabe Amaterasu za zapešća i izvuku je van iz mračne pećine. Potom brzo zatvore zauvijek pećinu da se Amatersu tu više nikada ne bi skrivala. Amaterasu ponovno zauzme svoje mjesto među bogovima na Nebu, nanovo donoseći Svijetu toliku potrebitu toplinu i svijetlo novom životu na Zemlji. Nikada više Amaterasu nije otišla. |
|||
<br /> |
|||
| ⚫ | |||
==Vanjski linkovi== |
|||
[[Kategorija:Religija u Japanu|Mitologija]] |
|||
*[http://www.androphile.org/preview/Library/Mythology/Japanese/kojiki_yamato-takeru%20.html Kojiki, Records of Ancient Matters: Yamato-Takeru Slays the Kumaso Brothers] |
|||
| ⚫ | |||
[[Category:Japan]] |
|||
| ⚫ | |||
[[ca:Mitologia japonesa]] |
|||
[[de:Japanische Mythologie]] |
|||
[[en:Japanese mythology]] |
|||
[[es:Mitología japonesa]] |
|||
[[fr:Mythologie japonaise]] |
|||
[[ko:일본 신화]] |
|||
| ⚫ | |||
[[ia:Mythologia japonese]] |
|||
[[he:מיתולוגיה יפנית]] |
|||
[[hu:Japán mitológia]] |
|||
[[nl:Japanse mythologie]] |
|||
[[ja: |
|||
[[no:Japansk mytologi]] |
|||
[[pl:Mitologia japońska]] |
|||
[[pt:Mitologia japonesa]] |
|||
[[sr:Јапанска митологија]] |
|||
[[zh: |
|||
Aktualna verzija na datum 8 mart 2020 u 10:56
Japanska mitologija je zbirka tradicionalnih i narodnih priča kao i vjerovanja nastala na otocima japanskog arhipelaga. Šintoizam i budizam su temelj japanske mitologije.[1] Povijest tisuća godina kontakata s mitovima Kine, Koreje, Ainu naroda i Okinawan naroda su također ključni utjecaji u japanskoj mitologiji.[1][2][3]
Japanski mitovi vezani su za topografiju arhipelaga kao i za poljoprivredno utemeljenu narodnu religiju, a šintoistički panteon drži bezbroj kamija ( na japanskom za "boga" ili "duhove").[1] Ovaj će članak govoriti o kozmogoniji, važnim božanstvima, modernim interpretacijama, kulturnom značaju i utjecaju tih mitova.
Dva važna izvora za japanske mitove kakvi su danas prepoznati su Kojiki i Nihon Shoki.[4][5] Kojiki, ili "Zapis o drevnim stvarima", najstariji je preživjeli zapis o mitovima, legendama i povijesti Japana.[6] Uz to, Shintōshū opisuje porijeklo japanskih božanstava iz budističke perspektive.[7]
Jedna značajna karakteristika japanske mitologije je njezino objašnjenje podrijetla carske obitelji koja se povijesno koristila za dodjeljivanje božanstva carskoj liniji.[4]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Kelsey, W. Michael; Piggott, Juliet (1983). „Japanese Mythology”. Asian Folklore Studies 42 (1): 142. DOI:10.2307/1178373. ISSN 0385-2342. Pristupljeno 2020-03-08.
- ↑ Tylor, Edward B. (1877-01-01). Remarks on Japanese Mythology. DOI:10.2307/2841246. Pristupljeno 2020-03-08.
- ↑ Kitagawa, Joseph M. (1963-12). „Prehistoric Background of Japanese Religion”. History of Religions 2 (2): 292–328. DOI:10.1086/462466. ISSN 0018-2710. Pristupljeno 2020-03-08.
- ↑ 4,0 4,1 ANDASSOVA, Maral (2019). „Emperor Jinmu in the Kojiki”. Japan Review (32): 5–16. ISSN 0915-0986. Pristupljeno 2020-03-08.
- ↑ Jun'ichi, Isomae;
一 ,磯 前 順 ; Thal, Sarah E. (2000). „Reappropriating the Japanese Myths: Motoori Norinaga and the Creation Myths of the Kojiki and Nihon shoki”. Japanese Journal of Religious Studies 27 (1/2): 15–39. ISSN 0304-1042. Pristupljeno 2020-03-08. - ↑ Association for Asian Studies (1956). „The journal of Asian studies: JAS” (English). The journal of Asian studies : JAS. ISSN 0021-9118. Pristupljeno 2020-03-08.
- ↑ Atsushi, Kadoya; Padoan, Tatsuma (2006). „On the Formation of Shintō Icons”. Cahiers d'Extrême-Asie 16 (1): 151–182. DOI:10.3406/asie.2006.1255. Pristupljeno 2020-03-08.