Srpska demokratska stranka (BiH) – razlika između verzija
m robot Dodaje: ru:Сербская демократическая партия |
m standardizacija odjeljka See also |
||
(Nije prikazano 17 međuverzija 13 korisnika) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Srpska demokratska stranka''' je |
'''Srpska demokratska stranka''' (SDS) je [[politička stranka]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Trenutni v. d. lider ove stranke je Milan Milićević. |
||
Osnovana je [[1990]]. pred prve demokratske izbore u Bosni i Hercegovini |
Osnovana je [[1990]]. pred [[Opći izbori u SR BiH 1990.|prve demokratske izbore]] u [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] kao etnički opredeljena stranka [[Srbi|Srba]], a predvodio ju je [[Radovan Karadžić]]. Na izborima 1990. godine je osvojila je 72 zastupnička mjesta i formirala koalicijsku vladu sa druge dve [[Nacionalne stranke u BiH|nacionalne stranke]]. Ta se koalicija raspala nakon [[Raspad SFRJ|raspada SFRJ]]. |
||
SDS se protivila izdvajanju Bosne i Hercegovine iz [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] te je formirala protivustavnu [[Republika Srpska (1992–1995)|Srpsku republiku Bosnu i Hercegovinu]], koja će kasnije postati [[Republika Srpska]]. Neki od čelnika ove stranke su bili optuženi i osuđeni za ratne zločine pred [[ICTY|Međunarodnim sudom u Haagu]] (Karadžić, [[Biljana Plavšić|Plavšić]], [[Radoslav Brđanin|Brđanin]], [[Milan Babić|Babić]] i drugi). |
|||
Taj potez je doveo do [[Rat u BiH|rata]] i etničkog čišćenja [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]] sa srpskih područja, Kasnije su mnogi čelnici SDS-a, uključujući [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], osumnjičeni, optuženi ili osuđeni za ratne zločine od strane [[ICTY|Međunarodnog suda u Haagu]]. |
|||
Nakon završetka rata i potpisivanja [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog sporazuma]], SDS je |
Nakon završetka rata i potpisivanja [[Daytonski mirovni sporazum|Daytonskog sporazuma]], SDS je slabila u korist nešto umjerenijih srpskih nacionalnih stranaka. |
||
Na lokalnim izborima 2012. godine Srpska demokratska stranka je osvojila najviše glasova od svih srpskih političkih partija u Bosni i Hercegovini. |
|||
== V. također == |
|||
== Povezano == |
|||
* [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)]] |
* [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)]] |
||
[[Kategorija:Nastanci 1990.]] |
|||
[[ |
[[Kategorija:Političke stranke u Bosni i Hercegovini]] |
||
[[bs:Srpska demokratska stranka]] |
|||
[[ca:Partit Democràtic Serbi]] |
|||
[[cs:Srpska demokratska stranka]] |
|||
[[de:Srpska Demokratska Stranka]] |
|||
[[en:Serbian Democratic Party (Bosnia and Herzegovina)]] |
|||
[[es:Partido Democrático Serbio]] |
|||
[[fr:Parti démocratique serbe]] |
|||
[[he:המפלגה הדמוקרטית הסרבית (בוסניה והרצגובינה)]] |
|||
[[hr:Srpska demokratska stranka (BiH)]] |
|||
[[it:Partito Democratico Serbo (Bosnia ed Erzegovina)]] |
|||
[[ja:セルビア |
|||
[[ru:Сербская демократическая партия]] |
|||
[[sr:Српска демократска странка]] |
|||
[[sv:Srpska Demokratska Stranka]] |
Aktualna verzija na datum 16 decembar 2023 u 15:07
Srpska demokratska stranka (SDS) je politička stranka u Bosni i Hercegovini. Trenutni v. d. lider ove stranke je Milan Milićević.
Osnovana je 1990. pred prve demokratske izbore u Bosni i Hercegovini kao etnički opredeljena stranka Srba, a predvodio ju je Radovan Karadžić. Na izborima 1990. godine je osvojila je 72 zastupnička mjesta i formirala koalicijsku vladu sa druge dve nacionalne stranke. Ta se koalicija raspala nakon raspada SFRJ.
SDS se protivila izdvajanju Bosne i Hercegovine iz Jugoslavije te je formirala protivustavnu Srpsku republiku Bosnu i Hercegovinu, koja će kasnije postati Republika Srpska. Neki od čelnika ove stranke su bili optuženi i osuđeni za ratne zločine pred Međunarodnim sudom u Haagu (Karadžić, Plavšić, Brđanin, Babić i drugi).
Nakon završetka rata i potpisivanja Daytonskog sporazuma, SDS je slabila u korist nešto umjerenijih srpskih nacionalnih stranaka.
Na lokalnim izborima 2012. godine Srpska demokratska stranka je osvojila najviše glasova od svih srpskih političkih partija u Bosni i Hercegovini.