Vladan Desnica – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
m Vraćene izmjene 178.148.89.152 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Conquistador |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Vladan Desnica''' ([[Zadar]], 17. rujna 1905. – [[Zagreb]], 4. ožujka 1967.), |
'''Vladan Desnica''' ([[Zadar]], 17. rujna 1905. – [[Zagreb]], 4. ožujka 1967.), jugoslavenski književnik. Pisao je pjesme, pripovjetke, drame, romane. Vanredan stilist, suptilan psihološki analitičar, sažet u mislima i opservacijama. |
||
Rođen je u [[Zadar|Zadru]] u [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevini Dalmaciji]] u porodici [[Srbi|srpskog]] porijekla. Njegov je otac Uroš Desnica, a majka Fani Desnica. Vladan Desnica je potomak Stojana Mitrovića Jankovića (o. 1635–1687), u srpskoj narodnoj pjesmi poznatog kao Janković Stojan. Većina njegovih djela se bavi životom u gradovima i selima Sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]]. |
Rođen je u [[Zadar|Zadru]] u [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevini Dalmaciji]] u porodici [[Srbi|srpskog]] porijekla. Njegov je otac Uroš Desnica, a majka Fani Desnica. Vladan Desnica je potomak Stojana Mitrovića Jankovića (o. 1635–1687), u srpskoj narodnoj pjesmi poznatog kao Janković Stojan. Većina njegovih djela se bavi životom u gradovima i selima Sjeverne [[Dalmacija|Dalmacije]]. |
Verzija od 26. novembra 2017. u 10:32
Vladan Desnica (Zadar, 17. rujna 1905. – Zagreb, 4. ožujka 1967.), jugoslavenski književnik. Pisao je pjesme, pripovjetke, drame, romane. Vanredan stilist, suptilan psihološki analitičar, sažet u mislima i opservacijama.
Rođen je u Zadru u Kraljevini Dalmaciji u porodici srpskog porijekla. Njegov je otac Uroš Desnica, a majka Fani Desnica. Vladan Desnica je potomak Stojana Mitrovića Jankovića (o. 1635–1687), u srpskoj narodnoj pjesmi poznatog kao Janković Stojan. Većina njegovih djela se bavi životom u gradovima i selima Sjeverne Dalmacije.
Vladan Desnica studirao je pravo i filozofiju u Zagrebu i Parizu, a diplomirao je na zagrebačkom Pravnom fakultetu 1930. Radio je kao advokat, a zatim je prešao u državnu službu. 1934. pokrenuo je književnopovijesni godišnjak Magazin sjeverne Dalmacije koji je i uređivao dvije godine. Književnim radom počeo se baviti prije Drugog svjetskog rata, a intenzivno tek po završetku rata.
Njegovo najbolje djelo je roman Proljeća Ivana Galeba, u kome kroz riječi intelektualca na bolničkoj postelji iznosi meditacije o bolesti i smrtnosti.
Godine 1954. napisao je scenarij za Koncert, jedan od najboljih filmova u historiji kinematografije u Jugoslaviji.
Djela
- Zimsko ljetovanje (1950)
- Proljeća Ivana Galeba (1957)
- Zbirke novela - Olupine na suncu (1953)
- Tu, odmah pored nas (1956)
- Fratar sa zelenom bradom (1969)
- Zbirka stihova - Slijepac na žalu (1956)
- Eseji - Progutane polemike (iz zaostavštine), Beograd, 2001.
- Izabrana dela 1-4, Beograd, 2000.