Hermes
Hermes | |
---|---|
Značajni kultovi | Arkadija, |
Životinje | ovan, kornjača, |
Simboli | štap kerikej, krilate sandale, krilata kaciga. Njemu je bilo posvećeno i kamenje kojim su se obeležavali putevi hermai, |
Pratioci | Pan, Oreide, Satiri, |
Dan | srijeda[1] |
Svetište | Feneos u Arkadiji; oltari su postavljani na trgovima, u vježbalištima, na ulaznim vratima kuća, putevima, |
Roditelji | Zeus i Maja, |
Supružnik | nije vjenčan, |
Hermes ili Hermo (grč. Ἑ
Za Hermesovo se grčko ime mislilo da dolazi od grčke riječi ἕ
Hermesovi su simboli pijevac i kornjača, a može ga se prepoznati po putničkoj kapi (petasus), torbi, krilatim sandalama (talaria) i glasničkom štapu - grč. kerykeion s astrološkim simbolom bika ili pak štap kaducej sa zmijama. Nosio je odjeću putnika, radnika ili pastira.
Ovidije daje kratak opis u svojim Metamorfozama:
Odmah na glavu klobuk i krila na noge ovaj
Metne, a u ruku jaku uspavljivu šibljiku uzme;
Jupiter-boga sin učinivši sve to iz dvora
Očinih na zemlju skoči i onda skine sa glave
Klobuk i ostavi krila te šibljiku samo zadrži,
Kojom koze ko pastir po zahodnim poljima goni.
Hermes je odan Zeusu, prati duše mrtvih u podzemlje, k Hadu. Izumitelj je vatre koju čuva Hefest, a ukrao ju je Prometej. Također je izumio liru i sirinks koje je potom razmijenio s Apolonom. Izmislio je i mnoge vrste utrka i boksački sport te je zaštitnik atletičara i sportaša. Često je jedini bog koji može ulaziti i izlaziti u Had bez ograničenja, uz samog Hada i Perzefonu.
Ovi epiteti vežu se uz Hermesove zadaće:
- Acacesius (akakijski)
- Argeiphontes (ubojica Arga, diva)
- Charidotes (koji daje šarm)
- Criophorus (ovnonosac)
- Cyllenius (rođen na Kileni)
- Diaktoros (glasnik)
- Dolios (projektant)
- Enagonios (vezan uz igre, olimpijske)
- Enodios (na cesti)
- Epimelius (čuvar jata)
- Eriounios (srećonoša)
- Psychopompos (pratitelj mrtvih)
Hermesa je rodila nimfa Maja na brdu Kileni u Arkadiji. Maja je bila jedna od Plejada, Atlantova kći. U Homerskim himnama opisano je rađanje boga Hermesa. Njegovu je majku Maju tajno oplodio Zeus te je ona zamotala dijete u povoje, ali je ono pobjeglo dok je spavala.
- Abder - Heraklov ljubavnik.
- Autolik - princ lopova, Odisejev pradjed.
- Eros - (Kupid, Kupidon), s Afroditom.
- Hermafrodit - dvospolni potomak, s Afroditom.
- Pan - polujarac-polučovjek, s nimfom Driopom.
- Prijap - s Afroditom, falični bog, bog plodnosti, preuzeo ulogu faličnog boga od svog oca.
- Tiha ili Fortuna - s Afroditom, božica sreće.
Argeiphontes, Hermesov epitet koji označava Argova ubojicu, pridan mu je pošto je ubio diva Arga s mnoštvom očiju koji je pazio na nimfu Iju, Zeusovu ljubavnicu, u Herinu svetištu u gradu Argu. Hermes je, na Zeusovu zapovijed, uspavao Arga, a potom iskoristio čaroliju da mu zatvori sve oči, a potom mu je odsjekao glavu. Njegove su oči zatim postavljene u paunov rep, a paun je postao Herin simbol. Kasnije je Hera nastavila goniti Iju poslavši na nju (bila je u obličju junice) obada da je progoni po svijetu i da joj smeta. Ija je na posljetku stigla do Egipta gdje je štovana kao božica Hator.
- ↑ Grci su sredu nazivali Hermesov dan (Ἑρμοῦ ἡμέρα), a Rimljani dies Mercurii (ili dies Mercuri), po Merkuru, sa kojom je Hermes identificiran. Iz ovog imena izvode se današnji nazivi za srijedu u većini romanskih jezika, kao fr: mercredi; it: mercoledì; es: miércoles; ru: miercuri, itd. U većini germanskih jezika ime za sredu dolazi od imena boga Wodena-Odina, koji takođe prevodi duše mrtvih u donji svijet. Imena izvedena iz imena boga Wodena, odnosno Odina, su, na primer: nl: woensdag; da: onsdag; no: onsdag; en: wednesday (od staroengleskog: Wodnes dæg itd.