Izvorni kod stranice Rasa

==Klasifikacije "rasa"==
[[Datoteka:Asiatiska folk, Nordisk familjebok.jpg|thumb|500px|"Rasni" diverzitet [[Azija|azijskiog]] [[stanovništvo|stanovništva]] (Nordisk familjebok,1904)]]
 
===Biassutijeva klasifikacija=== 
Biasutti ([[1955]].)<ref>Biasutti R. (1959 ): Le razze e i popoli della terra. 1. Razze, popoli e culture. 2. Europa, Asia. 3. Africa. 4. Oceania, America, indice generale (3. riv. e aggiornata). UTET, Torino.</ref> klasificira "rase" prema prihvatljivijim kriterijima, posebno respektirajući  prostorno–[[geografija|geografske]], moguće [[filogeneza|filogenetske]] i [[genetika|genetičke]] pokazatelje međugrupnih relacija. Na osnovu tih i nekih drugih polazišta, ovaj autor i njegovi sljedbenici diferenciraju velike primarne i sekundarne skupine “rasnih oblika”. Prema njima, velike primarne skupine su ekvatorska i borealna (sjeverna), a sekundarne – subekvatorska i pacifično–američka. Unutar tih skupina oni razlikuju uže kategorije: grana (4), loza (16), “rasa” (52) i “podrasa”. Ovdje će biti prikazani detalji njihovog originalnog opisa koji su, u najvećoj mjeri, asocijativni i u poređenjima sa ostalim klasifikacijama (koje slijede). Najprepoznatljivije opće odlike “rasnih grana” (primarni oblici) i loza (sekundarni oblici) izložene su tabelarno, kako slijedi.

===="Rasna skupina" primarnih ekvatorskih oblika (negro-australoidna)====
Ova velika "rasna skupina" obuhvata australoidnu i negroidnu granu, sa po tri loze i ukupno 19 “rasa”.
Pretpostavlja se da su sve okeanijske populacije u srodničkoj vezi sa australoidima, a sve afričke – sa negroidima, pri čemu su australoidi najstarija i najprimitivnija skupina. Na osnovu nekih zajedničkih obilježja, također se vjeruje da primarni ekvatorski oblici potiču od prastanovništva (u pleistocenu) potonulog Sundajskog kopna. Prema jednoj drugoj hipotezi, međutim, centar njihove adaptivne radijacije mogao je biti negdje u južnoj [[Indija|Indiji]].
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" |'''Prostorni i filogenetski odnosi recentnih ljudskih populacija'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''[["Rasne" skupine]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Grane]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Loze]]''' 
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[''Rase'']]'''
|- 
|'''''Primarni ekvatorski oblici''''' (1-2)→<br>'''''Primarni borealni oblici''''' (3-4)→<br>'''''Sekundarni subekvatorski oblici''''' (Paleoindidi, Indidi)→<br> '''''Sekundarni pacifičko–američki oblici''''' (Polinezidi, Amerikanidi)→
|1. '''Australoidi''' (Australidi, Papuanidi, Vedidi)→<br>2. '''Negroidi''' (Steatopigidi, Pigmidi, Negridi)→ <br>3. '''Mongoloidi''' (Paleomongolidi, Mongolidi, Eslimidi)→<br>4. '''Evropeidi''' (Paleevropidi, Evropidi)→<br>5. '''Amerikanidi'''→
|''Australidi'' (1-3)→<br>''Papuanidi'' (4-6)→<br>''Vedidi'' (7-8)→<br>''Steatopigidi / Koisanidi'' (9-10)→<br>''Pigmidi'' (11-12)→<br>''Negridi'' (13-19)→<br>''Palemongolidi'' (20-23)→<br>''Mongolidi'' (24-26)→<br>''Eskimidi'' (27)→<br>
''Paleevropidi'' (28-29)→<br>''Evropidi'' (30-38)→<br>''Lapidi'' (39)→<br>''Paleoindidi'' (40-41)→<br>''Etiopidi'' (42-44)→<br>''Polinezidi'' (45)→<br>''Amerikanidi'' (46-52)→
|1. Australska<br>
2. Tasmanijska<br>
3. Neokaledonska<br>
4. Papuo–melanezijska<br>  
5. Papuo–montana<br>
6. Tapirska<br>
7. Vedska<br>
8. Malajska<br>
9. Bušmani<br>
10 Hotentoti<br>
11. Bambuti<br>
12. Babinga<br>
13. Sudanska<br>
14. Niloti<br>
15. Kafridi<br>
16. Silvidi<br>
17. Batua<br>
18. Andamanska<br>
19. Semang (Negritos)<br>
20. Paleosibirska<br>
21. Tibetska<br>
22. Punan<br> 
23. Tunguska<br>
24. Kineska (Sinidi)<br>
25. Južnomongolska<br>
26. Eskimi <br>
27. Ainu<br>
28. Uralska<br>
29. Mediteranska<br>
30. Alpska<br>
31. Baltijska<br>
32. Jadranska (Dinarska)<br>
33. Nordijska<br>
34. Iranska (Orijentalna)<br>
35. Indijska<br>
36. Pamirska (Turanidi)<br>
37. Laponska<br>
38. Tamilska<br>
39. Malabarska<br>
40. Etiopska<br>
41. Saharska<br>
42. Malgaška<br>
43. Polinezijska<br>
44. Aleganska<br>
45. Dakota<br>
46. Aleutska<br>
47. Sonorska (Margidi)<br>
48. Pueblo–andska<br>
49. Amazonska (Brazilidi)<br>
50. Lagidi<br>
51. Pampidi (Patagonci)<br>
52. Mageljanska (Fuegidi)
|-
|}

===="Rasna skupina" primarnih borealnih oblika====
Veliku “rasnu skupinu” primarnih sjevernih oblika čine dvije  grane (mongoloidi i evropeidi) sa po tri loze i ukupno 18 “rasa” 
Proces specijalnog i temporalnog diferenciranja, odnosno adaptivne radijacije, borealnih “rasnih oblika” nedovoljno je poznat. Pretpostavlja se da su opće klimatske prilike i stupanj insolacije bili osnovni faktori diversifikacije njihovih specifičnih obilježja (kao što su uske nosnice, osobenost konstitucija, pigmentacija i neka druga). Dosadašnji nalazi ne potvrđuju mogućnost da su geografske barijere ([[Himalaji]], [[Tienšan]], [[Pamir]], [[Altaj]]) u najvećoj mjeri uticale na razdvajanje primarno homogenog borealnog prastanovništva na istočni (mongoloidni) i zapadni (evropeidni) dio. Prema jednoj od prihvatljivih hipoteza, ove skupine su se tokom posljednje [[glacijacija|glacijacije]] izdiferencirale na azijski i evropski centar radijacije njihovih “rasnih oblika”.

*'''''Mongoloidi'''''   obuhvataju loze ''paleomongolida'', ''mongolida'' i ''eskimida''.

''Paleomongolidi'' uključuju ''paleosibirsku'', odnosno njenu savremenu “podrasu” ''kamčadala'' ([[Samojedi]], [[Čukči]], Keti i Oroki ili Nanajci), ''tibetsku'' ([[Tibet]], jugozapadna [[Kina]], [[Burma]]) i ''punan'' ([[Borneo]], [[Sijam]], [[Malaja]]) “rasu”.

''Mongolidi'', uz opće mongoloidne odlike, naglašenije imaju žućkastu kožu, glatku, crnu i tvrdu kosu te jako izražene kosti lica. Srednjeg su ili nižeg rasta i mezocefalni, a mongolski nabor (iznad očiju) je izrazit. Ovdje spadaju tri “rase”: ''tunguska'' ([[Mandžurija]], istočni [[Sibir]], [[Mongolija]] i [[Turkestan]]), 
''kineska'' (''sinidi'': ''srednjokineska'' i ''južnokineska'' “podrasa”) i ''južnomongolska'' (južna [[Kina]], [[Burma]], [[Sijam]], [[Indokina]]).

''Eskimidi'' i njihova jedina “rasa” – ''[[Eskim]]i'' naseljavaju obale [[Amerika|američkog]] [[Arktik]]a.

*'''''Evropeidi''''' imaju tri loze: ''paleevropidi'', ''[[Evropa|evropidi]]'' i ''[[Laponija|lapidi]]'', sa ukupno 11 “rasa”.

''Paleevropidi'' su bili široko rasprostranjena praskupina [[Evroazija|evroazijskog]] kopna, čiji su [[fosil]]ni tragovi registrovani od [[Kina|Kine]] (Džoukoudien) do zapadne [[Evropa|Evrope]] (Combe-Capell, [[Oberkassel]]). Sada su predstavljeni samo ''Ainu'' “rasom” (južni [[Sahalin]], [[Hokaido]], [[Kurilski otoci]]) i ''[[ural]]skom'' (sjeveroistočna [[Rusija]], [[Altaj]], zapadni [[Sibir]]). Ainu su najdlakaviji ljudi današnjice, a ponekad imaju naglašen i nabor [[oko|očnih]] [[kapak]]a - epikantus (“mongolske” oči).

''Evropidi'', pored općih evropeidnih oznaka, posebno se odlikuju relativno kratkim rukama, širokom karlicom, dobro razvijenom muskulaturom, veoma reduciranim aparatom za žvakanje, uskim i prominentnim nosom i dobro oblikovanom bradom. Obuhvataju slijedeće “rase”: ''mediteranska'' (“podrase”: ''berberska'', ''paleosardska'' i ''litoralna''), ''nordijska'' (“podrase” – ''[[danska]]'', ''[[finska]]'' i ''[[irska]]''), ''[[iran]]ska'' ili ''orijentalna'' (“podrase” – ''[[asir]]oidska'' i ''[[Libija|libijska]]''), ''indijska'' (sjeverna [[Indija]]), ''alpska'' (srednja [[Francuska]], južna [[Njemačka]], [[Švicarska]], sjeverna [[Italija]], [[Austrija]], [[Češka]] i [[Mađarska]]), ''baltijska'' (“podrase” – ''paleoslavenska'' i ''[[Karpati|karpatska]]''; [[Poljska]], [[Rusija]], [[Finska]] i Pri[[baltik]]), ''[[jadran]]ska'' ili ''[[Dinaridi|dinarska]]'' (“podrase”: ''padska'' i ''norička''; zapadni [[Balkan]] i [[Karpati]] do [[Alpe|Alpa]]) i ''[[pamir]]ska'' (''turanidi'': ''armenoidska'' “podrasa” iz [[Mala Azija|Male Azije]], [[Iran]]a i [[Armrnija|Armenije]]).

''Lapidi'', tj. njihova “rasa” ''[[Laponci]]'', naseljavaju sjevernu [[Skandinavija|Skandinaviju]] i poluotok [[Kola|Kolu]]. Imaju osebujne oznake, a među njima i takve po kojima liče na pripadnike ''alpske'' “rase”.

====Sekundarni subekvatorski "rasni oblici"====
Prema odgovarajućim svojstvima kože, populacije ovih oblika liče na ekvatorsko stanovništvo, a po općem habitusu, konstituciji i strukturi tijela – na borealne evropeide. Ovdje se svrstavaju loze paleoindida i etiopida (ukupno pet “rasa”. 
*'''''Paleoindidi''''' imaju osnovna paleoevropidska obilježja, koja su kombinovana sa australoidnim oblikom nosa i melanizmom. Čine ih ''tamilska'' (jugoistočna [[Indija]]) i ''malabarska'' “rasa” (jugozapadna [[Indija]]).
*'''''Etiopidi''''' imaju evropeidni habitus sa nizom negroidnih primjesa. Obuhvataju ''etiopsku'' 
(“podrase”: ''oromonska'', ''[[Masai]]'' i ''Wa Tutsi''; [[Etiopija]]), ''[[Sahara|saharsku]]'' (gornja Tibesti) i ''malgašku'' ([[Madagaskar]]) “rasu”.

====Sekundarni pacifičko-američki "rasni oblici"====
Ova skupina obuhvata veoma heterogene sekundarne “rasne oblike”, koji se svrstavaju u dvije loze: polinezidi (jedna “rasa”) i amerikanidi (devet “rasa”).

*'''''Polinezidi''''', odnosno polinezijska “rasa”, predstavljeni su ''mikronezijskom'' (Karolinski, Marijanski, Maršalovi i Gilbertovi otoci) i ''maorskom'' ([[Maori]]) “podrasom” ([[Novi Zeland]]). Nastali su miješanjem paleoevropidnih i paleomongolidnih elemenata, ali se po nizu izrazitih specifičnosti smatraju posebnim i autohtono oblikovanim “rasnim tipom”.
*'''''Amerikanidi''''' uključuju slijedeće “rase”: ''aleganska'' ([[Njufaundlend]] i jugoistočna [[Kanada]]), ''dakota'' ([[SAD]], [[Kanada]] i [[Meksiko]]), ''aleutska'' (sjeverozapad [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]), ''sonorska'' ili ''margidi'' ([[Meksiko]] i [[Kalifornija]]), ''pueblo–andska'' ([[Florida]], [[Teksas]], [[Meksiko]], Srednja [[Amerika]], [[Kolumbija]] i [[Venecuela]]), ''[[amazon]]''ska ili ''[[brazil]]''idi ([[Brazil]]), ''lagidi'' (južni [[Brazil]]), ''pampidi'' ili ''patagonci'' ([[Urugvaj]] i [[Argentina]]), ''mageljanska'' ili ''fuegidi'' (jugozapadni [[Brazil]], sjeverozapadni i jugozapadni [[Čile]]).

U amerikanidnoj skupini “sekundarnih rasa” najupadljivija su paleomongolidna obilježja, na čemu  se i temelji općeprihvaćena teza da su  [[Amerika|Ameriku]] (preko nekadašnje [[Beringov moreuz|Beringije]]), u nekoliko talasa, naselili mongolidi. Sličnost somatske strukture savremenih amerikanida i stanovništva [[Okeanija|Okeanije]] indicira mogućnost da su ovo otočje prvi naselili najstariji ''borealni evropeidi''.

===Kun – Garn – Berdselova  klasifikacija===
Na osnovu većine uočljivih [[morfologija|morfološko]]–[[anatomij|anatomskih]] komponenti ukupnog [[fenotip]]a, Garn ([[1961]].) je izdvojio devet glavnih “geografskih rasa”: ''amerikanidska'', ''polinezidska'', ''mikronezijska'', ''malezijsko–papuanska'', ''australijska'', ''azijska'', ''indijska'', ''evropska'' i ''afrička''. Nešto prije toga, međutim, Coon, Garn i Birdsell ([[1950]].) predložili su klasifikaciju od 30, a zatim Garn ([[1961]].) od 32 “rase”; integracijom tih sistema nastala je tipologija sa 34 “rase”.
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" |'''[[Kun–Garn–Berdselova klasifikacija “rasa” i njihovo rasprostranjenje]]'''<ref name="ReferenceA"/> 
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''[["Rasa"]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Od]]'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[Do]]'''
|-
|1. '''[[Sjever]]o[[zapad]]na [[Evropa|evropska]]'''
|[[Skandinavija]],[[Sjever]]na [[Njemačka]], [[Sjever]]na [[Francuska]]
|[[Beneluks]], [[Velika Britanija]], [[Irska]]              
|-
|2. '''[[Sjever]]o[[istok|istočna]] [[Evropa|evropska]]'''
|[[Poljska]], [[Rusija]]
|Veći dio [[Sibir]]a
|-
|3. '''[[Alpe|Alpska]]'''
|Srednja [[Francuska]], Južna [[Njemačka]], [[Švicarska]], Sjeverna [[Italija]]
|[[Obala]] [[Crno more|Crnog mora]]
|-
|4. '''[[Mediteran]]ska'''
|[[Tanger]], Obje strane [[Mediteran]]a
|[[Dardaneli]], [[Arabija]], [[Turska]], [[Iran]], [[Turkmenija]]
|-
|5. '''[[Hindu]]ska''' 
|colspan=2|<center>[[Indija]]
|-
|6. '''[[Tunguzija|Tunguska]]
|colspan=2|<center>[[Turkmenistan]]
|-
|7. '''[[Tibet]]ska''' 
|colspan=2|<center>[[Tibet]]
|-
|8. '''[[Sjever]]no-[[Kina|kineska]]'''
|[[Sjever]]na [[Kina]]
|Srednja [[Kina]]
|-
|9. '''Klasična [[mongo]]loidna'''
|[[Sibir]]
|[[Mongolija]]
|-
|10. '''[[Eskims]]ka''' 
|colspan=2|<center>[[Amerika|Američki]] [[Arktik]]
|-
|11. '''[[Jug]]o[[istok|istočna]] [[Azija|azijska]]'''
|[[Jug|Južna]] [[Kina]]
|[[Tajland]], [[Burma]], [[Malaja]], [[Indonezija]]
|-
|12. '''[[Ainu]]'''
|[[Sahalin]]
|[[Sjever]]ni [[Japan]] (domoroci) 
|-
|13. '''[[Laponac|Laponska]]
|[[Arktik|Arktička]] [[Skandinavija]]
|[[Finska]]
|-
|14. '''Sjeverno[[Amerika|američka]] [[Indijanac|indijanska]]'''
|Starosjedioci [[SAD]] 
|Starosjedioci  [[Kanada|Kanade]]
|-
|15. '''Srednjo[[Amerika|američka]]  [[Indijanac|indijanska]]
|[[Jug]]o[[zapad]] [[SAD]], Srednja [[Amerika]]
|[[Bolivija]]
|-
|16. '''[[Jug|Južno]][[Amerika|američka]] [[Indijanac|indijanska]]
|[[Peru]], [[Bolivija]]
|[[Čile]]
|-
|17. '''Fuegidska'''
|colspan=2|<center>[[Jug|Južni]] dio [[Južna Amerika|Južne Amerike]]
|-
|18. '''[[Istok|Istočno]][[Afrika|afrička]]
|[[Istok|Istočna]] [[Afrika]], [[Etiopija]]
|[[Sudan]] 
|-
|19. '''[[Sudan]]ska'''
|colspan=2|<center>[[Sudan]] (veći dio)
|-
|20. '''[[Šuma|Šumska]] [[crnac|crnačka]]'''
|[[Zapad]]na [[Afrika]]
|[[Kongo]] (veći dio)
|-
|21. '''[[Bantu]]'''
|[[Južna Afrika]]
|[[Istok|Istočna]] [[Afrika]]
|-
|22. '''[[Hotentot]]ska i [[bušman]]ska'''
|[[Južna Afrika]] (domoroci)
|[[Istok|Istočna]] [[Afrika]]
|-
|23. '''[[Afrika|Afrička]] [[pigmej]]ska'''
|colspan=2|<center>[[Ekvator]]ska [[Afrika]] ([[tropske kišne šume]])
|-
|24. '''[[Dravid]]ska'''
|[[Jug|Južna]] [[Indija]]
|[[Cejlon]]
|-
|25. '''Negritska'''
|[[Filipini]]
|[[Andamani]], [[Malaja]], [[Nova Gvineja]]
|-
|26. '''[[Melanezija|Melanezijsko]]–[[papua]]nska'''
|[[Nova Gvineja]]
|[[Otočje]] [[Fidži]]
|-
|27. '''Merinska'''
|colspan=2|<center>[[Jug]]o[[istok|istočna]] [[Australija]]
|-
|28. '''[[Karpentarija|Karpentarijska]]'''
|[[Sjever]]na [[Australija]]
|Srednja [[Australija]]
|-
|29. '''[[Mikronezija|Mikronezijska]]''' 
|colspan=2|<center>[[Otok|Otoci]] [[zapad]]nog [[Pacifik]]a
|-
|30. '''[[Polinezija|Polinezijska]]
|colspan=2|<center>Otoci srednjeg i istočnog [[Pacifik]]a
|-
|31. '''[[Havaji|Neohavajska]]'''
|colspan=2|<center>[[Havaji]]
|-
|32. '''Ladinska'''
|[[Sjeverna Amerika]] (nastajuće [[stanovništvo]])
|[[Južna Amerika]] (nastajuće [[stanovništvo]])
|-
|33. '''[[Sjeverna Amerika|Sjevernoamerička]] “obojena”
|colspan=2|<center>[[Sjeverna Amerika]]
|- 
|34. '''[[Južna Afrika|Južnoafrička]]'''
|colspan=2|<center>[[Južna Afrika]]     
|}
{|

Najznačajnija diferencijalna crta ove, kao i Biasutijeve klasifikacije, u odnosu na one koje su prethodile, je prihvatanje činjenice da su “rase”, ustvari, mendelovske [[populacija|populacije]], podložne mijenjanju, a ne apstraktni i nepromjenljivi [[tip]]ovi i ”komponente”. Tako se razvoj najmanje četiri (od 34) “rase” može pratiti već od početka njihovog formiranja (tokom proteklih pola milenija): sjevernoamerička “obojena rasa” (33) nastala je miješanjem “rasa” pod rednim brojem 1,  3,  4, 20,  21, a vjerovatno i nekih drugih; južnoafrička “obojena” (34) je, ustvari, mješavina “rasa” 1, 3,  21 i  22; ladinska (32) – od  4,  15,  16,  20 i  21, a neohavajska (31) – od  1,  4,  8,  9, 11 i 30.

[[File:The history and geography of human genes Luigi Luca Cavalli-Sforza map genetic.png|thumb|800px|center|Karta svijeta na osnovu genetičke analize glavnih komponenti ljudskih populacija (iz knjige''The History and Geography of Human Genes'', 1994).<ref>{{cite book|last=Cavalli-Sforza|first=Luigi Luca|title=The History and Geography of Human Genes|url=https://archive.org/details/historygeography0000cava_g9l7|year=1994|publisher=Princeton University Press|isbn=0691087504|page=[https://archive.org/details/historygeography0000cava_g9l7/page/136 136]}}</ref>]]