Trsat

Trsat je mjesni odbor grada Rijeke i najstarije naselje na Sušaku. S crkvom Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.

Geografija

MO Grad Trsat teritorijalno graniči sa sušačkim kvartovima (mjesnim odborima) Bulevard, Centar-Sušak, Draga, Vežica, Orehovica i Vojak-Krimeja.

Povijest

Na tjemenu trsatskog brda nalazila se japodska gradina koju u V. st. pr.n.e. osvajaju Kelti. Ime Tarsatica je keltskog porijekla, tar - litica, hrid. Gradina je napuštena u rimsko doba kada se gradi naselje s istim imenom na desnoj obali Rječinae. Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva stanovnici antičkog grada uz more se sklanjaju u Istru ili u staru gradinu na Trsatu pa otud toponim Tarsatica s promjenama, Tersatica, Tersato, Tersat, Trsat ostaje vezan uz naselje na brdu. Tersato se spominje 799. godine, kada je tu za vrijeme sukoba sa Slavenima poginuo furlanski markgrof Erik. Poslije toga spominje se u Vinodolskom zakonu kao posjed krčkih feudalaca Frankapana. U njihovu posjedu Trsat se nalazio do 1529. godine. Početkom XIX. st. Laval Nugent kupuje kaštel i obavlja njegovu restauraciju te osniva prvi muzej u Hrvatskoj, ali su mnogobrojni i vrijedni izlošci krajem XIX. st. završili u Zagrebu (Arheološki muzej) bez ikakve namjere vraćanja zbirke (86 sanduka) u Rijeku.

Znamenitosti

411x411piskel
Ljubo de Carina Spomenik palim borcima NOB-a
Kaštel Trsat (gradina s rekonstrukcijama Laval-Nugenta početkom XiX. st.)
Crkva sv. Jure, najstarija na Trsatu (sredina XIII. st.)
Stube Petra Kružića
Trsatska čitaonica
Crkva Gospe Trsatske (kapelica i manastir utemeljeni 1431., proširivana do 1824. u provincijalnom kontinentalnom neobaroknom stilu.
Čudotvorna slika Djevice Marije
Franjevački samostan
Kapela Zavjetnih darova
Park heroja sa spomen kosturnicom najljepši park u današnjoj Rijeci. 4. VIII.1957. Savez boraca NOB-a podigao je spomen - kosturnicu u Parku heroja koja je bila projekt arhitekata Zdenka Kolacija i Zdenka Sile. Kusturnica je bila posvećena palim borcima iz Drugog svjetskog rata. Na spomeniku je zapis posvećen žrtvama, stihovi Ivana Gorana Kovačića iz pjesme "Naša Sloboda", napisane 1943. godine: