18. 7.

18. jul/juli/srpanj (18. 7.) je 199. dan godine po gregorijanskom kalendaru (200. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 166 dana.

Događaji

64. — Veliki antički grad Rim iznenada se našao u plamenu. Vatrena stihija trajala je šest dana i sedam noći i potpuno uništila devet od 14 gradskih četvrti. Nikada nije potpuno razjašnjeno da li se katastrofa desila slučajno, ili je, kako tvrde stare kronike, požar podmetnuo rimski car Neron, koji je optužio kršćane da su podmetnuli požar i prognao ih iz Rima.
1290. — Kralj Edvard I. protjerao Židove iz Engleske.
1536. — Engleski Parlament donio odluku o nepriznavanju papinske vlasti u Engleskoj. Engleskom je tada vladao Henrik VIII..
1635. — Rođen engleski fizičar Robert Hooke. Usavršio je mikroskop i eksperimentalno dokazao da se centar težišta Zemlje i Mjeseca kreće oko Sunca u elipsi. Formulisao je osnovni zakon teorije elastičnosti - Hookeov zakon.
1870. — Prvi vatikanski koncil proglasio dogmu o papinoj nepogrešivosti (infalibilitet) o pitanju vjere i morala svih vjernika.
1925. — Budući nacistički lider Njemačke Adolf Hitler objavio prvi tom svog manifesta "Mein Kampf" (Moja borba).
1936. — Pobunom u Melilli, u španjolskom Maroku, protiv vlade Narodnog fronta premijera Manuela Azane, počeo građanski rat u Španjolskoj.
1942. — Nijemci u Drugom svjetskom ratu, uz pomoć domobrana, nakon više od mjesec dana borbi, potisnule partizanske snage na planini Kozari, u sjeverozapadnoj Bosni. Spaljena su sela, a oko 50 000 ljudi odvedeno je u logore.
1942. — SAD u Drugom svjetskom ratu objavile rat Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj.
1962. — U Peruu vojska izvršila državni udar, a na čelo hunte došao general Perez Godoy.
1971. — Šest emirata u Perzijskom zaljevu - Abu Dabi, Dubai, Sharjah, Ajman, Um-al-Qaiwain i Fujairah - sklopilo sporazum o osnivanju federacije Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Sporazum je stupio na snagu u prosincu 1971. godine, a u veljači 1972. godine federaciji se priključio i emirat Ras al-Khaimah.
1972. — Egipat zatražio od SSSR-a da povuče svih 20.000 vojnih savjetnika, optuživši Moskvu da nije poslala obećano oružje.
1980. — Indija lansirala svoj prvi satelit "Rohini 1".
1986. — Načinjeni prvi snimci potonulog broda "Titanic".
1991. — Predsjedništvo bivše SFRJ usvojilo odluku o povlaćenju bivše JNA iz Slovenije, nakon što je ta bivša jugoslavenska republika 25. lipnja proglasila samostalnost.
1992. — Ratni brodovi NATO-a uplovili u Jadransko more radi kontrole provođenja sankcija UN protiv SR Jugoslavije, u prvoj takvoj operaciji u Europi od Drugog svjetskog rata.
1994. — U eksploziji podmetnute bombe u centru židovske zajednice u Buenos Airesu poginulo 96 ljudi.
2000. — Indonežanska vojska priznala učešće nekih svojih trupa u dugotrajnom kršćansko-muslimanskom ratu na Molučkim otocima.
2002. — Francuz marokanskog porijekla Zacharias Mousawi, jedini optuženi za povezanost s napadima od 11. rujna 2001. u SAD-u, priznao pred sudom u Aleksandriji krivicu kao i članstvo u terorističkoj mreži Al-Q'aida. Priznanjem krivice, optuženom prijeti smrtna kazna. Mousawi je optužen za međunarodni terorizam, otmice aviona, uništavanje aviona i upotrebu oružja za masovno uništenje, kao i za ubijanje Amerikanaca i uništavanje nepokretnosti.
2002. — Njemački kancelar Gerhard Schröder razriješio dužnosti ministra obrane Rudolfa Scharpinga, samo dva mjeseca prije općih izbora, i to zbog sumnje da je primio novac.
2002. — Švicarska vlada podnijela službeni zahtjev za prijem u UN. Taj korak će dovesti do gubitka neutralnosti te zemlje, koja neutralnost uživa vec 200 godina.
2004. — Najveći satelit za telekomunikacije u svijetu Anic-F2, kanadskog operatera Tellesat, lansiran je s rakete Arianne-5 iz Gvajanne, na sjeveroistočnoj obali Južne Amerike, priopćili su čelnici Europske svemirske agencije.

Rođenja

1635. — Robert Hooke, engleski fizičar (u. 1703.).
1811. — William Makepeace Thackeray, engleski književnik (u. 1863.).
1853. — Hendrik Antoon Lorentz, nizozemski fizičar (u. 1928.).
1887. — Vidkun Quisling, norveški oficir i premijer marionetske pronacističke vlade u Drugom svetskom ratu (u. 1945.).
1896. — Kamilo Horvatin, hrvatski političar (u. 1938.).
1909. — Andrej Gromiko, sovjetski političar i diplomat (u. 1989.).
1918. — Nelson Mandela, južnoafrički političar (u. 2013.).
1921. — John Glenn, američki astronaut.
1922. — Ismet Voljevica (Ico Voljevica), hrvatski slikar i karikaturist († 2008.).
1929. — Ivo Tomić, legendarni hrvatski reporter i športski novinar (u. 1992.).
1931. — Saša Zalepugin, hrvatski i jugoslavenski TV-voditelj
1933. — Jevgenij Aleksandrovič Jevtušenko, ruski pjesnik.
1934. — Dara Čalenić, srpska glumica.
1937. — Hunter S. Thompson, američki pisac i novinar (u. 2005.).
1938. — Paul Verhoeven, nizozemski filmski redatelj.
1950. — Richard Branson, britanski poslovni magnat, investitor i filantrop.
1951. — Elio Di Rupo, belgijski političar.
1953. — Ivica Frgić, bivši jugoslavenski hrvač (u. 2015.).
1967. — Vin Diesel, američki filmski glumac, scenarist, redatelj i producent.
1979. — Zrinka Cvitešić, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.

.

Smrti

1610. — Michelangelo Merisi da Caravaggio, talijanski slikar.
1721. — Jean Antoine Watteau, francuski slikar.
1817. — Jane Austen, britanska književnica (r. 1775.).
1872. — Benito Juárez, meksički političar.
2006. — Raul Cortez, brazilski glumac (r. 1932.).

.

Blagdani

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar