Banska kosa
Banska kosa je izdužena uzvisina u sjeveroistočnom području hrvatskog dijela Baranje na Baranjskoj lesnoj zaravni; poznato je vinogradarsko područje, koje se ponekad naziva Baranjsko vinogorje.
Banska kosa se pruža u pravcu jugozapad-sjeveroistok između Belog Manastira i Batine (dužine oko 21 km, širine 3 km). Padine su prema jugoistoku blage, a prema Karašici na sjeverozapadu znatno strmije i spiranjem jako disecirane. Po tektonskoj strukturi je asimetričan horst preko kojeg su nataložene do 30 m debele naslage lesa (prapora), na kojima je intenzivno razvijena poljoprivreda i vinogradarstvo.
Na Banskoj kosi nema naselja jer na njoj nema vode, a u njenom podnožju nalaze se Karanac, Kamenac, Kneževi Vinogradi, Kotlina, Suza, Zmajevac i Batina s jugoistočne te Draž, Gajić, Podolje, Branjina, Popovac, Branjin Vrh i Beli Manastir sa sjeverozapadne strane. Neka od tih naselja (Beli Manastir, Kamenac, Kotlina, Suza, Zmajevac, Batina, Draž, Podolje) djelomično se nalaze i na njenim obroncima.
Banovo brdo i Bansko brdo nazivi su i za najviši dio Banske kose iznad Popovca (Kamenjak, po Enciklopediji Jugoslavije 243 m, po Enciklopedijskog geografskom leksikonu Jugoslavije 245 m, po Velikom atlasu Hrvatske 244 m na karti br. 31 odn. 245 m u tekstu, str. 260).
Banska kosa (Veliki atlas Hrvatske) naziva se još i Banska planina (Bösendorfer), Banovo brdo, Bansko brdo ( Enciklopedija Jugoslavije; Enciklopedija opća i nacionalna u 20 knjiga), Baranjska planina, Belomanastirska greda, Branjinska brda (Mihaldžić), Monoštorska greda (Bösendorfer), Zlatno brdo (latinski: Mons aureus; mađarski: Báni-hegység, Vörösmarti-hegység).
Najviši vrh Banske kose Mihaldžić naziva Gradac: "Vrhovi ovih pitomih planina jesu: kod Belog Manastira: Krvašnina 187 m., kod Popovca i Branjine: Gradac 243 m. visine, u Podolju: Lisac 230 m., kod Zmajevca Trojnaš 205 m" (S. Mihaldžić: "Baranja"), a Bösendorfer Banski stol (243 m).
Lokalno stanovništvo Bansku kosu obično zove samo Planina (neki kažu npr. idem u Plan'nu), a njen najviše dio Banovo brdo. Na Banovom brdu nalazi se televizijski odašiljač do koga vodi asfaltni put iz Kneževih Vinograda preko Kamenca.
Nazivi Banska kosa, Banska planina, Banski stol, Bansko brdo i Banovo brdo nastali su od starog naziva Ban za Popovac, Branjinska brda od naziva sela Branjine, a Belomanastirska greda i Monoštorska greda od sadašnjeg (Beli Manastir) i nekadašnjeg (Monoštor) imena najvećeg baranjskog naselja.
Po Banskoj kosi nazvan je belomanastirski Radio Banska kosa, koji program emituje na srpskom jeziku.
