Bitka kod Höchsta
Ovo je članak o bitci 1622. godine. Za bitku 1795. godine, vidi Bitka kod Höchsta (1795). | Bitka kod Höchsta | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Deo Tridesetogodišnjeg rata | |||||||
 | |||||||
| |||||||
| Sukobljene strane | |||||||
 Elektorat Falačka | Šablon:Country data Špansko Carstvo | ||||||
| Komandanti i vođe | |||||||
|
Christian od Braunschweiga |
 Johan Tzerclaes, grof od TillyjaŠablon:Country data Špansko Carstvo Gonzalo de Córdoba | ||||||
| Snaga | |||||||
| 17.000 ljudi | 26.000 ljudi | ||||||
| Žrtve i gubici | |||||||
| 2000 mrtvih i ranjenih | 100 mrtvih i ranjenih | ||||||
.svg){kind=small}
Bitka kod Höchsta se odigrala 20. juna 1622. godine u blizini njemačkog grada Frankfurta za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata između protestantske vojske pod Christianom od Braunschweiga na jednoj, i katoličkih snag pod carskim generalom Tillyjem na drugoj strani. Do nje je došlo za vrijeme ofenzive katoličkih snaga na područje Falačke čiji je vladar, izborni knez Friedrich V, bio vođa pobunjenih protestanata u Carstvu. Mjesec dana nakon što je Tilly razbio protestantsku vojsku markgrofa Georga Friedricha od Baden-Durlacha u bitci kod Wimpfena, protestantski vođa Christian od Braunschweiga je Georgu Friedrichu i Ernstu von Mansfeldu došao u pomoć, pri čemu je krenuo zauzimati teritorije Nadbiskupije Mainz. Tillyjeva vojska je odlučila to spriječiti, te je naišla na Christianove snage koje su nastojale prijeći rijeku Majnu kod Höchsta te u tu svrhu sagradila pontonski most. Christian im se odlučio suprotstaviti, ali je, vidjevši kako su Tillyjeve snage, koje su uključivale i snažan španski kontingent izrazito brojčano nadmoćne, naredio povlačenje. Ono se pod katoličkom artiljerijskom paljbom pretvorilo u panični bijeg, pri čemu je daleko više protestantskih landsknechta poginulo utopivši se u rijeci nego u borbi. Iako se Christian poslije toga uspio spojiti sa protestantskim snagama, bitka je imala odlučujući karakter; protestantske snage su se koncentrirale zapadno od Rajne, ostavivši katolike da neometano zauzimaju Falačku, uključujući glavno protestantsko uporište Heidelberg. Ti su događaji za posljedicu imali de facto prestanak vlasti Friedricha V nad Falačkom, čije će teritorije dobiti bavarski izborni knez Maksimilijan I. Friedrich je također ostao bez sredstava da plaća protestantske najamničke vojske, koje su odmah potom preuzeli Nizozemci i iskoristili ih u Španskoj Nizozemskoj a što će dovesti do bitke kod Fleurusa.