Heraclea Lyncestis
Heraclea Lyncestis | |
---|---|
![]() | |
Zemlja | ![]() |
Nadmorska visina | 580 |
Civilizacija | Helenizam, Rimsko carstvo, Bizant |
Heraclea | |
Period postojanja | 1. milenijum pne. - 6. vijek |
Koordinate: 41°01′N 21°34′E / 41.017°N 21.567°E |
Heraclea Lyncestis, (makedonski: Хераклеја Линкестис, grčki: Ἡράκλεια Λυγκηστίς) je antički grad[1], osnovan za Filipa II. Makedonskog, polovicom 4. vijek pne. na sjevero-zapadu tadašnjeg Makedonskog kraljevstva (pored današnje Bitole u Makedoniji).
Grad je dobio ime po grčkom mitološkom junaku Heraklu. Pridjev Lyncestis koji je dodan imenu grada, u grčkom jeziku znači zemlja risova, dakle to bi bilo Heraklov grad iz zemlje risova.
Od nekadašnje Herakleje ostale su ruševine, pored makedonskog grada Bitole[2].
Arheološko nalazište Heraclea ima više slojeva, koji su građeni jedan nad drugim. Iskopavanja je vršio Muzej kneza Pavla, 1936.[3], 1937.[4][5] itd.
Najstarije naselje je iz kasnog brončanog odnosno starijeg željeznog doba, nad njim se nalazi sloj iz helenističnog razdoblja, nad njim je rimski sloj te potom sloj najmlađeg bizantskog naselja Herakleja.
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/51/Egnatia_odos-27b.jpg/240px-Egnatia_odos-27b.jpg)
U vrijeme helenizma Herakleja je bila na izuzetno važnom strateškom položaju, na granici Makedonije i Epira, dakle na granici grčkog i barbarskog (negrčkog) svijeta. Tako je bilo sve do 2. vijek pne., tada su Rimljani osvojili Makedoniju i uništili njenu moć.
Nakon toga Makedonija je podjeljena na četiri dijela, Herakleja je pripala četvrtoj regiji.
Pored Herakleje izgrađena je glavna rimska cesta Via Egnatia, pa se grad razvio u središte pokrajine.
Objekti izgrađeni za Rima bili su: vjerski hramovi, portik, terme (kupke), amfiteatar i gradski zidovi.
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f2/Heraklea.jpg/300px-Heraklea.jpg)
Amfiteatar u Herakleji izgrađen je za Rimskog cara Hadrijana, u centru mjesta u podnožju brda.
Prvi dokaz o njegovom postojanju iskopan je 1931 godine, to je bila mala koštana ulaznica.
Postojanje amfiteatra je dokazano 1968 godine, kada je u cjelosti iskopan.
Imao je tri kaveza za zvijeri i tunel u zapadnom dijelu, kojim su životinje dovođene do borilišta.
Amfiteatar je djelovao od 1.do sredine 4. vijeka kada su gladijatorske borbe zabranjene.
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/cf/Heraclea_Lyncestis.jpg/300px-Heraclea_Lyncestis.jpg)
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3d/Heraclea.jpg/240px-Heraclea.jpg)
Gotovo od samog priznanja kršćanstva, dakle od ranog bizanta (4. - 6. vijek) Herakleja je važno episkopsko sjedište. Episkopi iz Herakleje sudjeluju na crkvenim koncilima, tako iz koncilskih dokumenata znamo da je episkop Evagrius iz Herakleje sudjelovao u radu Sardikanskog sabora u Sofiji 343 godine.
Iz tog razdoblja su: Mala bazilika, Velika bazilika (episkopalna crkva), Episkopska palača i Bazilika kod groblja. Podovi sva tri crkvena broda iz Velike bazilike su pokriti mozaicima bogatim floralnim i figurativnim motivima rano-kršćanske ikonografije.
Herakleja je razorena od strane združene vojske Istočnih Gota i Vizigota pod vodstvom Teodorika Velikog 472 godine, te unatoč bogatom daru koji mu je uručio gradski Episkop, ponovno 479 godine.
Grad je obnovljen pred kraj 5. - početkom 6. vijeka
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/67/HeracleaPelican.jpg/240px-HeracleaPelican.jpg)
Mala bazilika je pronađena za arheoloških iskopanja pred drugi svjetski rat 1936-1938.
Isprva se predpostavljalo da je otkrivena antikna palača, međutim je kasnijim iskapanjima 1960-1964 postalo jasno, da se radi o rano-kršćanskoj bazilici.
U njoj je iskopan podni mozaik, izrađen u tehnici opus sectile, a otkriveno je i više prostorija. Prva prostorija upotrebljavana je kao krstionica, a u drugoj je podni mozaik rađen u tehnici opus tessellatum. Nakon izgradnje Velike bazilike, prostorije u Maloj bazilici promjenile su namjenu.
![](https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/3d/Heraclea.jpg/300px-Heraclea.jpg)
Velika bazilika je monumentalna građevina s velikim otvorenim trijemom s kolonadama, egzo-narteksom, narteksom, dvije sjeverne prostorije, i tri prostorije dograđene na jugu. Podovi ovih prostorija imaju mozaike s geometrijskim i biljnim motivima. Podni mozaik u narteksu je iz rano bizantske umjetnosti, velikih dimenzija - 100 m. Na njemu su prikazani; ptice, drveće, grmlje, crveni pas, simbolički prikaz zemaljskog raja.
Mozaik je datiran na kraj 6. stoljeća. Velika bazilika izgrađena je nad starijim objektom izgrađenim između 4. - 6. vijeka pne..
Episkopska palača iskopana je između 1970-1975 godine.
Zapadni dio palače iskopan je prvi, južna strana palače ležala je uz gradski zid. Reprezentativne prostorije nalazile su se u istočnom dijelu palače, 2, 3 i 4 soba imaju podne mozaike. Između 3 i 4 prostorije nalazio se prolaz koji je vodio do istočnog ulaza u palaču.
Ulaz u palaču podignut je između 4. i 6. vijeka.
Od kasnog 4. vijeka Herakleja je stala trpjeti stalne napade slavenskih plemena na grad.
Na mjestu napuštenog amfiteatra izgrađeno je nekoliko kuća između 6. - 7. vijeka u vrijeme doseljavanja Slavena u grad.
- ↑ Michael Avi Yonab, Israel Shatzman (1976), Illustrated Encyclopaedia of the Classical World, Jerusalem: The Jerusalem Publishing House Ltd. SNB 562 000372 str. 230
- ↑ Hammond, NGL, (1972), A History of Macedonia, Volume I: Historical geography and prehistory, Oxford:At the Clarendon Press, Oxford Univerisity Press, str. 59
- ↑ "Politika", 27. nov. 1936
- ↑ "Vreme", 3. avgust 1937
- ↑ "Vreme", 28. okt. 1937